DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 66 <-- 66 --> PDF |
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE Jozo Franjić HRVATSKE PLANIKE (Arbutus L., Ericaceae) Planike (Arbutus L.) su rod kojemu pripada oko 20 vazdazelenih vrsta koje rastu kao grmovi ili niža stabla, a rasprostranjene su u području Mediterana, Srednje Amerike i u sjeverozapadnom dijelu SAD-a. U Europi su rasprostranjene tri vrste – obična planika (A. unedo L.), grčka planika (A. andrachne L.) i kanarska planika (A. canariensis Veillard ex Duhamel, samo na Kanarskim otocima). U sjevernoj Africi je rasprostranjena vrsta A. parvari Pampan. (samo na planini Djebel Akhdar u Libiji). Poznati su još i križanci – vilinska planika (A. × andrachnoides Link), križanac između obične i grčke planike i križanac između kanarske i obične planike (A. × androsterilis M. Salas Pascual, J. R. Acebes Ginovés et M. del Arco Aguilar). Listovi su im naizmjenični, krupni, kožasti, napiljenoga ili cijeloga ruba. Cvjetovi su aktinomorfni, u vršnim grozdastim cvatovima. Čaška je peterolapa, a vjenčić je vrčast s pet zubića koji su savijeni unatrag. Andrecej se sastoji od 10 prašnika. Plodnica je nadrasla, peterogradna, rijetko kada četverogradna, s mnogobrojnim sjemenim zamecima. Plod je bradavičasta boba s većim brojem sjemenki. Obična planika (Arbutus unedo L.) (= planika, jagodica, jagodica rast, planičac, magunja, metličasta planika, manjiga, maginja, prpak) (= A. salicifolia Hoffmanns., A. serratifolia Salisb., A. vulgaris Bub., Unedo edulis Hoffm. et Link) (eng. Strawberry Tree, Killarney Strawberry Tree, Strawberry Madrone; njem. Westlicher Erdbeerbaum; fra. Arbousier commun; tal. corbezzolo, albatro) Obična je planika najzastupljenija i prirodno je rasprostranjena na području Mediterana i u atlantskom području zapadne Europe. Nastanjuje kserotermna vapnenasta staništa. Sastavni je dio crnikinih šuma i makije. Raste kao grm, rjeđe niže stablo do 5 m visine i do 15 cm promjera, uspravnih grana i guste krošnje. Kora izbojaka je crvenosmeđa, kod starijih grana i na deblu je sivosmeđa ili crvenkasta, ljušti se u uskim uzdužnim ljuskama. Korijenov sustav je razgranat, dobro se prilagođava vapnenačkim kamenjarima i pukotinama stijena. Listovi su spiralno raspoređeni, kožasti, sjajni oko 7(-9) cm dugi i 2-3 cm široki, nalaze se na 3-10 mm dugoj, crvenkastoj peteljci.Cvjetovi su smješteni u terminalnim, oko 5 cm dugim, visećim grozdastim cvatovima, vrčastoga ili zvonastoga oblika, |