DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 82 <-- 82 --> PDF |
3. Biološka sanacija šumskih sastojina uništenih djelovanjem prirodnih katastrofa. 4. Štetni učinci, mjere sanacije i preporuke gospodarenja za umanjenje rizika u šumskim sastojinama uslijed prirodnih poremećaja. 5. Procjena vrijednosti šteta na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda. 6. Sigurnosne mjere i postupci pri sanacijskim radovima, uključujući i specifične zahtjeve FSC-a i programa Natura 2000. 7. Mjere i tehnologije sanacije pridobivanja drva. 8. Mjere i postupci utvrđivanja oštećenosti i sanacije šumske prometne infrastrukture. Prije prelaska na predavanja Skup je minutom šutnje odao počast netom preminulom kolegi Damiru Moćanu, dipl. ing. Primjena metoda daljinskih istraživanja i GIS-a za utvrđivanje prostornog rasporeda i intenziteta oštećenosti šumskih sastojina uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama Prof. dr. sc. Renata Pernar Sažetak: Kako bi mogli pristupiti procjeni i sanaciji šumskih šteta uslijed prirodnih nepogoda, potrebno je prioritetno lociranje sastojina, da bi se pravovremenim mjerama održala njihova vitalnost i proizvodnost na optimalnoj razini. Primarni zadatak kod toga je utvrđivanje stanja šuma, stupnja oštećenja (slomljena, savijena, ili naslonjena stabala) i zahvaćene površine, broja oštećenih stabala i slično. To se uobičajeno provodi terestričkim opažanjima, što zahtijeva angažiranje velikoga broja stručnjaka i najčešće je povezano s velikim troškovima i produženim vremenskim rokom provedbe terestričke inventure na velikim površinama. Budući da je u što kraćem vremenskom roku potreban uvid u stanje na terenu, u novije vrijeme sve više su u primjeni metode daljinskih istraživanja, infracrvene kolorne aerosnimke i nove generacije satelitskih snimaka visoke prostorne rezolucije (IKONOS, QuickBird, GeoEye, WorldView2, itd.). Za provedbu ovog istraživanja predlaže se uporaba metoda daljinskih istraživanja, temeljem kojih će se ukazati na brojne mogućnosti i prednosti korištenja u odnosu na terestričke metode. Kada se spominju prednosti daljinskih istraživanja, ponajprije se misli na veličinu inventarizirane površine, nepristupačnost terena i utrošeno vrijeme. Stoga je potrebno nabaviti satelitsku snimku visoke prostorne rezolucije, interpretacijom koje će se ustanoviti i analizirati oštećenost (razmjer/intenzitet), dobiti podatke o površinskoj rasprostranjenosti oštećenosti, proučiti značajke terena (nadmorska visina, nagib, ekspozicija) i utvrditi njihov eventualni utjecaj na stanje šuma. U kombinaciji s postojećim podacima dobit će se kvalitetni podaci za određivanje i inventarizaciju šteta (kartiranje), a koji su potrebni pri uzgajanju, uređivanju, zaštiti i iskorištavanju šuma. Na temelju provedenog istraživanja dobit će se objektivan uvid u stanje oštećenosti šuma (baza podataka), tematske karte prostornog rasporeda oštećenosti, digitalni model reljefa (DMR) i digitalni ortofoto istraživanog područja, te rezultati GIS analiza okolišnih čimbenika. Rezultati će se moći provjeriti i usporediti, jer se interpretacija provodi pod točno utvrđenim uvjetima, jedinstvenim na cijelome području. Značaj ovog projekta je i u tome što se uspostavom GIS-a objedinjuju svi prikupljeni podaci o istraživanom području na jednom mjestu i u obliku da budu međusobno usporedivi, što omogućuje provođenje analiza kakve do sada nisu bile moguće. Terenska procjena oštećenosti stabala uslijed ledoloma i preporuke gospodarenja šumskim sastojinama za umanjenja rizika u od prirodnih poremećaja Prof. dr. sc. Jura Čavlović |