DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 80     <-- 80 -->        PDF

DAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA - DELNICE, 17. I 18. LIPANJ, ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP „POSLJEDICE KATASTROFALNOG LEDOLOMA U VELJAČI 2014. GODINE NA ŠUME GORSKOG KOTARA“
Damir Delač
Skup je organiziran prema sljedećem Dnevnom redu:
17. lipnja;
1030 sati, Radnički dom Delnice, prijava sudionika
1100 sati, pozdravne riječi i otvaranje skupa
1130 sati, I dio
1. Prof. dr. sc. Renata Pernar: Primjena metoda daljinskih istraživanja i GIS-a za utvrđivanje prostornog rasporeda i intenziteta oštećenosti šumskih sastojina uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama.
2. Prof. dr. sc. Jura Čavlović: Terenska procjena oštećenosti stabala uslijed ledoloma i preporuke gospodarenja šumskim sastojinama za umanjenja rizika u od prirodnih poremećaja.
3. Prof. dr. sc. Stjepan Posavec: Procjena vrijednosti šuma na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda.
4. Prof. dr. sc. Ivan Martinić: Sigurnosne mjere i postupci pri sanacijskim radovima, uključujući specifične zahtjeve FSC-a i programa Natura 2000.
1300, Pauza za ručak
1400, II dio
5. Denis Štimac, dipl. ing.: Sanacija šuma na području UŠP Delnice
6. Maja Bukovac, dipl. ing.: Sanacija u privatnim šumama Gorskog kotara
7. Jože Sterle, dipl. ing.: Sanacija šuma od ledoloma u Sloveniji.
18. lipnja;
Terenski obilazak oštećenih sastojina: Prof. dr. sc. Boris Hrašovec, mr. sc. Željko Kauzlarić, prof. dr. sc. Danko Diminić

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Skupu je nazočilo stotinjak sudionika šumarskih znanstvenika i stručnjaka sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma d.o.o., Hrvatskog šumarskog instituta, Savjetodavne službe, Udruge šumovlasnika i lokalnog stanovništva. Moderator skupa, tajnik HŠD-a mr. sc. Damir Delač (Sl. 2.) prilikom otvaranja posebno je pozdravio: predstavnike naše najviše znanstvene institucije HAZU; akademika Slavka Matića i akademika Igora Anića, ujedno i predsjednika Akademije šumarskih znanosti, predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Marka Tomljanovića načelnika Sektora šumarske i lovne inspekcije, dožupana Primorsko goranske županije gosp. Petra Mamulu, predsjednicu vijeća grada Delnica gospođu Nadu Glad, te sve načelnike i predstavnike goranskih općina, prodekanicu prof. Renatu Pernar i sve profesore Šumarskog fakulteta, Ravnateljicu Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Dijanu Vuletić, Predsjednika i članove Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sc. Ivana Pavelića, mr. sp. Mariju Vekić i Ivana Ištoka, dipl. ing., direktore sektora, voditelje UŠP, posebice domaćina Srećka Petranovića, predsjednika HKIŠDT prof. dr. sc. Tomislava Poršinskog i tajnicu kolegicu Silviju Zec. Posebno je pozdravio goste iz Slovenije: Katju Konečnik voditeljicu područne jedinice Kočevje, Zavoda za gozdove Slovenije i Jožu Sterlea, direktora udruženja šumarstva pri Gospodarskoj komori Slovenije.
Pozdravio je predstavnike šumoposjednika, predstavnike medija i sve nazočne gorane, a na kraju i organizatore današnjeg skupa članove U i N odbora HŠD-a na čelu s predsjednikom Oliverom Vlainićem, dipl ing.
Zatim je pozvao predstavnike institucija da se obrate Skupu.
Prigodnim riječima nazočne su pozdravili: Predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Oliver Vlainić, dipl. ing. (Sl. 3.), predsjednik HKIŠDT prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, voditelj UŠP Delnice Srećko Petranović, dipl. ing., član Uprave HŠ d.o.o. Ivan Ištok, ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Dijana Vuletić. U ime grada Delnice skup je pozdravila predsjednica gradskog vijeća gospođa Nada Glad, u ime PGŽ dožupan gospodin Petar Mamula, Marko Tomljanović, dipl. ing. ispred Ministarstva poljoprivrede i u ime Akademije šumarskih znanosti akademik Igor Anić.
Mr. sc. Damir Delač podsjetio je da današnjim skupom obilježavamo Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja u godini kada hrvatsko šumarstvo obilježava niz velikih obljetnica, od kojih su najznačajnije 170. godina osnutka HŠD-a, što nas svrstava među 3 europske zemlje s najdužom tradicijom i 140 godina izlaženja našeg znanstveno stručnog časopisa Šumarski list, zasigurno najstarijim strukovnim časopisom na ovom prostoru.
Prošlo je skoro dvije i pol godine od katastrofalnog ledoloma koji je zadesio šume Gorskog kotara, kao i dio šuma susjedne republike Slovenije. Ledena kiša padala je neprestano 4 dana, od 30. siječnja do 2. veljače 2014., zahvativši pojas između 600 i 900 m n/v.
Sada je vrijeme da sagledamo što smo napravili u sanaciji šuma; što je napravila šumarska praksa, što šumarska znanost, a na koji način se priroda sama sanirala.
Predavanja su predviđena u dva dijela. U Prvom dijelu znanstvenici sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznijet će nam 4 izlaganja kao dio projekta „Metodologija za procjenu šteta na šumskim sastojinama u kontinentalnim šumama uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama (led, snijeg, vjetar, poplave, požari), mjere sanacije i gospodarske mjere za umanjivanje rizika“, koji su HRVATSKE ŠUME d.o.o. u svibnju 2014. naručile od Šumarskog fakulteta.
Rješavanju projektnoga zadatka pristupilo se kroz osam različitih aspekta (potprojekata), na temelju kojih su pripremljena dva izvješća, detaljno (prošireno) i sažeto završno izvješće.
Svaki od navedenih potprojekata predstavlja tematsku cjelinu – istraživačko područje koje čini voditelj potprojekta te istraživačka skupina, tim znanstvenika-istraživača koji zajednički obrađuju to područje.
1. Utvrđivanje prostornog rasporeda i intenziteta oštećenosti šumskih sastojina (terestričke i metode daljinskih istraživanja).
2. Utvrđivanje šteta na fondovima divljači i sanacija lovnoga gospodarenja.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 82     <-- 82 -->        PDF

3. Biološka sanacija šumskih sastojina uništenih djelovanjem prirodnih katastrofa.
4. Štetni učinci, mjere sanacije i preporuke gospodarenja za umanjenje rizika u šumskim sastojinama uslijed prirodnih poremećaja.
5. Procjena vrijednosti šteta na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda.
6. Sigurnosne mjere i postupci pri sanacijskim radovima, uključujući i specifične zahtjeve FSC-a i programa Natura 2000.
7. Mjere i tehnologije sanacije pridobivanja drva.
8. Mjere i postupci utvrđivanja oštećenosti i sanacije šumske prometne infrastrukture.
Prije prelaska na predavanja Skup je minutom šutnje odao počast netom preminulom kolegi Damiru Moćanu, dipl. ing.
Primjena metoda daljinskih istraživanja i GIS-a za utvrđivanje prostornog rasporeda i intenziteta oštećenosti šumskih sastojina uzrokovanih velikim prirodnim nepogodama
Prof. dr. sc. Renata Pernar
Sažetak:
Kako bi mogli pristupiti procjeni i sanaciji šumskih šteta uslijed prirodnih nepogoda, potrebno je prioritetno lociranje sastojina, da bi se pravovremenim mjerama održala njihova vitalnost i proizvodnost na optimalnoj razini. Primarni zadatak kod toga je utvrđivanje stanja šuma, stupnja oštećenja (slomljena, savijena, ili naslonjena stabala) i zahvaćene površine, broja oštećenih stabala i slično. To se uobičajeno provodi terestričkim opažanjima, što zahtijeva angažiranje velikoga broja stručnjaka i najčešće je povezano s velikim troškovima i produženim vremenskim rokom provedbe terestričke inventure na velikim površinama.
Budući da je u što kraćem vremenskom roku potreban uvid u stanje na terenu, u novije vrijeme sve više su u primjeni metode daljinskih istraživanja, infracrvene kolorne aerosnimke i nove generacije satelitskih snimaka visoke prostorne rezolucije (IKONOS, QuickBird, GeoEye, WorldView2, itd.). Za provedbu ovog istraživanja predlaže se uporaba metoda daljinskih istraživanja, temeljem kojih će se ukazati na brojne mogućnosti i prednosti korištenja u odnosu na terestričke metode. Kada se spominju prednosti daljinskih istraživanja, ponajprije se misli na veličinu inventarizirane površine, nepristupačnost terena i utrošeno vrijeme.
Stoga je potrebno nabaviti satelitsku snimku visoke prostorne rezolucije, interpretacijom koje će se ustanoviti i analizirati oštećenost (razmjer/intenzitet), dobiti podatke o površinskoj rasprostranjenosti oštećenosti, proučiti značajke terena (nadmorska visina, nagib, ekspozicija) i utvrditi njihov eventualni utjecaj na stanje šuma. U kombinaciji s postojećim podacima dobit će se kvalitetni podaci za određivanje i inventarizaciju šteta (kartiranje), a koji su potrebni pri uzgajanju, uređivanju, zaštiti i iskorištavanju šuma.
Na temelju provedenog istraživanja dobit će se objektivan uvid u stanje oštećenosti šuma (baza podataka), tematske karte prostornog rasporeda oštećenosti, digitalni model reljefa (DMR) i digitalni ortofoto istraživanog područja, te rezultati GIS analiza okolišnih čimbenika. Rezultati će se moći provjeriti i usporediti, jer se interpretacija provodi pod točno utvrđenim uvjetima, jedinstvenim na cijelome području.
Značaj ovog projekta je i u tome što se uspostavom GIS-a objedinjuju svi prikupljeni podaci o istraživanom području na jednom mjestu i u obliku da budu međusobno usporedivi, što omogućuje provođenje analiza kakve do sada nisu bile moguće.
Terenska procjena oštećenosti stabala uslijed ledoloma i preporuke gospodarenja šumskim sastojinama za umanjenja rizika u od prirodnih poremećaja
Prof. dr. sc. Jura Čavlović

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Sažetak:
Različiti intenziteti i učestalost šteta izazvanih utjecajem oluja, požara, vjetroloma, snjegoloma, bolesti i drugo, imaju za posljedicu uspostavu prepoznatljivih sastojinskih oblika i načina gospodarenja, što u dugoročnom smislu predstavlja uzorke prirodnih utjecaja. Opsegom prirodnih poremećaja i utjecaja u rasponu od najfinije razine (grana, stablo) do grube razine (sastojina, širi šumski prostor) oblikuje se struktura šumskih površina u negospodarenim i gospodarenim šumama. U bukovim šumama srednje Europe utvrđeno je da se vjetroizvalama izazvanim progalama od nekoliko ha pospješuje obnova bukve, što ukazuje na značajnu ulogu prirodnih poremećaja na dinamiku šume. Prepoznavanje i oponašanje prirodnih uzoraka vremenske i prostorne dinamike šume kroz oblikovanje odgovarajućih sastojinskih i gospodarskih oblika, može voditi amortiziranju i ublažavanju budućih šteta uslijed prirodnih poremećaja.
Na temelju relevantnih i dostupnih istraživanja dat će se pregled utjecaja različitih oblika prirodno izazvanih poremećaja na veličine, oblik i prostornu raspodjele progala i „gapova“ (izolirane ili međusobno povezane progale, ili površne s neoštećenim stablima unutar velikih oštećenih površina) kao podloga za određivanje specifičnog uzorka „prirodnog“ oblikovanja prostorne dinamike šume, te usporediti prostornim uzorkom šteta u šumama bukve izazvanih ledolomom. Učinci izazvani štetnim utjecajem prirodnih nepogoda (npr. ledolom) u značajnoj mjeri ovise o varijablama stabla, sastojinskim i stanišnim varijablama te vremenskim čimbenicima. Pregled ovisnosti stupnja šteta o varijablama stabla (dob, rašljavost, dimenzija, socijalni položaj, vitkost, oblik krošnje, radijalni rast, kut grananja, zdravstveno stanje), sastojinskih (način postanka, strukturni oblik, dob, gustoća, gustoća-promjer, protekli zahvati, rub) i stanišnih (nadmorska visina, nagib, ekspozicija, mrazište, dubina tla, dubina zakorjenjivanja) zasnivat će se na proučavanju referentne literature.
Na području utjecanom štetama primjenom terenskog uzorkovanja (primjerne plohe) prikupit će se podaci radi utvrđivanja veze između gore navedenih varijabli stabala, sastojinskih i stanišnih varijabli. Isto tako, primjenom terenskog uzorkovanja istražit će se odnosi između tipa i strukturnih značajki sastojina te veličine i strukture šteta na stablima.
Razmatranjem strukturnih, kompozicijskih i sukcesijskih promjena na razini šumskih sastojina i šumskih ekosustava, na temelju provedenog istraživanja cilj je donijeti preporuke gospodarenja radi umanjenja rizika od prirodnih poremećaja oblikovanjem odgovarajućih sastojinskih i strukturnih oblika, prostorne i dobne strukture šume. Preporuke se odnose na detaljne smjernice i postupke gospodarenja u okviru preventivnih mjera (podržavanje odgovarajuće početne gustoće i razvoja sastojine, dinamike i intenziteta prorjeđivanja, primjena odgovarajuće vrste na odgovarajućem staništu, podržavanje odgovarajućeg strukturnog oblika sastojine), te mjere sanacije štetom obuhvaćenog područja (struktura i dinamika procjene štete, iskorištenje drvne zalihe oštećenih stabala, kriteriji za donošenje odluke o zadržavanju i oporavku postojećih dijelova sastojina ili potpunoj sanaciji i obnovi).
Procjena vrijednosti šteta na šumskim sastojinama uslijed elementarnih nepogoda
Izv. prof. dr. sc. Stjepan Posavec
Sažetak:
Šumske štete smanjuju vrijednost zemljišta na kojemu raste šuma, uzrokuju gubitak prihoda, te smanjenu vrijednost i reproduktivnu sposobnost šume, nakon čega se stvara dodatan gubitak prihoda. Osim smanjene prihodne vrijednosti i prirasta drvne zalihe, šumske štete negativno utječu i na proizvodnju općekorisnih funkcija šuma. Kod procjena šteta u ovom slučaju, osim kartiranja oštećenih sastojina, potrebno je utvrditi i troškove proizvodnje i sanacije drvne zalihe, analizirati plan gospodarenja u promijenjenim stanišnim uvjetima te predvidjeti buduće troškove sanacije i zaštite. Sve to čini procjenu vrijednosti izuzetno kompliciranom i zahtijeva individualan, specijalistički pristup. Naravno, kada se uspije sa stanovitom sigurnošću procijeniti obujam i vrijednost šteta, novčani će prinosi ipak ovisiti o kretanju cijene drva na tržištu.
Troškovi sanacije oštećenih sastojina uvijek su veći od troškova iskorišćivanja šuma u standardnim uvjetima. Povećana količina sortimenata uzrokuje i pad cijena na tržištu i umanjenog prihoda od plana gospodarenja. Također, smanjena optimalna duljina ophodnje utječe na nižu očekivanu stopu povrata kapitala i zemljišnu rentu.
Snimljeno stanje šuma glede obujma, obrasta, smjese glavnih vrsta stabala, dobi, prirasta i druge relevantne činjenice služe kao podloga za iskazivanje vrijednosti šuma. Popis obuhvaća, kao i u drugim područjima gospodarskog života,

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 84     <-- 84 -->        PDF

imovinu različitih oblika. Ono što je proizvodni program proizvodnoga poduzeća, to je u šumarstvu struktura sastojine. Što je struktura bolja, to je vrijednije drvo, više je potencijala za proizvodnju usluga općekorisnih funkcija šume, to je imovina sadržana u šumi veća i vrjednija.
Na osnovi analize prikupljenih podataka daljinskih istraživanja, izmjerenih elemenata sastojine na odabranim plohama i organizacijskih troškova utvrdit će se količina drvne zalihe uništene elementarnom nepogodom i vrijednost nastalih šteta na ugroženom području. Koristit će se primarni i sekundarni izvori podataka, inozemna i domaća znanstvena i stručna literatura. Pomoću metode sadašnje sječive vrijednosti, metoda troškova i koristi, metode stope rentabilnosti, prosječne stope i vremena povrata ulaganja, procijenit će se vrijednost šumskih šteta na primjeru sastojine oštećene nepogodom.
Dobiveni rezultati istraživanja omogućit će tvrtki Hrvatske šume d.o.o. pregled troškova, organizacije ublažavanja i uklanjanja posljedica nepogode. Analizirat će se utjecaj elementarnih nepogoda na prihode tvrtke i opravdanost budućeg investiranja.
Sigurnosne mjere i postupci pri sanacijskim radovima, uključujući i specifične zahtjeve FSC-a i programa Natura 2000
Prof. dr. sc. Ivan Martinić
Sažetak:
Nastala oštećenja od leda na šumskim sastojinama i infrastrukturi čine izvanredne okolnosti koje u operativnom poslovanju zahtijevaju specifične i prilagodne mjere u svim aspektima djelatnosti poduzeća. Jednim su dijelom od ledoloma stradale sastojine ujedno i područja ekološke mreže Natura 2000 i to podjednako područja važna za očuvanje vrsta i staništa, naglašeno šumskih stanišnih tipova (POVS područja) i isto tako područja važna za očuvanje ptica (POP područja). U odnosu na redovite sigurnosne mjere i opće mjere očuvanja ovo implicira uvažavanje novonastalih uvjeta koji se podjednako odnose na promjenu glavnih kvantitativnih i kvalitativnih obilježja proizvodnje uslijed bitno različite strukture drva za sječu, na odstupanje od standardiziranih tehnoloških procesa zbog oštećenja i zakrčenost prometnica, izostanka doznake stabala i njihove nasumične distribucije, različitosti razine i vrste šteta, neprohodnosti terena, nužnosti pregrupiranja sredstava rada i ljudskih resursa. Poseban uvjet čine degradacija i dodatni rizici gubitka ekoloških vrijednosti i benefita sastojina, posebno u dijelu koji uključuje moguće smanjenje i gubitak kvalitete područja ekološke mreže Natura 2000.
Pri izvođenju sanacijskih radova, bilo onih biološke obnove, kao i onih pridobivanja drva, ključno je poštivanje načela certificiranja šuma – FSC cerifikata slijedom kojega su Hrvatske šume, kao nositelj certifikata, obvezne udovoljavati različitim specifičnim zahtjevima. Sukladno FSC-u, najveći se naglasak mora dati detaljnom planiranju, a potom strogo nadziranoj izvedbi kako bi se ukupne (ekonomske, socijalne i ekološke) štete, ali i negativni utjecaji po prirodu sveli na najmanju moguću mjeru. U tom smislu za nužne sanacijske aktivnosti provest će se kompleksna procjena rizika radi razboritog odabira sigurnosnih i organizacijsko-tehničkih mjera kojima će se istodobno nastojati maksimalno smanjiti gubitke od sječa i prerade drva, ali i izbjegavati štete na drugim šumskim resursima. Sve aktivnosti u šumi provodit će se na način da se uz najpovoljniji rezultat u pridobivanja drva štiti integritet ostatka sastojine, posebno značajki važnih za bioraznolikost.
Pri izvođenju sanacijskih radova na lokalitetima/radilištima u okviru ekološke mreže Natura 2000 trebat će u elaborate pripreme radilišta ugraditi specifične mjere zaštite, vezano za smanjenje utjecaja aktivnosti, uzimajući u obzir za svaki Natura 2000 lokalitet prema njegovom SDF (Standard Data Form) profilu, vrstu mehanizacije, način, opseg i vrijeme/dinamiku njezine uporabe. S druge strane, s ciljem očuvanja i/ili postizanja povoljnog stanja Natura 2000 područja vremenska dinamika svih sanacijskih radova trebat će biti prilagođena specifičnim zahtjevima vrsta (zona neuznemiravanja i dr.).
Sanacija ledoloma u Sloveniji
Jože Sterle, dipl. ing. (direktor Udruge za šumarstvo slovenske gospodarske komore)

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Ledolom je na nekim područjima Slovenije praktično zaustavio normalne tijekove aktivnosti i do mjesec dana. Nije bilo električne energije, željezničke veze bile su prekinute, a trgovine su oskudijevale baš robom koja je bila najpotrebnija (svijeće, baterije). Agregati za proizvodnju električne energije bili su pokupovani, pa se po njih trebalo ići u Italiju ili Austriju. Iako su ledolomi u Sloveniji posljednjih 100-200 godina učestala pojava, u prosjeku svakih 10-tak godina, ovaj posljednji imao je zaista katastrofalne posljedice. Ledolomi se najčešće pojavljuju uz granicu prema Hrvatskoj (Gorski kotar), područje Postojne, pa u smjeru sjeverozapada Slovenije. Uzrok tomu je tzv. „prolazna klima“ koja dolazi između mediteranske i kontinentalne klime. Od ukupno 1,2 mil. ha šuma Slovenije polovina je bila oštećena ledolomom. S obzirom na vlasničku strukturu (80 %) najviše štete bilo je u privatnim šumama. Ukupno je posječeno 9,5 mil. m3 oštećenih stabala (3,0 mil. m3 crnogorice i 6,5 mil. m3 bjelogorice), što otprilike čini dva godišnja etata Slovenije; 8,0 mil. m3 u privatnim i 1,5 mil. m3 u državnim šumama. Oštećeno je 15 km šumskih prometnica i 6 tis. šumskih putova. 14. 000 ha sastojina je potpuno uništeno i treba ih obnoviti. Ukupna šteta na šumama procijenjena je na 214 mil. €, a ukupna na više od 500 mil. €.
Posljedice ledoloma u brojevima:
Potrebno je posjeći 9.100.000 kubnih metara oštećene drvne mase za koju smo procijenili da se ne može regenerirati (izvaljena, odlomljena, prelomljena, jako nagnuta stabla ili stabla koja imaju jako oštećenu krošnju (više od 1/3 polomljene krošnje kod četinara; 60 do 80% oštećene krošnje kod listača).
Neprohodnih 15.000 km šumskih prometnica (od toga 4.000 km šumskih puteva).
Uništenih je 13.810 ha šuma, koje je potrebno obnoviti.
Ugrožena je zaštitna funkcija šuma na 15.000 ha.
Procijenjena šteta: 214 mil. €.
Troškovi sanacije: 35 mil. € (20 mil. € – subvencioniranje).
Slovenija ima za takve slučajeve tzv. „Interventni zakon“ koji omogućuje brzo reagiranje u sličnim okolnostima.
Interventni zakon -Važne dikcije zakona za sanaciju štete u šumama:
Definira prioritetno rešavanje i izdavanje dozvola, odobrenja i drugih suglasnosti, koji su potrebni za sprovođenje aktivnosti na sanaciji oštečenih šuma;
Pojednostavljuje procedure za dobijanje dozvola i odobrenja za rekonstrukciju šumskih puteva i izgradnju novih šumskih vlaka;
Daje mogućnost vlasnicima šuma da sami „očiste” šumske prometnice (bez saglasnosti vlasnika šumskih prometnica);

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Isto tako ovdje je očito da su drvne zalihe previsoke. Postoje normale kojih se trebamo pridržavati jer one osiguravaju optimalnu strukturu sastojina. Etat u prebornoj šumi mora iznositi barem 25 %. Na taj način omogućit će se normalno gospodarenje, pomlađivanje i njegovanje šuma, uz ostvarenja ekonomskog dobra.
Dubravko Hodak, dipl. ing., postavio je problem ostvarenja smjernica gospodarenja u šumama načetih sušenjem kada za količinu Slučajnog prihoda treba umanjiti Glavni prihod, kako se ne bi prekoračio etat.
Odgovor je opet u planiranju etata koji su u načelu preniski. Ukoliko je potrebno bolje je smanjiti drvnu zalihu i ispod normale, čime će se pospješiti pomlađivanje, nego produljivati „agoniju“ ostavljajući polumrtva stabla (Delač).
Boravak u Sungerskom Lugu bio je prilika da se još jednom prisjetimo našeg kolege Josipa Radoševića, dipl. ing.
POJAVA TRULEŽI NA OŠTEĆENIM BUKOVIM STABLIMA.
Prema Gospodarskoj osnovi koja vrijedi za razdoblje od 2005.-2014. godine odjel je površine 31,06 ha. Uređajni ­razred je Gospodarska sjemenjača bukve i jele, fitocenoza Dinarska bukovo jelova šuma. Nadmorska visina je 937–1.130 m, teren nagiba 5–25o, jugoistočne ekspozicije.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Problemi pri sprovođenju sanacije
Nedostatak domaćih izvođača radova;
Nedostatak skladišnih objekata za drvne sortimente;
Zastoj otkupa drvnih sortimenata lošije kvalitete i pad cijena;
Rast cijena izvođača radova;
Produženi rokovi plaćanja i smanjena likvidnost;
Nepripremljenost privatnih vlasnika šuma na udruživanje;
Dodatne količine drvne mase na tržištu zbog gradacije potkornjaka.
Jedan od glavnih problema kod sanacije bio je nedostatak domaćih izvođača radova. Slovenija ima samo 300 profesionalnih radnika i trebalo je dovesti strane radnike iz Austrije, Njemačke, pa su tako i iz Hrvatske došle ekipe radnika. Problem je bio u nedostatku prostora za skladištenje sortimenata. Velik problem bile su i cijene sortimenata koje su pale 30-40 %, produženi su i rokovi plaćanja, pa su vlasnici šuma dobili vrlo malo od prodane robe. U Sloveniji se šuma kod privatnih vlasnika smatra rezervom u koje se ulazi prema potrebi za novčanim izdacima (ženidba, kupnja automobila i sl. investicija). Ovi su ledolomi mnogim ljudima uništili tu „zlatnu“ rezervu. U Sloveniji su do pojave ovih ledoloma prevladavale tehnike izrade sortimenata s relativno malim učešćem strojne tehnike (harvesteri) dok je sada preko 60 % sastojina sanirano strojnom tehnikom. Osim učinkovitosti takvih strojeva smanjena je opasnost od ozljeda radnika koje su u ovakvim okolnostima uobičajene, a omogućen je rad u svim vremenskim uvjetima i u više smjena, pa i noću. Do kraja 2015. u Sloveniji je sanirano 65 % šuma, u državnim šumama 100 % i samo 15 % u privatnim šumama. Nakon ledoloma uslijedile su velike štete od potkornjaka. Izrađeno je oko 3,0 mil. m3 stabala napadnutih potkornjakom, a još 2,0 mil. m3 čeka izradu. Što nas još čeka ne znamo, ali bojimo se da će štete od potkornjaka biti još veće nego od ledoloma.
Sanacija ledoloma na području UŠP Delnice
Denis Štimac, dipl. ing. (voditelj proizvodnje, UŠP Delnice)
Na početku izlaganja prikazane su fotografije s posljedicama ledoloma kako na šumama, šumskoj infrastrukturi, tako i na ostalom, a posebice na elektroinstalacijama.
Dijelovi Gorskog kotara bili su potpuno odsječeni, bez struje i telekomunikacije. Ukratko kraj je ličio na ratom opustošeno područje. Odlukom Uprave Hrvatskih šuma sve raspoložive snage stavljene su u funkciju deblokade prometnica na čemu su radile prvih 15-tak dana nakon katastrofe. Procjenjuje se da je taj trošak deblokade koštao oko 600.000 kuna. Ti napori su prepoznati od lokalnog stanovništva za što smo dobili brojne pohvale, a od Primorsko goranske županije Uprava šuma podružnica Delnice dobila je „Godišnje priznanje“.
Što se radilo na početku:
6. veljače članovi Uprave obilaze nastradale šumarije.
Pristupa se odmah procjeni šteta te se donosi Akcijski plan po kojem će se vršiti sanacija šteta.
24. ožujka na ispomoć na radovima doznake stabala dolazi 30 dipl. ing. šum. iz svih Podružnica Hrvatskih šuma d.o.o.
Unutar šumarija Podružnice Delnice vrši se preraspodjela dipl. ing. šum. na radove doznake.
31. 3. dogovorena je i ispomoć na doznaci stabala na području NP Risnjak; 4 dipl. ing. šum.
Ispomoć na doznaci trajala je do početka lipnja mjeseca. U tom periodu doznačeno je oko 220.000 m3 oštećenih i uništenih stabala.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Početkom travnja na ispomoć na radovima sječe i privlačenja drvnih sortimenata preraspodijeljeno je 17 skidera i šezdesetak šumskih radnika sjekača iz 7 podružnica Hrvatskih šuma d.o.o.
Početkom travnja održana je i javna nabava za sječu i privlačenje na kojima su i privatni poduzetnici angažirani na sanaciji posljedica ledoloma.
Već početkom veljače 2014. Hrvatske šume pokrenule su akcijski plan u kojemu su u 10 točaka definirani radovi koje je trebalo napraviti:
1. Procijenjena šteta na oko 1,0 mil m3 drveta koje treba posjeći.
2. Očekivano vrijeme sječe – 3 godine.
3. Očekivano je da ćemo u 2014. godini posjeći oko 300.000 m3 drvne mase stradale u ledolomu.
4. Za dio mase izvršiti zamjenu za neoštećene količine, odnosno slučajnim prihodom zamijeniti redovni prihod (očekivana zamjena je u količini 100.000 m3, a za razliku povećati plan za oko 200.000 m3).
5. Provesti doznaku oštećenih stabala sukladno pravilniku o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu.
6. Provesti edukaciju doznačivača s obzirom na prolongiranu sječu u trogodišnjem periodu.
7. U doznaku uključiti i dipl. ing. iz drugih podružnica, da se sami rad doznake svede na što kraće vrijeme – UŠP Delnice koordinirat će s potrebnim brojem izvršitelja.
8. Doznaku provoditi prema sljedećim prioritetima:
Odsjeci u kojima su ugovoreni radovi sječe i izrade s privatnim poduzetnikom ili su u njima planirani radovi vlastitim kapacitetima izvršiti nadoznaku, izraditi aneks ugovora s poduzetnikom (moguće+20 % na ugovoreno).
Odsjeci koji nisu u planu 2014. godine, ali je srednji promjer kod oštećenih stabala ≥ 25 cm, (tehnička oblovina).
Odsjeci koji nisu u planu 2014. godine, srednji promjer oštećenih stabala je ≤ 25 cm – prodaja na panju.
Odsjeci koji su u planu 2014. godine, a nemaju oštećenih stabala, nisu ugovoreni putem javnog nadmetanja već sada računati da se izbace iz plana i nadomjeste odsjecima u kojima ima oštećenja.
Revirnici su odgovorni za kvalitetu doznake, a ujedno moraju paralelno raditi i elaborate biološke sanacije površine.
9. Koordinirati kapacitete na izradi drvnih sortimenata:
Na tržištu pronaći kapacitete harvestera za čišćenje pristupnih šumskih cesta i sječa stabala koja su zapriječila prometnice.
Slobodne kapacitete HŠ (poslije 31. 3.) iz svake UŠP prebaciti na prostor Delnica (2 kombija sjekača i 4 traktora).
Svakako raditi šumskim traktorima 12 sati dnevno, koliko dozvoli dnevno svjetlo.
Maksimalno koristiti mogućnost prodaje na panju, posebno kod manje kvalitetnijih odsjeka.
Po potrebi zaposliti na određeno vrijeme sjekače, na prostoru Gorskog kotara ima nezaposlenih s takvim kvalifikacijama (ukoliko koristimo tu opciju ne prodavati još rashodovane kombije HŠ).
10. Provesti pripremne radnje za poslove biološke sanacije površina:
Iz elaborata doći do površina iz kojih dolazimo do stvarnih količina potrebnog broja sjemena i sadnica.
Razraditi tehnike i tehnologije sjetve i sadnje.
Ciljana proizvodnja sadnica u rasadnicima HŠ koje će se na te površine unositi idućih nekoliko godina.
Prve procjene šteta bile su možda i pretjerane zbog nepostojanja jasne metodologije u procjeni šteta. Urok nepreciznosti bio je i velik pritisak, kako medija tako i političkih institucija,

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 88     <-- 88 -->        PDF

za što bržom procjenom veličine šteta. Prve procjene bile su 28.000 ha oštećenih sastojina i oko 1 mil. m3 stabala. Moja procjena je da će se šteta svesti na nekih 450.000 m3 oštećnih stabala. Kod same sanacije; čišćenje prometnica, doznaka, sječa i izrada, prioritet su imale sastojine s vrjednijom drvnom masom. Ukupno je na radovima radilo 50 radnika Hrvatskih šuma i stotinjak radnika privatnih poduzetnika. Od mehanizacije angažirano je 20–30 skidera, 2–3 harvestera, nekoliko forvardera što je rezultiralo dnevnom izradom 5–6 tis. m3. Na nekim područjima sa strmim terenom koristili smo i žičare. Približno 85 % mase izrađeno je manualno motornim pilama, dok je 15-tak % napravljeno harvesterima. Imali smo sreću da su u takvim izuzetnim uvjetima zabilježene samo 4 lakše povrede radnika. Sada su za sanaciju ostale još manje površine u šumarijama Fužine, Lokve i Gerovo. Kod prodaje javljali su se problemi, tako da smo u jednom trenutku imali zalihe na pomoćnim stovarištima od 120.000 m3, od toga samo na području šumarije Gerovo 45.000 m3. Do kraja godine ipak smo uspjeli smanjiti zalihe, tako da smo godinu završili s oko 75.000 m3 zaliha. Za korištenje biomase angažirali smo tvrtku kćer HŠ „Biomasa“.
Iz EU fonda solidarnosti za štetu na infrastrukturi dobili smo 1.363.020 kuna, a za povećane troškove pridobivanja drvne mase 13.078.535 kuna.
Sanacija ledoloma u privatnim šumama Gorskog kotara
Maja Bukovac, dipl. ing. (Savjetodavna služba)
Privatne šume na području Ureda Tršće (9.060 ha) i Ureda Delnice (7.600 ha) imaju ukupnu površinu od 16.660 ha.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Najveće štete zabilježene su na području Ureda Tršće, na područjima šumarija Fužine, Lokve, Crni Lug, Gerovo, Tršće i Prezid, dok je Područje Ureda Delnice sa šumama na području šumarija Delnice, Mrkopalj i Ravna Gora samo djelomično zahvaćeno ledolomom. Drvna zaliha crnogorice iznosi 1.244.960 m3, bjelogorice 1.867.300 m3, ukupno 3.112.260 m3. Procjenjuje se da je ledolomom oštećena 1/3 stabala, što je 380.000 m3 crnogorice i 560.000 m3, ukupno 940.000 m3.
Što smo napravili? Ured Tršće zaprimio je 228 zahtjeva za sječu i na njima je doznačeno 41.800 m3, izdano je 97 popratnica, a otpremljeno je 23.000 m3. Ured Delnice imao je samo 27 zahtjeva za sječu, doznačeno 1.100 m3, izdano je 20 popratnica, a otpremljeno je 700 m3.
Od biološke reprodukcije u Uredu Tršće na površini od 55,7 ha posađeno je 27.850 sadnica i iz sredstava OKFŠ-a je prihodovano 264.843 kune, dok je na Području Ureda Delnice na površini od 7 ha unešeno 1.800 sadnica, a iz sredstava OKFŠ-a je prihodovano je 19.000 kuna. Sve to ukazuje na slab interes šumovlasnika za gospodarenje šumama.
Razlozi su:
imovinsko pravna nesređenost šumskog posjeda
rascjepkanost šumskog posjeda i mala veličina šumskog posjeda
niska cijena drvne mase
mala otvorenost šuma, kako cestama tako i vlakama
prosječna visoka dob šumovlasnika
raseljenost šumovlasnika
nesređenost stanja kultura u katastru – većinom se vode kao poljoprivredne površine
neusklađenost zakonodavstva, dugotrajno, komplicirano i skupo rješavanje imovinsko pravnih odnosa.
ŠTO MOŽEMO UČINITI
Informiranje i edukacija šumovlasnika kroz: predavanja i savjetovanja, okrugle stolove, poučne radio i tv emisije, bolja suradnja s UŠP Hrvatskih šuma, monitoring, razvijati svijest da su i privatne šume važan dio ekosustava.
RASPRAVA
Akademik Igor Anić iskazao je žaljenje što je veći dio „prvog reda“, tj. članovi Uprave Hrvatskih šuma, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, već napustilo skup, jer bi se dio njegove rasprave odnosio upravo na njih. Žalim što ovdje više nema ni predstavnika lokalnih samouprava jer oni često u medijima iznose svoje stavove o šumama, a kada bi trebali nešto čuti o toj temi onda ih nema.
Danas smo ovdje čuli izvrsna izlaganja iz raznih područja mojih kolega profesora Šumarskog fakulteta, no nismo čuli niti jednu riječ iz glavnog područja, a to je uzgajanje šuma, za što krivim naručitelja projekta (Hrvatske šume). To vam je kao da za bolesnika koji boluje od srčane bolesti prikupite sve nalaze, a onda ih ne odnesete kardiologu. Danas nismo čuli najvažniju stvar – što je s oporavkom ovih šuma. Moje mišljenje, kao uzgajivača je: Suština priče je da „Novi sistem uređivanja prebornih šuma“ akademika Klepca nije u potpunosti zaživio do današnjeg dana. Zašto?
Zato što u preboru još uvijek imamo premale intenzitete sječa. Oni dovode do povećanja drvnih zaliha, što ima za posljedicu nivelaciju sklopa, ona pak dovodi do pada gustoće srednjeg sloja, dolazi do blokade pomlađivanja i općenito do destabilizacije ekosustava. Da smo gospodarili po tipičnim prebornim načelima i štete od ledoloma bile bi manje. Drugo pitanje je posljedica šteta u jednodobnim bukovim sastojinama u kojima nismo gospodarili po jednodobnim načelima pa smo dobili strukturno nestabilne sastojine slabije otpornosti na ekstremne situacije, kao što je u ovom slučaju ledolom. Sada je pitanje, što dalje? Na terenu sada imamo sastojine koje liče na jednodobne hrastove sastojine u Slavoniji prije dovršnog sijeka. Na terenu

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ispunjenih vodom. Mladi naraštaj je zbog gustog sklopa slabije razvijen, a ono što se pojavilo nije nositelj buduće sastojine.
Drvna zaliha iznosi 664 m3/ha, a prirast 16 m3/ha. U omjeru smjese smreka je zastupljena s 61 %, jela s 38 % i bukva s 1 %. Struktura drvne zalihe je:
debljinski razred 10–30 cm – jela 26 %, smreka 22 %
debljinski razred 31–50 cm – jela 44 %, smreka 58 %
debljinski razred > 51 cm – jela 20 %, smreka 14 %
Osnovom gospodarenja propisan je etat 4.400 m3, 142 m3/ha (intenzitet 21 %) i to 1.900 m3, 61 m3/ha (intenzitet 24 %) kod jele i 2.500 m3, 81 m3/ha (intenzitet 20 %) kod smreke. U odnosu na prirast to iznosi ukupno 89 %, 130 % kod jele i 73 % kod smreke.
U smjernicama gospodarenja i obrazloženju etata navodi se: propisani etat realizirati proredama na cijeloj površini odsjeka, vadeći nekvalitetna i neperspektivna stabla kako bi se najboljim stablima omogućio nesmetan razvoj.
U 2012. godini posječeno je u redovnom prihodu 1.884 m3 jele, 1.484 m3 smreke i 69 m3 bukve te 77 m3 jelovog i 81 m3 smrekovog sanitara. U 2014., nakon ledoloma, posječeno je kao slučajni prihod 682 m3 jele i 25 m3 smreke te 12 m3 bukve.
Krajem 2015. godine ponovno su se pojavili sušci koji su doznačeni i naknadno nadoznačeni u travnju 2016. godine i to 57 m3 jele i 496 m3 smreke. Sječa je izvršena između 26. travnja i 9. svibnja 2016. i u roku od 10 dana sve je izvučeno i otpremljeno s pomoćnog stovarišta. Nakon našeg obilaska 18. lipnja 2016. doznačeno je još 21 m3 jele i 294 m3 smreke (slučajni prihod). Sječa, vuča i otprema završit će se do 14. srpnja 2016.
Došavši na plohu prof. dr. sc. Boris Hrašovec pitao je kolege iz Šumarije: zašto su ova stabla posječena? Jel biste to posjekli na isti način da se nije „posušilo“? OK, ako se u tome slažemo onda treba proglasiti „krivca“, a to je POTKORNJAK!
Možemo razglabati i raspravljati znanstveno i stručno oko toga zašto je potkornjak napao smrekova stabla, možemo objašnjavati sve to na način da je inicijalni „udar“ bio ledolom (u ovom konkretnom slučaju i jest, velik broj smreka u vidokrugu izgubio je vrh), možemo se upustiti u debatu o ulozi smreke na ovom staništu, njenoj „dotrajalosti“ i izvršene pionirske uloge za jelu, ali ostaje nepobitna činjenica (tko još ne vjeruje, jadna mu majka) da je „DOZNAKU“ smreka izvršio nitko drugi doli POTKORNJAK (u konkretnom našem, slovenskom i bilo kojem drugom slučaju) u 99 % slučajeva to je smrekov pisar – Ips typographus)!!!!!

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 90     <-- 90 -->        PDF

sam vidio da se javlja pomlađenje, no trebat će proći 30-tak godina da ono uraste u srednji sloj sastojine, što opet znači da nadstojna stabla taj period trebaju izdržati, tj. ostati živa. To će biti veliki izazov za doznačivače, ali i za uređivače, jer se cijeli sustav uređivanja šuma treba prilagoditi nastaloj situaciji. U biti događat će se konverzija jednodobne jelove sastojine u prebornu. To je, ponavljam, jedan složen proces i veliki izazov za kolege u Gorskom kotaru. Bukove pak sastojine treba pomladiti na način da postanu jednodobne sastojine. Ne želim dalje ulaziti u tu problematiku, jer to je tema detaljnih istraživanja koja nisu rađena. Osvrćem se na predavanje prof. Martinića koji je stanje sastojina po FSC certifikaciji prikazao „smailićima“ koji su većinom svi tužni, a to potvrđuje moje stavove da šumama ne gospodarimo u dobrom smjeru. Intenzitet radova u šumi pada, sve manje se bavimo uzgajanjem šuma i u budućnosti postoji realna opasnost da izgubimo FSC certifikat (imam svoje mišljenje o tom certifikatu koje nije povoljno, ali kada ga već imamo trebamo ga se i pridržavati). Nažalost nisam danas vidio konkretne podatke; koliko hektara šuma u Gorskom kotaru je zahvaćeno ledolomom, koliko kubika je oštećeno, koliko je posječeno i koliko površine je sanirano. Vidio sam procjene, no te konkretne podatke nisam vidio.
Prof. dr. sc. Renata Pernar vratila se na početak sklapanja Ugovora s Hrvatskim šumama. Tim koji je danas iznosio podatke s tog Projekta ponudio je metodologiju naručitelju kako rješavati ovaj i slične probleme koje je spomenuo akademik Anić. Kolega Štimac u svom izlaganju rekao je da je metodologija napravljena nakon dvije godine, s čime se ne bi složila jer ona je ponuđena odmah u ožujku 2014. godine. Osobno sam helikopterom nadletjela cijelo područje, napravljena je snimka koja nije plaćena iz ovog Projekta nego iz drugih sredstava Šumarskog fakulteta. Sam Projekt, kao što se vidi iz naslova, nije se odnosio samo na ledolom u Gorskom kotaru, već su mu pridodane sve moguće elementarne nepogode, osim potresa, tako da su i rezultati bili općeniti. Ono što sam unutar Projekta obradila ja, konkretno površine oštećenosti, to je procjena, no to je tada jedino bilo moguće. Dakle, na snimkama nakon nepogode napravljena je metodologija, no na snimkama koje bi sada trebalo napraviti moglo bi se utvrditi koji je trend ovih sastojina.
Prof. dr. sc. Jura Čavlović osvrnuo se na raspravu akademika Anića u kojoj je spomenuo metodu uređivanja prof. Klepca, koju on tumači i svojim studentima, no ona djeluje kada imamo uravnotežene preborne strukture, što nije slučaj u Gorskom kotaru. Kada bi imali uravnotežene preborne strukture, naravno da bi i posljedice ledoloma bile manje.
U svom izlaganju usredotočio sam se na metode, pristupe i varijable procjena oštećenja, iako je bilo malo vremena, iz mog izlaganja mogao se iščitati recept, bez obzira o kakvim se sastojinama radi, podržavanja i oblikovanje prebornih, ali i raznodobnih struktura s obzirom na raznolikost, razvojnu dob i dimenzije stabala. Prebornu strukturu lakše je uspostaviti kada imamo mladu ili srednjedobnu jelovu sastojinu, nego kada imamo staru sastojinu. Ne bi se složio s akademikom Anićem da u čistim bukovim sastojinama na ovom području treba podržavati isključivo jednodobne strukture. Osnovni recept je nastojati oblikovati prirodne strukture, stablimično grupimične razvojne strukture, a glavna podloga je donijeti odgovarajući propis sječe kao oblik njege koji u nekim slučajevima može biti 100 % prirasta, negdje npr. i 170 %. U fazi oblikovanja preborne strukture etat može biti i 40 ili 50 % prirasta. Bitna je i odgovarajuća provedba toga propisa, tj. raspodjela po prostoru i vertikalnoj strukturi, što ovisi o umješnosti uzgajivača.
Prof. dr. Boris Hrašovec rekao je, u svom stilu, kako je uživao radeći s kolegama od početka sanacije ledoloma. Mogu reći da su se svi „muški potrudili“, pogotovo s obzirom na „sapeto“ stanje zaposlenika u poduzeću „Hrvatske šume“, da ove šume dovedu u kakav takav red nakon ove katastrofe. Sutra imamo u planu obići sastojine napadnute potkornjacima, koji rade svoje i „ne pitaju“ za vlasništvo šume, okolnosti u kojima radimo i sl. Činjenica je da djelujemo u jednom kaotičnom sustavu opterećenom birokracijom i legislativom u kojemu i najelementarnije stvari postaju komplicirane.
Blaženka Kulić, dipl. ing., savjetnica za šumarstvo i lovstvo u Primorsko goranskoj županiji, prisjetila je nazočne kako je PGŽ, na poticaj šumovlasnika, 29. travnja u Gerovu, organizirala sastanak na temu opasnosti od potkornjaka za goranske šume. Na sastanku su nazočile sve relevantne šumarske institucije. U okolnostima kada je poduzeće Hrvatske šume d.o.o. okrenuto „samo sebi“ PGŽ našla je za svrsishodno da organizira taj skup kako bi našli odgovore za sve naše šume. Potkornjak ne poznaje granice državnih i privatnih šuma. Osvrnula se i na prethodno iznesene stavove prof. Hrašovca i zapitala se „do kada će struka šutjeti na sve te negativnosti.
Šumarska struka (HŠD), rekao je Delač, jasno je izrazila svoje stavove o stanju u šumarstvu, pa i ponudila rješenja. Međutim, danas se malo toga pita struku. Država kao vlasnik najvećeg dijela šuma nema Strategiju ili je ne provodi. Upravljanje trgovačkim društvom prepušta se vladajućim elitama koje uvijek iznova izmišljaju šumarstvo, dok sitni interesi nas šumara sprječavaju ozbiljniji otpor takvim trendovima.
TERENSKI OBILAZAK 18. LIPNJA

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Smisao cijele moje debate je ukazati na elementarnu činjenicu da se ovdje radi o prirodnom procesu „ugrađenom“ u evolucijski „suživot“ smreke i smrekinog pisara koji povremeno (i bez nas ljudi i šumara) ulaze u ovakve nestabilne procese. Šumarstvo (posebno sjevera Europe, a naravno i zapadne i središnje Europe koji su u najvećoj mjeri umjetno proširili smreku tamo gdje nije „evolucijski kohabitirala“ s potkornjakom), dakle šumarstvo je već preko 100 godina znalo kako spriječiti ovakve nestabilne procese – pa onda i „zaboravilo“.....
Prijetnja da se ovakav prirodni destabilizirajući ekscesni proces pokrene (jer riječ je o domaćoj vrsti drveća i domaćem kukcu) uvijek postoji, a povećava se upravo učestalim klimatskim ekscesima i raznoraznim drugim uzrocima...recimo napuštanjem prakse koranja četinjača u mezgri (što je dugo bio elemenatrni trošak kako bi se minimizirao rizik „nabildavanja“ populacija potkornjaka)....usput, od cijele priče iz tih vremena zadržala se „praksa“ koranja panjeva što je danas apsurdni postupak – tisuće kvadratnih metara ploštine trupaca se ostavljaju na raspolaganje uspješnom ubušivanju, razvoju i izlijetanju potkornjaka, dok se istovremeno uporno koraju panjevi kako bi se postigao „šumski red“!!!???...omjer ploštine (jer samo o tome se i radi) neotkoranog i otkoranog je valjda 1 : 1.000.0000!?? S druge strane, osjećam da „operativa“, pod pritiskom „trgovačkog društva koje posluje s dobiti“, samo čeka da Hrašovec kaže „prestanite otkoravati panjeve“ pa moj sarkazam (iako objektiviziran stvarnošću) zapravo potiče još veće napuštanje dobre šumarske prakse iz doba kad je Gorski kotar korao ili u koraonama obrađivao trupce.
Još jedan segment koji naglašavam je „glupa taktika“ prema kojoj se smreka napadnuta od potkornjaka doznačuje kad je bez iglica, pa dobrim dijelom i bez kore, te ruši i izvlači iz sastojine kad su odavno iz nje izašle legije potkornjaka i „krenule u novu doznaku“. Često se u doba tzv. „SANACIJE POTKORNJAKA“ istovremeno sa rušenjem mrtvaca dešava ubušivanje („nova doznaka“) i zelene smreke čekaju opet 3–4 mjeseca da ih šumari „ugledaju“, „doznače“ (nakon što su to potkornjaci odradili) i tako dok ima smreke...ili dok se „kotač ne zaustavi“. Na tu temu smo na krugu pogledali neke od „zdravih“ zelenih smreka koje su na vratu korijena odavale znakove napada, smeđu „piljevinu“ ili „smeđi šećer“ kako sam rekao – siguran znak da su već „DOZNAČENE“ i OTPISANE s ovoga svijeta (samo to još šumar nije registrirao!).
Jedno je sigurno, postoje točno određena razdoblja kad se ovakva doznaka treba obaviti za što treba imati istrenirano oko, no kad se jednom šumarski stručnjak obuči onda nema pogreške i on je siguran u ono što radi – dovoljno je samo skoknuti u obližnju Sloveniju, Austriju ili neku srednjeeuropsku zemlju čije šumarstvo mora brinuti o smreci.
Kroz najnoviji projekt Ministarstva poljoprivrede financiran iz OKFŠ-a nastojat će se realizirati naputke i promjene u praksi koje bi dovele do bolje kontrole gradacija potkornjaka, što samim manipuliranjem sječom i izvozom robe na način da se ono što potkornjak „doznači“ pravovremeno otkrije i ukloni, ili korak dalje, da se doznakom „ponude“ ciljano žrtvovana stabla (lovna stabla + feromonske klopke)...itd..itd.....
Mi okrećemo glavu od suštine, doznačujemo već mrtva stabla, tj. žute i crvene smreke koje su ubušene prije 3 ili više mjeseci, a posjeći ćemo ih tko zna kad,....i tako unedogled, sve dok ima smreke ili dok potkornjak ne „odustane“.
Mr. sc. Željko Kauzlarić, stručni suradnik za ekologiju UŠP Delnice, ima podatke feromonskog monitoringa na području Gorskog kotara unatrag 22 godine. Iz tih vrijednih podataka razabire se kako je Ips typographus do početka 2000-tih bio u daleko nižim gustoćama populacije nego danas. Šumarska praksa 20. stoljeća bila je daleko pedantnija (spomenuto koranje) i nepovoljnija za bujanje njihovih populacija, pa smo usprkos visokorizičnim smrekovim sastojinama imali debele, vitalne i žive smreke i vrlo malo agresivnog potkornjaka. Danas se sve izokrenulo; klima, ali i čovjek, a bogme i šumar (po načelu: „trgovačko društvo = profit“).
Akademik Matić komentirajući sadašnje stanje ove sastojine rekao je kako se moramo vratiti u prošlost. Smreka se na području Gorskog kotara javljala samo na ekstremnim staništima (mrazišta) ili kao pionirska vrsta. Ovdje je ranije vjerojatno bilo tresetno, vlažno stanište, na koje jele i bukva nisu mogle uspijevati, i tu se pojavila smreka kao pionirska vrsta. Ona je isušila stanište i stvorila je stanišne uvjete za jelu i bukvu, što se vidi iz ove i okolnih sastojina. Dakle, smreka je ispunila svoju pionirsku ulogu i postepeno je treba uklanjati iz sastojine. Prema dimenzijama i stanju smrekovih stabala očito je da je to odavno trebalo učiniti. U prebornim bukovo jelovim šumama Gorskog kotara ima mjesta i za ostale vrste koje dolaze u ovim šumama (smreka, gorski javor, brijest) no gospodarenje mora biti prilagođeno glavnim vrstama i to treba biti propisano u Osnovama gospodarenja.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Na kraju uz zajedničku snimku sudionika ispred spomenika akademiku Dušanu Klepcu na Lividragi, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić, dipl. ing. zahvalio je svima izlagačima, svim nazočnima i organizatoru tajniku HŠD-a, mr. sc. Damiru Delaču na uspješnom Znanstveno stručnom skupu „Posljedice katastrofalnog ledoloma u veljači 2014. godine na šume Gorskog kotara“, u nadi da ćemo na taj način doprinijeti sanaciji goranskih šuma.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Tlo je rendzina. Bonitet I/II-II, obrast 1,17 sklop je nepotpun.
U opisu staništa i sastojine navodi se: Raznodobna sjemenjača bukve i jele sa stablimičnim učešćem gorskog javora. U odjelu imamo grupe bukovog pomlađenja, uglavnom u stadiju mladika koji je mjestimično prerastao u koljik. Nalazimo i na pokoju skupinu jelovog pomlađenja. Ima dijelova na kojima pomlađenje izostaje (škrape i veće strmine)
Drvna zaliha iznosi 516 m3/ha, a prirast 7,4 m3/ha. U omjeru smjese bukva je zastupljena s 39 %, OTB s 8 %, jela s 46 % i smreka sa 7 %.
Struktura drvne zalihe je:
debljinski razred 10-30 cm – bukva 21 %, otb 22 %, jela 5 %, smreka 8 %.
debljinski razred 31-50 cm – bukva 70 %, otb 73 %, jela 25 %, smreka 16 %.
debljinski razred > 51 cm – bukva 9 %, otb 5 %, jela 70 %, smreka 76 %.
Osnovom gospodarenja propisan je etat 3.250 m3, 104 m3/ha (intenzitet 20 %) i to 1.250 m3, 40 m3/ha (intenzitet 20 %) kod bukve, 260 m3, 8 m3/ha (intenzitet 20 %) kod OTB, 1.500 m3, 48 m3/ha (intenzitet 20 %) kod jele i 240 m3, 8 m3/ha (intenzitet 20 %) kod smreke. U odnosu na prirast to iznosi ukupno 144 %; kod bukve 95 %, kod OTB 104 %, kod jele 250 % i kod smreke 267 %.
Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata:
Doznaku provesti stablimičnim prebiranjem (3.b i 4. stupanj oštećenja, mehanički oštećena, neperspektivna i prezrela stabla). Na mjestima dobrog pomlađenja (ukoliko nam stanje terena i konfiguracija terena to dozvoljava) gospodariti manjim grupimičnim sječama. Na kamenitim dijelovima sjeći samo sanitar. Od uzgojnih radova propisano je: Njega mladika 1,5 ha i Čišćenje sastojina 2,5 ha.
Redovna sječa izvršena je 2013. godine i posječeno je 1184 m3 bukve, 210 m3 javora, 1503 m3 jele i 207 m3 smreke.
Nakon ledoloma 2014. g. izvršena je sanitarna sječa i to: 1212 m3 bukve, 209 m3 javora, 2534 m3 jele i 341 m3 smreke.
2014. god. izvršena je priprema tla za naplodnju na površini od 9,80 ha.
2015. god. izvršena je sadnja 1.900 sadnica smreke i 600 ariša.
Prof. dr. sc. Danko Diminić najavio je cilj ovog dijela skupa, a to je doznati što se događa s oštećenim bukovim stablima. Oborit ćemo nekoliko bukovih stabala, a zatim ih od vrha krošnje nadolje sekcionirati kako bi vidjeli da li su na drvetu nastale patološke promjene. Poznato nam je da bukova neprava srž vrlo često biva zahvaćena piravšću i te dijelove nastanjuju gljive truležnice i prouzrokuju truljenje. Dakle nakon što je prošlo dvije godine i četiri mjeseca od ledoloma uvidjet ćemo kakav je proces propadanja i iz toga vidjeti što nadalje treba raditi s bukvom, tj. da li će ta stabla moći biti sjemenjaci koji će naploditi buduću sastojinu. Analiza prvog stabla pokazala je da je piravost zahvatila samo dio grana uz prijelome, dok je deblo ostalo zdravo. Drugo analizirano stablo, bukva prsnog promjera 50 cm, s izuzetno ledolomom reduciranom krošnjom, na deblu isto tako nije pokazivalo znakove truljenja. Kako je krošnja bila prepuna bukvice pokazuje se da će ova bukova stabla u budućnosti moći preuzeti ulogu sjemenjaka koji će omogućiti prirodnu obnovu ovih šuma.