DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 99     <-- 99 -->        PDF

Zapisnik 1. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine održane  8. i 9. travnja u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Put Duilova 11,  21000 Split i na području HŠD-a ogranak Dalmacija-Split
Damir Delač
Nazočni: Akademik Igor Anić, Mario Bošnjak, dipl. ing., Davor Bralić, dipl. ing., Goran Bukovac, dipl. ing., dr. sc. Lukrecija Butorac, mr. sc. Danijel Cestarić, mr. spec. Mandica Dasović, Domagoj Devčić, dipl. ing., mr. sc. Josip Dundović, mr. sc. Ivan Grginčić, Emilija Seidl, dipl. ing. umjesto Benjamina Horvata, dipl. ing.,  Marina Juratović, dipl. ing. umjesto Tihomira Kolara, dipl. ing., Čedomir Križmanić, dipl. ing., Darko Mikičić, dipl. ing., Boris Miler, dipl. ing., Marijan Miškić, dipl. ing,  Damir Miškulin, dipl. ing., Martina Pavičić, dipl. ing., Davor Prnjak, dipl. ing., Zoran Šarac, dipl. ing., Ariana Telar, dipl. ing., prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Oliver Vlainić, dipl. ing., Silvija Zec, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., dr. sc. Vlado Topić, mr. sc. Damir Delač.
Ispričani:  prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. sc. Ivica Grbac, mr. sc. Petar Jurjević, Tihomir Kolar, dipl. ing., Daniela Kučinić, dipl. ing., prof. dr. sc. Josip Margaletić, dr. sc. Dijana Vuletić, Marina Mamić, dipl. ing., Herman Sušnik, dipl. ing, Biserka Marković, dipl. oec.
Gosti: Ravnatelj Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša dr. sc. Slavko Perica i voditelj Uprave šuma podružnice Split mr. sc. Zoran Đurđević
Predsjednik HŠD-a, Oliver Vlainić, dipl. ing., zahvalio se na odazivu, pozdravio je goste te utvrdivši kvorum predložio je na usvajanje sljedeći,
Dnevni red:
1. 1200  sati: Pozdravne riječi domaćina, ravnatelja Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, dr. sc. Slavka Perice i voditelja UŠP Split, mr. sc. Zorana Đurđevića. Prezentacija Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.
2. Ovjerovljenje Zapisnika 4. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2015. godine,  Zapisnika 119. Redovite sjednice Skupštine HŠD-a (objavljeni u ŠL 1-2/2016.), Zapisnika 1. Elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine  i Zapisnika 1. Elektroničke sjednice Skupštine HŠD-a 2016. godine (Zapisnici su u privitku Poziva).
3. Obavijesti i  Aktualna problematika
4. Šumarski list i ostale publikacije
5. Rasprava po izvješćima i zaključci
6. Pitanja i prijedlozi
7. Obilazak Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.
Drugi dan, 9. travnja predviđen je obilazak znamenitosti Splita; Dioklecijanova palača, Marijan.
Za sudionike  koji žele ostati i treći dan, 10. travnja, organiziran je posjet Alkarskom muzeju u Sinju.
Ad. 1. Ravnatelj Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša dr. sc. Slavko Perica i voditelj Uprave šuma podružnice Split mr. sc. Zoran Đurđević, prigodnim su riječima pozdravili skup.
Prezentacija Instituta  za jadranske kulture i melioraciju krša:
Ravnatelj Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša  dr. sc. Slavko Perica izrazio je zadovoljstvo odlukom da se ova sjednica održi baš ovdje, jer to je najveća skupina šumara koja je ikad pohodila ovaj Institut. Iako sam po struci agronom, sa šumarima sam uvijek izvrsno surađivao i kroz znanstvene projekte  i istraživanja, kao i kroz privatna druženja. 
Ovaj Institut ima dugu povijest, što je vidljivo i kroz našu bogatu knjižnicu. Tu možemo naći i prvi primjerak Statuta ustanove (Poljoprivredno kemijska pokusna postaja u Splitu), čiji je pravni slijednik današnji Institut.
Danas se u medijima protežu vijesti kako su danas u Hrvatskoj Znanstveni instituti prebrojni i uglavnom beskorisni.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 100     <-- 100 -->        PDF

To su ipak samo paušalne prosudbe, jer oni imaju svoj smisao i mjesto u našoj znanosti.
Od ukupno 25 Instituta u Hrvatskoj (samo 5 izvan Zagreba) u području biotehničkih znanosti, u kojima djeluju agronomi i šumari, postoje 4 Instituta.
Prije prelaska na današnju lokaciju 1964. godine naše sjedište bilo je u Marmontovoj ulici u Splitu. Godine 1962. Institut preuzima Šumarsku pokušajnu postaju u Splitu, čime osim agronomske djelatnosti preuzima i šumarsku djelatnost. Danas Institut ima 35 istraživača i 20-tak ostalih zaposlenika. Kao rezultat opće krize u posljednje vrijeme broj znanstvenog osoblja nam se smanjuje. Nadam se da će se to uskoro promijeniti i da ćemo zaposliti nove mlade znanstvenike. Iako je Institut pretežno agronomski, među nama ima i biologa, kemičara i šumara. Postoji formalna podjela Institut na Zavode i Odjele, međutim, bolje ga je predstaviti kroz Istraživačke grupe.
Kako je Institut osnovan 1894. godine, u vrijeme kada je harala filoksera i trebalo je obnoviti uništene vinograde, od početka se bavi se vinogradarstvom i vinarstvom.
Kasnije se proširila djelatnost na druge agronomske discipline i šumarstvo, kao i opće discipline npr. pedologija, ishrana bilja, mikrobiologija, kultura tkiva i sl.
U vinarskoj domeni danas radimo na autohtonim sortama kojima naši vinari mogu najbolje konkurirati u svijetu. Radimo i na divljim sortama vinove loze i voćaka. Imamo dobar vinarski laboratorij koji ćemo kasnije obići, ali i podrum gdje ćemo kušati naša vina. Tu dosta radimo na fenolnim komponentama i aromama. Voćarska grupa jedna je od većih u našem Institutu gdje radimo na autohtonim kultivarima, njihovoj zaštiti i unaprijeđeniju proizvodnje. U zadnjim godinama puno radimo na reproduktivnim sustavima u voćarstvu i maslinarstvu, što značajno doprinosi redovitosti uroda. Značajna nam je i povrtlarska skupina praćenjem suvremenih tehnologija i uzgoja u staklenicima.
1962. godine osnovana je „Šumarska grupa“ s ciljem zaštite tla od erozije, izbora vrsta za pošumljavanje, zaštite biomase i utjecaja požara na vegetaciju. Danas imamo eksperimentalne plohe starije od  50 godina.
Naš godišnji proračun iznosi 10-12 milijuna kuna, koji dijelom dolazi od sredstava državnog proračuna, a dijelom od vlastitih prihoda. Zbog smanjenja broja znanstvenih djelatnika u posljednje vrijeme očit je pad sredstava ostvarenih kroz projekte vlastitim prihodima. Dio sredstava ostvarujemo provedbom kontrola ulja, vina i alkoholnih pića, a obavljamo i ostale laboratorijske usluge i ekspertize privatnim proizvođačima. Nastojimo unaprijediti međunarodnu suradnju, šaljući naše znanstvenike na specijalizaciju i sudjelovanje u zajedničkim projektima s europskim i svjetskim znanstvenim institucijama. Godišnje publiciramo trdesetak  različitih naslova znanstveno-stručnih, radova od kojih su 10-tak (q1 i q2) objavljivani u referentnim znanstvenim časopisima. Surađujemo s našim fakultetima i drugim znanstvenim institucijama, Studijima za visoko obrazovanje, npr. Studij mediteranske poljoprivrede. Naši znanstvenici predaju na fakultetima, organiziraju radionice, seminare, javna predavanja, domaćini smo raznim simpozijima, a i na mnoge druge načine pokušavamo prenijete informacije i znanja kojima raspolažemo. Imamo 5 ha površine za pokuse i istraživanja ovdje u Institutu i 5 ha u Kaštelima, s više od 500 genotipova različitih vrsta.
Zahvalivši na pozornosti ravnatelj dr. sc. Perica predao je riječ doajenu Instituta, našem dr. sc. Vladi Topiću. Dr. Topić  se prisjetio davne 1971. godine kada je došao u Institut u vrijeme ograničenih sredstava, koja su više od 75 % bila iz vlastitih izvora. Sredstva su dobivena od projektiranja, znanstveno-istraživačkog rada  za gospodarske subjekte koji su tada bili u poziciji da mogu financirati takve projekte.  U tom razdoblju osnivani su trajni eksperimentalni objekti kao temelji znanstveno-istraživačke discipline problematike erozije. Prvi takav, površine preko 20 ha postavljen je na Muću sa sastojinom crnog bora na različitim geološkim podlogama, na kojima se već preko 40 godina

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 101     <-- 101 -->        PDF

obavljaju istraživanja. Takav kontinuitet istraživanja raritet je i u svjetskim razmjerima. Na kršu je temelj problematike izbora vrsta za pošumljavanja  i tehnologije proizvodnje sadnog materijala. Godine 2002. osnovana je trajna eksperimentalna ploha veličine 16 ha na području Šibenika, gdje je s 3 ponavljanja praćeno pošumljavanje 15-tak vrsta drveća  raznim tehnikama pošumljavanja.
Danas je bitno zadržati kontinuitet istraživanja  na ovakvim plohama. Iako u institutu dominiraju agronomi, uvijek je suradnja bila na visokoj razini. Prostor krša je ogroman, i bez obzira što su šume većinom degradirane one predstavljaju izuzetnu nacionalnu vrijednost. To je jedna od najznačajnijih i najvrjednijih infrastruktura u prostoru koju moramo sačuvati. Ovdje nažalost moram reći da se preko Zavoda za zaštitu prirode donose neke zabrane na način da se isključuje svaka aktivnost pošumljavanja i meliorativnih zahvata na ovome prostoru. Šumari su najobrazovaniji ljudi za gospodarenje ovim prostorom, a dovedeni su u poziciju da u vezi s gospodarenjem moraju konzultirati laike. Kako bi sačuvali i unaprijedili gospodarenje, ovim šumama potrebno je jedinstvo znanosti i šumarske struke, što je i do sada bilo vidljivo, a rezultiralo je vidnim napretkom. U današnje vrijeme trke za dobiti u opasnosti smo da zanemarimo ove prostore, koji bez obzira što za sada nemaju etatne mogućnosti, predstavljaju nacionalno bogatstvo i potencijal. 
Dr. sc. Lukrecija Butorac, predsjednica ogranka Dalmacija Split i djelatnica Instituta, izvijestila je skup o međunarodnim projektima Instituta.
Prvi projekt je Adriatic model forest. To je na jedan način popularizacija šumarstva na Mediteranu, upoznavanje ljudi s općekorisnim funkcijama šuma i aktivnosti svih dionika ovoga prostora; šumarstvo, poljoprivreda, lovni turizam, planinarenje.
Sudjelovali smo i na Projektu umrežavanja šumarskih institucija na Mediteranu u kojemu su sudjelovale Sredozemne zemlje Europe i sjeverne Afrike.
Projekt Informen ima za cilj izradu globalnih scenarija zbivanja u mediteranskim šumama. Započeo je prije oko pola godine, a traje tri godine.
Isto tako uključeni smo u jedan projekt kojemu je cilj poboljšati komunikaciju i shvaćanje urbanih šuma u kontekstu općekorisnih funkcija šuma,  što je izuzetno aktualna tema.
Ad. 2. Zapisnici 119. Redovite sjednice Skupštine HŠD-a, 1. Elektroničke sjednice Upravnog odbora HŠD-a 2016. godine  i 1. Elektroničke sjednice Skupštine HŠD-a 2016. godine, jednoglasno su usvojeni.
Ad. 3.
Predsjednik, Oliver Vlainić, dipl. ing. dao je pojašnjenje naziva sjednica koje će se  od sada nazivati sjednica Upravnog odbora, a ne kao do sada sjednica Upravnog i Nadzornog odbora. Po čl. 45. Statuta HŠD-a na sjednice Upravnog odbora pozivaju se predsjednik i članovi Nadzornog odbora, no to nisu sjednice Nadzornog odbora. Po čl. 7. Poslovnika o radu UO HŠD-a na sjednice se pozivaju tajnik i voditeljica financijske službe. Vlainić je izvijestio kako je prof. dr. sc. Davor Romić 21. siječnja 2016. imenovan Ministrom poljoprivrede, a zamjenikom Ministra poljoprivrede 16. 3. 2016. imenovan je bivši pročelnik za poljoprivredu Virovitičko-podravske županije Tugomir Majdak. Pomoćnikom Ministra imenovan je mr. sp. Ivica Francetić. Šumarsko društvo je 12. veljače, Ministru poljoprivrede i nositeljima vlasti u RH, poslalo pismo sa stavovima kako HŠD promišlja hrvatsko šumarstvo i zahtjev za prijem predstavnika šumarskih institucija

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Zbog sređivanja članstva i usklađivanja sa Statutom do sada nisu tiskane Članske iskaznice HŠD-a. Kako je od prihvaćanja prijedloga dizajna iskaznica prošlo već dosta vremena, u međuvremenu javile su se nove ideje oko grafičkog dizajna iskaznica. Članska iskaznica koju je Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo 1887. godine izdalo izvjesnom gospodinu Kuzmi, (ŠL 3-4/2016) pronađena od naših kolega iz osječkog ogranka,  potakla nas je na ideju da poleđina nove članske iskaznice bude s motivom ove povijesne iskaznice, što bi podsjećalo na našu dugu tradiciju.
Nakon rasprave Upravni odbor usvojio je dizajn nove iskaznice s time da se izbriše logo HŠD-a s povijesne poleđine.
Tajnik je izvijestio o stanju sa Šumarskim domom nakon iseljenja Direkcije Hrvatskih šuma istekom Ugovora o najmu krajemm ožujka 2016. godine.  5. travnja 2016. Povjerenstvo za primopredaju  Hrvatskih šuma (Tomislav Ecimović, Darko Bišćan, Ivana Blažek Miksić) i HŠD-a (Biserka Marković, Damir Delač) obišlo je ispražnjene poslovne prostore, o čemu će se napraviti Zapisnik. Nakon toga slijede pregovori s Upravom HŠ u vezi s obeštećenjima zbog dugogodišnjeg neulaganja u održavanje zakupljenog poslovnog prostora. Naime, u svim Ugovorima o najmu navedeno je da se u slučaju raskida Ugovora prostor vrati u prvobitno stanje. Kako su u tijeku radovi uređenja I etaže Šumarskog doma, zaključeno je da se od Hrvatskih šuma d.o.o, u smislu obeštećenja, zatraži financiranje uređenja II etaže Šumarskoga doma.
     U cilju traženja novih zakupaca angažirat će se agencije za nekretnine.
Obilježavajući 170. godišnjicu osnutka HŠD-a i 140 godina neprekidnog izlaženja Šumarskog lista predsjednik Oliver Vlainić, dip. ing. naveo je planirane akrivnosti:
1. Ponuditi uredništvu emisije TV kalendar HTV-a i Dogodilo se na današnji dan HR priče iz povijesti hrvatskog šumarstva.
2. Izraditi logotip obljetnice i maksimalno ga koristiti.
3. Pripremiti za tisak knjigu o prof. dr. sc. Branimiru Prpiću – Znanstveni rad i Uvodnici Šumarskog lista.
4. Tiskati knjigu sa zapisnicima svih dosadašnjih Skupština (119) HŠD-a.
5. Nastaviti s aktivnostima postavljanja spomen ploča zaslužnim šumarima.
6. U prosincu organizirati 120. Redovitu sjednicu Skupštine HŠD-a i Svečanu akademiju posvećenu 250. godišnjici hrvatskoga šumarstva, 170. godišnjici HŠD-a i 140. godišnjici izlaženja Šumarskog lista (Glazbena akademija u Zagrebu, 8. ili 9. prosinca 2016.)
AD 4.
Tajnik mr. sc. Damir Delač izvijestio je kako je ŠL 3-4/2016 spreman za tiskanje.
Uglavnom je postignut redoviti ritam izlaženja lista, što je velik uspjeh Uredništva i cijeloga tima. U pripremi su već Znanstveni članci za dvobrojeve 5-6 i 7-8/2016.
Potpisan je Ugovori o sufinanciranje za 2016. s HKIŠDT. Sredstva za sufinanciranje lista odobrena su od Ministarstva znanosti i Ministarstva poljoprivrede (OKFŠ).
S Upravom HŠ d.o.o. dogovoreno je potpisivanje Ugovora o pretplati za 2016. godinu (200 primjeraka po dvobroju lista).
AD 5.
Kako je glasovanje po pojedinim izviješćima i aktualnoj problematici obavljeno kroz raniji tijek sjednice, po ovoj točki nije bilo rasprave. 
AD 6.
Martina Pavičić, dipl. ing., iznijela je zamolbu za pomoć ogranku Bjelovar pri organizaciji sudjelovanja na manifestaciji Maraton lađa.
Odobrena je pomoć u iznosu od 5.000 kuna.
Nakon završetka radnog dijela sjednice obiđeni su laboratoriji i pokusne površine Instituta.
Zapisnik sastavio                   Predsjednik HŠD-a: tajnik HŠD-a:                              Oliver Vlainić, Mr. sc. Damir Delač, v.r.                                      dipl. ing. šum., v.r.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 102     <-- 102 -->        PDF

(Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Akademija šumarskih znanosti, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatsko šumarsko društvo).  Pomoćniku Ministra mr. sp. Ivici Francetiću uputili smo poziv za  sudjelovanje na ovoj sjednici, no on se ispričao. Sastanak s Ministrom Romićem najavio je za idući tjedan.
4. veljače 2016. održan je  sastanak ministra s predstavnicima znanstvenih institucija u poljoprivredi i šumarstvu radi izrade strategija (Šumarski fakultet, Hrvatski šumarski institut, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša). 
5. travnja 2016. održan je sastanak ministra i pomoćnika ministra sa šumarskim sindikatima. Tema sastanka bila je unaprjeđenje socijalnog dijaloga i aktualna problematika u Hrvatskim šumama d.o.o.
Kako je dosadašnji predsjednik HKIŠDT Damir Felak aktivirao saborski mandat, na njegovo mjesto je na 25. Skupštini komore 10. 3. 2016. izabran  prof. dr. Tomislav Poršinsky.
18. ožujka 2016. održana je izborna Skupština Sindikata inženjera Republike Hrvatske na kojoj je izabran novi-stari predsjednik Tomislav Užarević, dipl. ing.
U projektu „Promocija poduzetništva  i obrta u šumarskom i drvnom sektoru“ od predviđenih 14 radionica održano je njih 7. U ime nositelja ovog projekta HKIŠDT tajnica Silvija Zec, dipl. ing. zahvalila je na pomoći svima koji su ga poduprli.
Tajnik mr. sc. Damir Delač komentirao je učestale napise u tisku (Večernji list-Škegro, Udruga drvoprerađivača, Drvni klaster) u kojima se drvoprerađivači pozicioniraju ka nositeljima vlasti sa poznatim zahtjevima za što veće količine i što manju cijenu drvne sirovine. Takav način raspoređivanja sirovine traje u Hrvatskoj već  niz godina i nije doprinijeo onome što svi želimo, a to je veći stupanj finalizacije i nova radna mjesta. Nažalost, naše drvo i nadalje najvećim dijelom završava na egipatskom i sl. tržištima, uz minimalan stupanj dorade. O tome je u ŠL 3-4/2016. objavljen članak Drage Biondića, “Prokletstvo resursa”. Našim drvoprerađivačima koji rade u ovakvoj niskoprofitnoj grani podložnoj nesmiljenim tržišnim zakonitostima treba svakako pomoći, no bude li ona temeljena samo na velikim količinama jeftine sirovine nećemo postići željeni cilj. Zamislimo samo kakve bi posljedice na tako strukturiranu drvnu industriju donijela striktna primjena samo jedne uredbe EU o slobodnom tijeku i konkuretnosti roba i usluga.
Tajnik Delač izvijestio je o Okruglom stolu Hrvatskog inženjerskog saveza održanom 25. veljače 2016. “Inženjeri o energetici” Tema okruglog stola odabrana je u suradnji sa Hrvatskim elektroinženjerskim savezom, članicom HIS-a, pod motom da o ovoj tako važnoj i temeljnoj stavki razvoja i održivosti gospodarstva trebaju promišljati i mišljenja prenositi isključivo kompetentni stručnjaci, koji mogu, znaju i moraju procijeniti potrebe i mogućnosti proizvodnje i distribucije energije, u ovom slučaju elektroenergije te pripadne industrije koju u tu svrhu Hrvatska treba razvijati.
2. ožujka 2016. pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Vlade RH, u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) i Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ), HIS je po drugi puta obilježio  DAN INŽENJERA REPUBLIKE HRVATSKE s temom PRIORITETI U ENERGETSKOJ STRATEGIJI HRVATSKE
    Detaljnije u ŠL 5-6/2016.
Goran Bukovac, dipl. ing., predsjednik ogranka Delnice izvijestio je o 22. Alpe-Adria natjecanju šumara održanom u Patzen/Bleiburg (Austrija) 4.- 6. ožujka 2016. Detaljnije u ŠL 5-6/2016.
Autor Mladen Kušec i Glavni urednik Damir Delač 8. ožujka 2016. održali su u prostorijama Društva gorana u Zagrebu  prezentacija knjige “Goranove priče” tiskane povodom obilježavanja 250. godišnjice hrvatskoga šumarstva.
Predsjednik Vlainić i tajnik Delač sudjelovali su 17. ožujka u  Krapinskim Toplicama Aquae Vivae, povodom obilježavanja: Svjetskog dana šuma, Cvjetnice i Dana voda i meteorologije, na završnoj svečanosti projekta Najljepši vrtovi Hrvatske. Tom prilikom iznijeli su prigodna izlaganja o šumama i šumarstvu Hrvatske.
18. ožujka na prostoru NPŠO Zalesina, GJ Sungerski lug, svečano je otkrivena spomen ploča istaknutom goranskom šumarskom znanstveniku i stručnjaku Josipu Radoševiću, dipl. ing. Ploču je podigao HŠD-ogranak Delnice. Detaljnije u ŠL 5-6/2016.
Ovom prilikom podsjećeno je kako je u doba održavanja sjednice tadašnjeg Upravnog odbora Jugoslavenskog udruženja šumara 1935. godine, predsjednik ing. Josip Balen predao općinskom poglavarstvu grada Splita kamenu ploču u spomen i čast šumarskom nadzorniku i savjetniku ing. Henriku Friedlu, koji je prvi vodio radove na pošumljavanju tada obešumljenog Marijana . Na mramornoj ploči zlatnim slovima bio je uklesan natpis:  ŠUMARSKOM NADZORNIKU  HENRIKU  FRIEDLU prvom pošumljivaču Marjana1884–1896.
    Nažalost ta je ploča nestala.
Popularizirajući šumarsku struku u medijima su nastupili:  HTV-Društvena mreža (tajnik), Trend, radio Karlovac i TV 4 rijeke Karlovac, HR - Slušaj kako zemlja diše, Najljepši vrtovi Hrvatske (predsjednik).
Koliko je vrijedan Marjan i njegovo ime za obilježavanje Splita kao grada, proizlazi iz današnje stvarnosti da ga

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 103     <-- 103 -->        PDF

novinski i elektronički mediji, dotično njihovi novinari, ali i ine osobe u opisivanju i o zbivanjima u gradu ne navode imenom Split, već: “Grad pod Marjanom” ili pak “Pod Marjanom”.
Izviješćeno je o priznanjima: Mr. sp. Krunoslava Arača kojemu je  od Hrvatskog društva biljne zaštite dodjeljena povelja uz brončanu plaketu,  što je nagrada i šumarskoj struci, tim više što je odabir bio i između mnoštva agronoma koji se bave zaštitom bilja.
Josip Knepr, dipl. ing. šum. iz Bjelovara, za velik doprinos razvoju otoka, posebice Nacionalnog parka „Mljet“, proglašen je počasnim građaninom Općine Mljet za 2015. godinu,. Tim je povodom gosp. Knepru uručeno priznanje i prigodna plaketa.
U ovoj godini kada obilježavamo 170 godina osnutka HŠD-a i 140 godina izlaženja našeg Šumarskog lista podsjećamo i na godišnjice osnutka naših ogranaka, pa tako ogranci Bjelovar, Gospić, Nova Gradiška, Ogulin, Osijek i Vinkovci obilježavaju 65 godina, ogranaci Buzet, Koprivnica, Požega, Slavonski Brod, Varaždin i Virovitica 60 godina, a 50 godina obilježava ogranak Senj.
Marijan Miškić, dipl. ing. izvijestio je o aktivnosti ogranka Slavonski Brod povodom obilježavanja Svjetskog dana šuma, kada su šumari zajedno s djecom izrađivali i postavljali kućice za ptice.
Akademik Slavko Matić podsjetio je na važne obljetnice koje obilježavamo ove godine: 10 godina od smrti akademika Dušana Klepca, kojemu je HŠD podigao spomen obilježje u Lividragi pokraj Gerova u Gorskom kotaru, a u centru za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima u spomen akademika Klepca posvećena su dva dana. Između ostalog tamo su na 4 panoa izvješeni podaci o njegovoj biografiji i znanstveno-istraživačkom radu. Upraviteljica centra u Vinkovcima dr. sc. Anica Bilić tom prilikom izdala je knjižicu o akademiku Klepcu dugogodišnjem voditelju ovoga centra.
Mr. sc. Josip Dundović izvijestio je o seminaru održanom u hotelu Antunović u Zagrebu na temu primjene obnovljivih izvora energije na kojemu je sudjelovao s predavanjem Energija iz biomase u Hrvtskoj status quo 2020.,2030.,2050. Na seminaru je bilo preko 140 sudionika, a sa skupa je napravljen i Zbornik radova. U subotu 2. travnja, u okviru 19. poljoprivrednog sajma u Gudovcu, sudjelovao je na Okruglom stolu s temom Poljoprivreda i šumska biomasa važni izvori energije i rezultati analize kogeneracijskih postrojenja u RH. Imao je prezentaciju Energetski potencijali šumske biomase. Na skupu je nazočio i zamjenik Ministra gospodin Tugomir Majdak. 
Kako je predstavnik šumarskog odsjeka Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u UO HŠD-a prof. dr. sc. Josip Margaletić imenovan Glavnim urednikom Šumarskog lista, to mjesto ostalo je upražnjeno. Na naš dopis Šumarskom fakultetu u vezi s imenovanjem novog predestavnika dobili smo njihov prijedlog da to mjesto zauzme prof. dr. sc. Dario Baričević.  Upravni odbor to je jednoglasno prihvatio.
Iz Ministarstva poljoprivrede primili smo dopis sa zahtjevom za imenovanje predstavnika HŠD-a za člana povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Zakona o šumama. Nakon kraće diskusije glasovanjem je odlučeno da mr. sc. Petra Jurjevića imenujemo za našeg predstavnika u predmetno povjerenstvo.
Prijedlog Odluke o imenovanju osoba odgovornih za likvidaturu dokumentacije i Kontrolu dokumentacije na razini ogranaka HŠD-a:
1. Ulazni računi
2. Blagajnički dokumenti
3. Putni nalozi
obavljaju sljedeće osobe:
1. Blagajnik – računska i formalna ispravnost
2. Predsjednik ogranka – vjerodostojnost, istinitost dokumenta
Kontrolu dokumentacije na razini središnjice HŠD-a:
1. Ulazni i izlazni računi
2. Blagajnički dokumenti
3. Putni nalozi
4. Obračuni plaće, honorara
5. Ostala knjigovodstvena dokumentacija
obavljaju sljedeće osobe:
1. Voditelj financijsko-računovodstvenih poslova – računska i formalna ispravnost
2. Tajnik -  vjerodostojnost i istinitost dokumenta
3. Predsjednik HŠD-a -vjerodostojnost i istinitost dokumenta
Dokumenti će se ovjeravati stavljanjem pečata “likvidirano” na dokument te upisom datuma likvidiranja dokumenta i potpisa odgovornih osoba sukladno odredbama ove odluke. Odluka je na snazi do donošenja pravilnika o financijskom poslovanju HŠD-a.
Prijedlog ODLUKE jednoglasno je usvojen.
Nakon toga svim predsjednicima ogranaka HŠD-a podijeljeni su štambilji za likvidaturu dokumenata.
U vezi s izradom Pravila ogranaka HŠD-a predsjednik Oliver Vlainić izvijestio je kako su 7 ogranaka  (Bjelovar, Dalmacija-Split, Delnice, Gospić, Karlovac, Slavonski Brod i Vinkovci) izradili i dostavili svoja Pravila, 9 ogranaka (Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Osijek, Požega, Sisak, Varaždin, Virovitica, Zagreb) nisu dostavili Pravila, dok 3 ogranka (Buzet, Ogulin i Senj) do sada nisu izradili svoja Pravila.