DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Energetska strategija zemlje može biti samo jedna, usuglašena između kompetentnih stručnjaka, a potom podržana od svih političkih stranaka i građana RH, koja se ustrajno provodi u planiranom smjeru, bez obzira na promjene u vladi RH.
Sustav opskrbe energijom podložan je stalnim i suštinskim promjenama koje su počele privatizacijom prije 30-tak godina, a nastavile se otvaranjem tržišta energije, uvođenjem ob­novljivih izvora energije, tehnološkim napretkom u oblasti pretvorba energije, te informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Pariški sporazum prihvaćen na nedavnom klimatskom samitu u Parizu, te tekuće dramatične fluktuacije cijena nafte na svjetskim tržištima postavljaju dodatna ograničenja.
Europska unija djeluje i usmjerava prema strategiji energetskog jedinstva „Towards an energy union“, koja se smatra temeljem održivosti Europe.
HIS ukazuje na važnost usuglašavanja, interdisciplinarnog pristupa i donošenja energetske strategije Hrvatske, koja će nas uključiti u razmatranje ove problematike kao sudionike razrade strategije EU, a ne na razini izvršitelja nametnutih zadataka, jer je to uvijek skuplje i nepovoljnije.
Hitno je potrebno osigurati:
• Sustavni i sveobuhvatni pristup
• Umjesto kratkotročno isplativih rješenja, optimalna rješenja
• Uvažavati načelo održivosti
• Osigurati interdisciplinarni i međusektorski pristup
• Inovativnim rješenjima postići konkurentnost na tržištu
• Internacionalizacijom postići stabilnost poslovanja.
Otvarati nove razvojne pravce koji se temelje na potrebama tržišta.
BRONČANA PLAKETA I PRIZNANJE ŠUMARIMA
Milan Glavaš
Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ, Društvo) na svojim seminarima redovito dodjeljuje priznanja za doprinos zaštiti bilja i radu HDBZ. Društvo priznanja ponajprije dodjeljuje svojim članovima, pa tvrtkama s kojima surađuje, ali i suradnicima koji nisu članovi Društva. Do sada je Društvo našim šumarima dodijelilo Povelje s 4 zlatne, 2 srebrene i jednom brončanom medaljom. Prije dvije godine Društvo je priznanje dodijelilo Joštu Jakši, kolegi šumaru iz Slovenije. O svim nagrađenima objavljeni su članci u Šumarskom listu.
Konzultirajući se s domaćim kolegama zaštitarima za ovogodišnje nagrade predložena su dva šumara. Prijedlog je usvojen, pa je HDBZ na 60. seminaru biljne zaštite održanom u Opatiji od 9. do 12. veljače 2016. godine Povelju s brončanom plaketom dodijelilo mr. spec. Krunoskavu Araču i Priznanje prof. dr. Mirzi Dautbašiću sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Obrazloženje prijedloga i uručenje nagrada na 60. seminaru obavio je autor ovoga članka, a to se pojedinačno za nagrađene kolege prikazuje u daljnjem tekstu.
Mr. spec. Krunoslav Arač, Povelja s brončanom plaketom
Rođen je 1967. godine u Hlebinama. Osnovnu školu je završio u Koprivnici, Srednju šumarsku u Karlovcu, a Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1992. godine. Od tada

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 90     <-- 90 -->        PDF

radi u Hrvatskim šumama, UŠP Koprivnica. Sada radi na poslovima stručnog suradnika za zaštitu šuma.
Krunoslav Arač je već kao student pokazivao posebno zanimanje za struku i prirodu što je nagrađeno rektorskim priznanjem 1989. godine. Tijekom rada uviđa potrebu za proširenjem znanja, pa upisuje poslijediplomski studij na našem fakultetu. Stručni magistarski rad pod naslovom „Uzročnici truleži drva i crveno srce obične bukve (Fagus sylvatica L.) u GJ Polum-medenjak šumarije Sokolovac“ obranio je 2006. godine. Za pohvaliti je da se kolega Arač nastavio znanstveno usavršavati i sada je u završetku izrade doktorske disertacije, također na temu truleži bukve.
Uz obavljanje redovitih poslova na zaštiti šuma on je u koprivničko šumarstvo unio važne novosti. Tijekom 2008. godine otkrio je za nas novu vrstu ariševog potkornjaka (Ips cembrae). Potkornjaka je istraživao s kolegama iz Hrvatskog šumarskog instituta, a rezultati su objavljeni u znanstvenom radu. O istom potkornjaku tri puta je izvještavao na seminarima biljne zaštite. U cilju smanjenja šteta od kestenove ose šiškarice na području Istre i Koprivnice sudjelovao je u ispuštanju njenog parazitoida. O ariševom potkornjaku i kestenovoj osi šiškarici održao je predavanja u HKIŠDT. Također je spoznao koliko je značenje ptica u biološkoj metodi suzbijanja štetnih kukaca. O tome je govorio na jednom seminaru biljne zaštite, a posebno je razradio metodu za postavljanje kućica za gniježđenje ptica što mu je Odlukom Uprave Hrvatskih šuma 2012. godine prihvaćeno kao inovacija.
Posebna odlika Krunoslava Arača je zanimanje za prirodu svoga kraja i promicanje šumarske struke. Kao član Foto-kino kluba „Drava“ Đurđevac na domaćim i međunarodnim manifestacijama izlagao je fotografije o bioraznolikosti šumskih ekosustava. Na prvoj izložbi fotografija Šuma okom šumara u Bjelovaru 2004. godine dobio je drugu nagradu za kolekciju fotografija, a na petoj izložbi nagrađen je prvom nagradom GRAND PRIX SALONA.
Ptice su posebno područje zanimanja Krunoslava Arača. U Podravini je otkrio novu vrstu ptice što mu je verificirala Komisija za rijetke ptice pri Zavodu za ornitologiju HAZU. Nakon toga na dva projekata postao je suradnik toga Zavoda. U izdanju Prirodoslovnog muzeja u Rijeci na CD

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Dautbašić aktivno sudjeluje u radu Hrvatskog društva za arborikulturu. S ponosom navodima da je 2006. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu održao pozivno predavanje o lisnim minerima. Tom prilikom obavio je razgovore s kolegama u Hrvatskom šumarskom institutu i Upravi Hrvatskih šuma o nužnosti trajne suradnje. O tome je objavljen opširan članak u Šumarskom listu.
Od 2005. godine redovito sudjeluje na seminarima biljne zaštite koje organizira Hrvatsko društvo biljne zaštite. On je zajedno s akademikom Usčuplićem poticao domaće šumare da sudjeluju na našim seminarima. Tako je 12 šumara iz Bosne i Hercegovine od 49-og (2005.) do 59-og (2015.) seminara imalo 16 izlaganja. Od toga je Dautbašić kao autor i koautor imao 12 referata. Po strukturi 3 se referata odnose na problematiku jele, 3 na potkornjake, 3 na šumske požare, 2 na sušenje šuma i jedan na zaštitu zelenila u Sarajevu.
Od aktivnosti vezanih za Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu za istaknuti je nekoliko važnih činjenica. Za predstojnika Katedre za zaštitu šuma i urbanog zelenila izabran je 2003. godine. Prodekansku dužnost obavljao je u razdoblju od 2003. do 2004. godine. Značajno je spomenuti da je bio tehnički urednik, a od 2006. godine je glavni urednik fakultetskog znanstvenog časopisa Radovi. Od daljnjih zaduženja, navodimo da je bio predsjednik Komisije za međunarodnu suradnju matičnog fakulteta. Član je Odbora za prirodne resurse Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i više odbora na fakultetu i van fakulteta. Imenovan je u više stručnih komisija od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, a imao je, i još ima i drugih zaduženja. Kao mentor i znanstvenik bio je član Komisije za odobrenje tema i obranu 6 magistarskih radova i obranu 3 doktorske disertacije (dvije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu). Većem broju studenata bio je mentor diplomskih i završnih radova. U domaćim i međunarodnim časopisima recenzirao je veći broj znanstvenih i stručnih radova. Što se tiče znanstvenih istraživanja vidljivo je na 18 projekata da je Mirza Dautbašić marljiv istraživač na širokom području šumarstva i okoliša.
Sveukupni njegov angažman potvrđen je u objavi velikog broja znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim publikacijama. Objavljeni radovi mogu se grupirati na šumarsku entomologiju, hortikulturnu entomologiju, zaštitu šuma i općenito na zaštitu bilja. Većinu radova i sažetaka objavio je u domaćim časopisima (Radovi, Naše šume, Zbornici sažetaka i dr.). Neke je objavio u inozemnim časopisima, a znatan broj i u Glasilu biljne zaštite. Uz to zajedno s drugim autorima napisao je jednu monografiju i četiriri knjige.
Iz prikaza je vidljivo, da je Mirza Dutbašić dao nemjerljiv doprinos dugogodišnjoj suradnji među našim šumarima. Poticao je sudjelovanje naših šumara na znanstvenim skupovima u Bosni i Hercegovini. S druge strane bio je glavni pokretač i organizator da njihovi šumari sudjeluju u radu Hrvatskog društva biljke zaštite.
Za cjelokupan doprinos Hrvatsko društvo biljne zaštite dodijelilo mu je zasluženo Priznanje.
Neka kolega Dautbašić i dalje surađuje s mašim šumarima, a ovo je ponajprije prilika da mu se upute velike čestitke.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2016 str. 91     <-- 91 -->        PDF

ROM-u prikazao je Ptice riječkog područja. U sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ autor je brošure „Ptice šumskih staništa“.
Po pisanju i objavi članaka Krunoslav Arač je izuzetak izuzetaka. Od 1990. do kraja 2015. godine objavio je oko 120 članaka. Najviše članaka objavio je u Šumarskom listu, a ostale u časopisima Hrvatske šume, Priroda, Lovački vjesnik i u različitim lokalim, podravskim časopisima. Tekstovi obrađenih članaka su popraćeni s više od 1000 fotografija. Objavljeni radovi pripadaju u nekoliko skupina. Jedna grupa se odnosi na podravske zaštićene vrste biljaka i životinja, invazivne vrste i nekoliko biljnih vrsta. U drugoj grupi prikazana je entomofauna kraja, te krpelji, leptiri, potkornjaci i kestenova osa listarica. Nekoliko radova napisao je o vodozemcima, gmazovima i sisavcima svoga kraja. Većina radova odnosi se na različite vrste ptica. U tim radovima dao je prikaz za preko 50 vrsta ptica koje na tom području stalno borave, ali i rijetko opaženih, slučajni i novih vrsta.
Upravo po objavljenim člancima se vidi da je Krunoslav Arač promatrač i istraživač prirode, neumorno bilježi sve što opazi i o tome piše što ga čini izuzetnim čovjekom.
Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Ekološkog društva Koprivnice, Foto-kino kluba „Drava“ Đurđevac i Hrvatskog društva biljne zaštite. Suradnik je Zavoda za ornitologiju HAZU.
Kao član Hrvatskog društva biljne zaštite od 2002. godine sudjeluje na seminarima. Do sada je imao 6 samostalnih referata i 4 u koautorstvu s drugim kolegama. Po tematici referati su obuhvaćali bolesti bukve, štetne kukce, ptice kao predatore kukaca i štetan utjecaj poplavnih voda na šume. Pored referiranja aktivno je sudjelovao u raspravama, a nekoliko puta je bio i u radnom predsjedništvu Šumarske sekcije.
Uzimajući u obzir cjelokupan rad na zaštiti šuma na području UŠP Koprivnica i šire, pronalasku novih vrsta kukaca i ptica, objavom brojnih članaka u svezi zaštite prirode, velikom trudu u radu HDBZ i nizu drugih dobrih djela dodijeljeno mu je zasluženo priznanje Povelja uz brončanu plaketu.
Po svom cjelokupnom angažmanu Krunoslav Arač – Kruno može biti uzor drugima, a ovom prilikom mu upućujem iskrene čestiteke.
Prof. dr. Mirzi Dautbašiću, Priznanje
Rođen je 1965. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i Šumarski fakultet na kome je diplomirao 1990. godine. Nakon diplomiranja primljen je za asistenta na istom fakultetu iz Šumarske entomologije. Magistrirao je 1997. a doktorirao 2002. godine. Iste godine izabran je za docenta, 2008. u zvanje izvanrednog, a 2013. godine u zvanje redovitog profesora u oblasti Zaštite šuma i urbanog zelenila.
Od 1993. do 1996. godine na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, u Odjelu za šumarstvo istraživao je potkornjake, a rezultate je objavio u magistarskom radu. Daljnja usavršavanja iz entomologije obavio je 1999. godine u Švicarskoj i 2002. godine u Španjolskoj.
Mirza Dautbašić sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima. Za istaknuti je da je kao predstavnik Bosne i Hercegovine učestvovao na Pripremnim sastancima ministarske konferencije za zaštitu šuma u Beču i u Kogeu (Danska) 2001. godine. Nadalje sudjelovao je na međunarodnim skupovima o zaštiti šuma održanim u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i drugim zemljama. Značajno je naglasiti da je aktivno sudjelovao na svih 5 simpozija poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i biotehnologije koji su održani u više mjesta u Bosni i Hercegovini od 2003. do 2007. godine. Oslanjajući se na dugogodišnju suradnju on je zajedno s akademikom Midhatom Usčuplićem uvidio da bi bilo korisno da i naši znanstvenici sudjeluju na tim simpozijima. Zahvaljujući tome na simpozijima je sudjelovao znatan broj naših znanstvenika sa Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta.
Kada je osnovano Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini Dautbašić je ukazivao našim znanstvenicima na značaj aktivnog sudjelovanja u radu toga Društva, koji su na njihovim simpozijima svojim sudjelovanjem dali velik doprinos Društvu. Kao oblik daljnje suradnje značajno je da