DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 70 <-- 70 --> PDF |
PRIJEDLOG ORGANIZACIJE PČELINJE PAŠE U ŠUMI, KAO SEGMENT OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA NA PODRUČJU GORSKOGA KOTARA, LIKE I ŠIRE OKOLICE Josip Lautar S ovim tekstom želi se potaknuti razmišljanje o Hrvatskom pčelarstvu, kao aktivnom dijelu šumskog suživota, sa svim korisnim gledištima rastućeg gospodarstva, ali i da šumarstvo dobije priliku aktivnijeg partnera u korištenju i koordiniranju šumskog prostora. Autor u svom razmišljanju, uz oskudnu literaturu, koristi svoje četrdesetogodišnje praktično iskustvo sa šumskim pčelarstvom na području Čabarskih šuma. Položaj Hrvatskog pčelarstva danas Za razliku od većine poljoprivrednih grana u Hrvatskoj koje bilježe pad ili stagnaciju, Hrvatsko pčelarstvo ima zadnjih godina uzlaznu putanju, što se očituje u povećanju broja pčelara. To nije rezultat ciljane politike, nego zasebne odluke pojedinaca koji se žele baviti pčelarstvom i na taj način sebi osigurati bolju egzistenciju. Postojeći pčelarski resursi kontinentalne Hrvatske su, u većini slučajeva, zasijane monokulture, koje su u sadašnje vrijeme najprofitabilnije. Ovamo spadaju i voćnjaci i nasadi. U trajne resurse spadaju šume, livade, pašnjaci, neobradiva zemljišta, kao i okućnice. Od postojećih monokultura pčelari nemaju izrazite koristi, jer to u većini slučajeva nisu medonosne kulture (žitarice, šećerna repa, krumpir), osim nekih izuzetaka (suncokret, mahunarke, ljekovito bilje). Nešto bolja situacija je sa livadama, pašnjacima i voćnjacima koji daju pašu pčelama najčešće u rano proljeće, kamo spada i obični bagrem koji pčelama daje obilnu kratkotrajnu pašu. Po cvatnji bagrema slijede paše na pitomom kestenu i malolisnoj ili velelisnoj lipi, vrstama koje kratko cvatu, tako da u većini slučajeva nastaje bezpašno doba već u mjesecu lipnju. Nešto slično se događa i u primorju, s time da bezpašno doba nastaje već u svibnju. Bezpašno doba se može definirati kao vrijeme kada pčele svoju aktivnost smanje na minimum i pokušavaju preživjeti do slijedeće paše. Pčelar im može pomoći na način da im ostavi dostatnu količinu hrane ili meda, da ih prehranjuje šećerom ili da ih preseli na lokaciju gdje postoji paša. Većina većih pčalera bi se odlučila za seljenje pčela, kada bi znala kada, kamo i na što. Na ova tri pitanja bi moglo najbolje odgovoriti šumsko gospodarstvo, naravno uz određene motivacije i aktiviranje stručnog kadra. Neke značajke medenja jele Područje Gorkoga kotara i Like je izrazito krševito područje s kamenitim tlom, poraslim šumom jele, bukve i smreke s manjim udjelom javora, brijesta, jasena, lipe, |