DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 75     <-- 75 -->        PDF

L ITALIA FORESTALE E MONTANA
(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima –izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Frane Grospić
Iz broja 6 studeni- prosinac 2015. izdvajamo:
Monumentalna stabla Italije – osnivački akti novih normativa
U organizaciji Sveučilišta Teramo održano je 24.ožujka 2015.godine okupljanje na temu proglašenje Dana monumentalnih stabala. Ovaj broj časopisa donosi izlaganja sudionika skupa na tu temu.
U uvodnom izlaganju autori Piermaria Corona i Federico Roggero ističu važnost i ulogu monumentalnih stabala glede kulturnog, povijesnog i socijalnog gledišta, zbog čega je bilo opravdano donošenje novih kriterija za njihovo evidentiranje.
Novi popis monumentalnih stabala zamijenit će postojeći, koji je ustanovila Uprava državnih šuma 1982. godine.
Bukva (Villeta Barrea, AQ)
Monumentalna stabla na poseban način obilježavaju talijanski krajolik. Oni su rezultat brige i održavanja tijekom godina od strane lokalne zajednice, uklopljeni u arhitektonske komplekse ili vezani posebnim razlozima ili sjećanjima važnima sa povijest lokalne ili nacionalne zajednice.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Zaštita monumentalnih stabala zbog njihove javne važnosti utvrđena je „Kodeksom o kulturnim dobrima i krajoliku“, koji upućuje na njihovo identificiranje putem popisivanja, što propisuje čl. 7. Zakona br. 10 iz 2013. godine.
Akademija, zajedno sa Sveučilištem Teramo, koji su i organizirali ovaj kongres, preporuča da se iznesu izvješća, podupru složene operacije novog popisa i da poticaj jačanju kulture o monumentalnim vrijednostima bez ograničenja i zabrana.
Dalila Russo i ostali: Očuvanje monumentalnih stabala, kao kulturno i okolišno dobro u vremenu i prostoru
Novi pristup kulturi monumentalnih stabala, iniciran sedamdesetih godina od Državnih šuma, reguliran je Zakonom br. 10 iz 2013.godine i Dekretom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva od 23. listopada 2014. godine.
Pravna definicija i kriteriji za priznavanje i popisivanje su neophodni elementi za ustanovljenje mehanizma zaštite i očuvanje stabala spomeničkog obilježja.
Zakonom br. 10/2013 ustanovljuju se prirodni prostori u gradovima kao sredstvo za poboljšanje kvalitete života, a Dekretom se preciziraju dimenzije: opseg, visina, promjer krošnje kao ostali eventualno važni elementi za selekciju monumentalnih stabala.
Od svog postanka, ljudske sudbine su vezane uz drveće, i govoriti „o drvetu i čovjeku“ znači govoriti o povijesti koja se može smatrati beskonačnom (Jacques Brosse 2013).
U drugoj polovici devetnaestog stoljeća stabla su, osim što su predstavljala ukrasni element grada, imala unutarnje značenje, činila su akt vjere u budućnost i bila nositelj vrijednih poruka kao ostavštinu budućim generacijama. Spomen stabla su čuvari memorije za društvenu zajednicu koja tako prepoznaje mjesta i njihove kulturne i povijesne karakteristike, a njihovo očuvanje uključuje i čuvanje okoliša u koji su uvršteni.
Čovjek i njegovo okružje vezani su uzajamnom snagom utjecaja i promjena, a spomen stabla su komponenta bogatstva nekog kompleksa i važan čimbenik za razne aktivnosti, podučavanje i razvoj naturalističkog turizma. Krajolik ima svoje komponente vrijednosti, kada se iste one mogu vidjeti i doživjeti.
Danniele di Santo: Uloga monumentalnih stabala i starih šumskih zajednica u očuvanju biološke raznolikosti
Milijunima godina drveće ima najvažniju ulogu u ekološkim zemljanim sustavima, različitog stupnja složenosti: šume, šumovite stepe i prerije, drvoredi, močvarna vegetacija i sl.
Osim što čine „osnovno tkivo“ organiziranih sustava, pojedina stabla, posebno ona velikih dimenzija i posebnog vegetativnog stanja mogu postati pravi vlastiti ekosustavi.
Mnoge skupine organizama i uzajamnim djelovanjem stvaraju učinak „ekosustav stabla“, koji zajedno s površinskim dijelom tla čini posebno bogatu biološku raznolikost.
Organizmi koji nastanjuju koriste velika i stara stabla za: prehranu, gniježđenje i reprodukciju, dnevno i noćno sklonište, prezimljavanje i supstrat rasta u području korijena.
Drvenaste biljke u svojoj strukturi sadrže razne zalihe hranjivih sadržaja koji omogućuju razvoj mnogih organizama. Među njima su korisnici prvog stupnja fitofagi, fitomizi, ksilofagi i saprofiti. Stara stabla često sadrže trulež i mrtvo tkivo na kojemu su nastanjene zajednice bakterija i gljiva koje su često jako vidljive, kao npr. gljive truležnice bijela rupičarka (Ganoderma applanatum) i bukova guba (Fomes fomentarius).
Na deblima i debelim granama koje su prethodno degradirane od gljiva omogućava naseljavanje raznih inse­ka­ta, posebno kornjaša, čije larve prave hodnike pod korom, hraneći se drvom. Na velikim hrastovima posebno su karakteristični jelenak (Lucanus cervus) i strizibuba (Cerambyx cerdo) te Alpska rozalija (Rosalia alpina) na bukvi. Osim primarnih konzumatora, velika stabla nastanjuju mnoge zajednice koje se ne hrane drvetom, ali im je u određenoj fazi razvoja drva potrebno kao domaćin. Tako se na primjer brazdar (Rhysodes sulcatus), dosta rijetki kornjaš, hrani mixomicetima koji nastanjuju trulo drvo.
Obilje kornjaša koji nastanjuju stara stabla utječe na prisutnost mnogih ptičjih zajednica, kao na primjer žuna i djetlića (Picus viridis i Dendrocopos major) koji se hrane larvama i odraslim insektima.
Te ptice ne koriste velika stabla samo na prehranu već i za gniježđenje i razmnožavanje. Njihove bušotine često poslije koriste druge ptice ili glodavci (puh).
Velike krošnje stabala su idealna mjesta za gniježđenje mnogih ptičjih vrsta (vrane, vrapci) i malih glodavaca (puhovi).
Svi dijelovi stabala: deblo, krošnja i korjenov sustav mogu služiti kao sklonište mnogih životinjskih vrsta, odmorište velikih jata ptica te boravak nekih noćnih ptica (sove, ćukuše) i šišmiša.
U pukotinama i dupljima je prikladno mjesto za prezimljavanje ili boravak za vrijeme zimskog sna. Tu nalaze zimsko utočište mnogi gmazovi i vodozemci, a to se posebice odnosi na bazalni dio debla, površinsko korijenje. Kora velikih stabala je često naseljena mnogim vrstama gljiva, mahovinom i lišajevima.
Lišajevi imaju važnu ulogu kao indikatori ekološke kvalitete okoliša. Oni nemaju korjenov sustav te njihov metabolizam ovisi isključivo o kemijskim elementima i

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Carlo Urbinati: Stabla i spomeničke biljne zajednice
U ovom članku autor utvrđuje višestruko značenje stabala i biljnih zajednica monumentalnog obilježja, njihovu ekološku i kronološku vrijednost. Unatoč nekih tehničko-operativnih primjedaba, popisi monumentalnih stabala su važan instrument za poznavanje i vrednovanje tih resursa, koji do sada nisu adekvatno zaštićeni.
Iako zakonom nije precizirano, autor smatra da se monumentalnost treba potvrditi i grmovima posebnog oblika, posebice onima koji sa središnjim deblom poprimaju oblik stabla.
Starost stabala je jedan od bitnih karakteristika monumentalnosti, a nju je teško približno točno utvrditi. Glavne metode su:
– Otpornost prodiranja – registrira se otpor prodiranja igle instrumenta kroz rano i kasno drvo godišnjeg prirasta.
– Korištenje radioaktivnog ugljika (proces opadanja radioaktivnog izotopa C14).

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 79     <-- 79 -->        PDF

– Dendrološka analiza uzoraka izvrtka iz debla uzetog pomoću Presslerovog svrdla. Ta metoda nije primjenjiva u tropskom području, gdje unutar jedne godine može biti više prstenova.
– Procjena na osnovi dimenzija debla i izgleda.
Monumentalna stabla često imaju impozantan izgled, bilo po svojoj veličini ili izgledu.
Popis monumentalnih stabala treba koristiti kao prigodu da se uključi i kolateralna aktivnost skupljanja i očuvanja sjemena i reznica tih superindividua, kao i uzorci drveta mrtvih stabala (transverzalni presjek ili izvrtak)
Caterina Artese: Spomen stabla Abruca
Prije donošenja Zakona o monumentalnim stablima na nacionalnoj razini (2013. godine) većina regija je imala vlastite norme za zaštitu i čuvanje vrijednih starih stabala.
Aktivnost na zaštiti tih stabala u regiji Abruco datira iz 1971. godine, a vezana je za Nacionalni park Abruzo. Kada su 1981. godine Državne šume aktivirale proces popisa monumentalnih stabala bilo je oko 22 000 najava na cijelo područje Italije, Abruzo je na regionalnom popisu imalo 340 monumentalnih stabala. Najveće stablo po dimenziji debla u Abrucu je kesten iz ValleCastellana (TE), čiji opseg iznosi 12,03 m, a slijede ga maslina iz Capestrana sa 10 m opsega te bukva iz Barrea (AQ) sa 8,60 m opsega.
Među ostalim stablima velikih dimenzija ističu se: bukva promjera 2,69 m, maslina promjera 2,46 m, bijela topola promjera 2,38 m, javor promjera 2,00 m itd.
Najviša stabla u Abrucu su u starim šumama: Bosco Vadillo (TE), L´ Abetina di Cortina (TE) i Bosco della Difesa (AQ), gdje stablae dosežu visinu veću od 40 m.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 77     <-- 77 -->        PDF

vlažnosti iz atmosfere. Kora starih stabala sa svojom grubom strukturom i pukotinama je najbolje stanište lišajeva. Na jednom starom stablu u Nacionalnom parku Gran Sasso i Monti della Laga ustanovljeno je 30 vrsta lišajeva, što predstavlja trećinu ukupnog broja lišajeva u parku.
Život mnogih organizama ovisi o starim stablima, mrtvim stojećim i ležećim deblima te o prisutnosti šumske nekromase. Klijanje, razvoj, prehrana, sklonište i gniježđenje su od krucijalne važnosti za mnoge vrste bez kojih bi biološka raznolikost bila višestruko narušena.
Federico Roggero: Propisi o monumentalnim stablima
Propisi o monumentalnim stablima su potpuno definirani na nacionalnoj razini zakonima od siječnja 2013. i listopada 2014.godine. Prije ovih zakona propisi o monumentalnim stablima bili su različito definirani regionalnim zakonima. Novim zakonom stabilizirana su pravila za novi propis monumentalnih stabala na cijelome području zemlje, koji će zamijeniti popis iz 1982. godine kojega su učinile Državne šume te eventualno nadopunile regije. Gospodarenje monumentalnim stablima biti će povjereno Državnim šumama, uz obaveze vlasnika zaštićenih stabala.
Novim zakonom precizirana je definicija o monumentalnim stablima kao:
a) Izolirano stablo velikih dimenzija ili dio prirodne ili umjetne šumske formacije, koji se smatraju rijetkim primjercima veličanstvenosti i dugovječnosti zbog posebne naturalističke, botaničke, povijesne i kulturne vrijednosti.
b) Drvoredi posebne ambijentalne, spomeničke, povijesne i kulturne vrijednosti.
c) Velika stabla uključena u važne arhitektonske povijesne i kulturne komplekse (manastiri, crkve, botaničke vrtove i sl.).
U tekstu zakona objašnjeni su kriteriji monumentalnosti i ostale vrijednosti koje su svrstane u tri kategorije: naturalističke vrijednosti, povijesno kulturne vrijednosti i vrijednosti krajolika.