DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2016 str. 21 <-- 21 --> PDF |
ANALIZA POGREŠAKA LOVACA KOD PROCJENE UDALJENOSTI CILJA AN ERROR ANALYSIS OF HUNTERS IN ESTIMATING THE TARGET DISTANCE Kristijan TOMLJANOVIĆ, Ante SELETKOVIĆ, Maja MALNAR, Marijan GRUBEŠIĆ SAŽETAK U svakodnevnom lovnom gospodarenju pravilna procjena udaljenosti pojedine divljači, posebice vrsta krupne divljači, od odlučujućeg je značenja kod izvršavanja odstrela. Većina pušaka užljebljene cijevi koja se danas koristi za odstrel opremljena je optičkim nišanima koji se u pravilu upucavaju na 100 – 150 m. Zavisno o kalibru, visini optičkog nišana, težini zrna metka, udaljenosti i kutu pod kojim se gađa, kao i još nekim manje važnim parametrima ovisi uspješnost samog odstrela, odnosno točnost pogotka. Često puta razlog promašaja kod pokušaja odstrela treba tražiti upravo u pogrešno procijenjenoj udaljnosti divljači koja se cilja. U radu je analiziran utjecaj različitih čimbenika na pogreške kod procjene udaljenosti cilja. Procjena udaljenosti objekata u prirodi istraživana je na uzorku od 40 lovaca različite životne dobi, lovačkog staža i obrazovanja. Istraživanje je provedeno u reljefno tri tipa staništa, nizinskom (do 200 m.n.v.), brdskom (200 – 800 m.n.v.) i gorskom dijelu (preko 800 m.n.v.). Kako bi se otklonila pristranost svaki lovac je testiran na deset različito udaljenih objekata. Kontrolna mjerenja izvršena su laserskim daljinomjerom. Dobiveni rezultati pokazuju kako je pogreška procjene udaljenosti samo donekle povezana s lovačkim iskustvom, te je u većoj mjeri ovisna o životnoj dobi. Najviše griješe najmlađi i najstariji lovci, dok je pogreška najmanja kod lovaca životne dobi 40 – 60 god. Gledano lovački staž najviše su griješili lovci sa lovačkim stažom 10 – 20 god. Analizom stupnja obrazovanja i pogrešaka procjene udaljenosti ustanovljeno je kako su najmanje pogreške zabilježene kod lovaca visokog obrazovanja. Svi lovci prosječno procjenjuju manju udaljenost od stvarno izmjerene. Porastom udaljenosti povećava se i pogreška procjenjene udaljenosti. Ključne riječi: procjena udaljenosti, lovci, lovno gospodarenje, stanište Uvod Introduction Dubinska percepcija je sposobnost da se vidi trodimenzionalni volumen i prostorni raspored objekata u odnosu jednog na drugi, kao i na samog gledatelja. Ta dubinska percepcija kod ljudi ostvaruje se pomoću različitih znakova u prirodi, gdje se oči odnosno mozak oslanja na određene zakonitosti pravilnosti u okolišu (Watson i Enss, 2012). Znajući veličinu objekta iz prethodnog iskustva naš mozak može izračunati udaljenost na temelju veličine objekata na mrežnici (Abel 2014). Za pravilnu dubinsku percepciju potrebno je da oba oka sinhronizirano fokusiraju objekt koji se promatra. Na taj način, promatrajući isti objekt istovremeno iz dva različita kuta, u mozgu se stvara plastična slika objekta (Tran i sur., 2010) te se dobivaji svi ostali podaci o objektu promatranja (Greene i Oliva, 2009; Oliva i Schyns, 2000; Rousselet i sur., 2005; Sanocki, 2003). Na percepciju |