DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 69     <-- 69 -->        PDF

duga, obično cijeloga ruba i tupoga vrha, zelenomaslinasta, izrazito sjajna i glatka, s donje strane siva. Cvjetovi su u uspravnim, do 10 cm dugim i širokim grozdovima. Zubići čaške su zaobljeni. Latice su bijele, a bobe su sitnije i manje sočne nego u obične planike. Plodovi su sitniji (8-12 mm) nego u obične planike (sl. 6), gorkasti pa se ne koriste za jelo (vrlo rijetko). Grci su rado uzgajali tu vrstu zbog njegove dekorativne kore i plodova živih boja. Uz koru i plodove tu su i lijepi listovi koji se na suncu sjaje (sl. 6). Na Mljetu su stabla (vjerojatno su sve jedinke nastale iz istoga panja) duboke starosti i primijećeno je sušenje koje je vjerojatno prouzročeno djelovanjem okolne vegetacije više nego starošću (sl. 4 i 5). Grčka je planika otpornija od drugih srodnih vrsta na mraz i posolicu. U Hrvatskoj je zaštićena.
Vilinska planika (Arbutus × andrachnoides Link)
(= lažni goli čovjek, lažni goli čovik)
(= A. andrachne L. × A. unedo L.)
(eng. Hybrid Strawberry Tree; njem. Bastard-Erdbeerbaum, Hybrider Erdbeerbaum; fra. Arbousier hybride de Chypre)
Vilinska je planika prirodni križanac između grčke i obične planike. U Hrvatskoj je vrlo rijetka i javlja se na otocima – Lokrum, Vis (u šumi Parja plažica), Mljet i Korčula (lokalitet Hrastova u podnožju brda Sv. Staše). Budući da se obična planika vrlo jasno razlikuje od grčke i vilinske planike osnovni je problem kako razlikovati grčku i vilinsku planiku. Obje vrste imaju vazdazelene, jajaste, kožaste i sjajne listove cijeloga ruba. Kora im se ljušti u obliku krpa narančastocrvene ili bakrene boje. Nakon toga, kora grčke planike poprima žutozelenkastu boju poput kore limuna, a zatim boju čovječje kože (sl. 7). Kora vilinske planike je nešto svjetlija (sl. 8 i 9). Mladi su izbojci obiju vrsta pokriveni žljezdastim dlakama. Grčka planika cvjeta u proljeće, a vilinska planika u jesen i zimi (kao i obična). Cvjetovi obiju vrsta su bijele boje i skupljeni su u grozdaste cvatove. Cvjetovi i plodovi grčke planike nikada nisu istodobno na izbojcima (sl. 6). Plodovi su višesjemene bobe (maginje), a otprilike su upola manji (8-12 mm, sl. 6) nego u obične planike (oko 20 mm, sl. 2 i 3). Obije se vrste razmnožavaju sjemenom i vegetativno izbojcima iz panja. Vilinska je planika u Hrvatskoj zakonski zaštićena.
Literatura – References
Barčić, B., 1974: Biljka „goli čovik“ u hrvatskoj flori. Priroda 63(10): 292-293.
Barčić, B., 1974: Flora otočića Badije. Acta Bot. Croat. 33: 191-203.
Boršić, I., N. Jasprica, K. Dolina, 2009: New records of vascular plants for the island of Mljet (southern Dalmatia, Croatia). Nat. Croat. 18: 295-307.
Bracanović, N., 1941: O važnosti planike na našem mediteranskom kršu. Šum. list 65(11): 493-495.
Hileman, L. C., M. C. Vasey, V. T. Parker, 2001: Phylogeny and Biogeography of the Arbutoideae (Ericaceae): Implications for the Madrean-Tethyan Hypothesis. Systematic Botany 26(1): 131-143.
Jasprica, N., I. Trojanović, K. Vojvodić, 2001: Rijetke vrste planika (Arbutus) na Jadranu. Hrvatska vodoprivreda 109: 76-77.
Nikolić, T. (ur.), 2015: Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Sveučilište u Zagrebu – Prirodoslovno-matematički fakultet (datum pristupa: 4. 12. 2015.).
Palser, V. B., 1951-1961: Studies of floral anatomy in the Ericales. I-V. Bot. Gazet. 112: 447-485, 113: 433-452, 123: 79-111.
Pavletić, Zi., 1995: Ugrožene biljke otoka Mljeta. Priopćenja sa Simpozija: Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Ekološke monografije 6: 285-291.
Trinajstić, I., 1985: Dopune flori otoka Mljeta. Poljoprivreda i šumarstvo 31(1): 7-14.
Trinajstić, I., 1995: Biljni svijet otoka Korčule – pregled flore. Blatski ljetopis 1: 155-174.
Trinajstić, I., 1995: Vegetacijske značajke otoka Mljeta. Priopćenje sa Simpozija: Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta, Ekološke monografije 6: 247-269.
Vissiani, R., 1863: Sulla vegetazione e sul clima dell’isola di Lacroma in Dalmazia. Trieste.
Volarić-Mršić, I. S. Horvatić, 1977: Nalazište vrste Arbutus andrachne L. na otoku Mljetu. Acta Bot. Croat. 36: 177-178.