DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 96     <-- 96 -->        PDF

drveće u gradovima u pročišćavanju zraka i smanjenju aerozagađenja, te da jedno drvo može godišnje apsorbirati približno 4,5 kg polutanata. Prema njihovim istraživanjima u jednom parku u Sarajevu koncentracija ugljičnog dioksida bila je za oko 2 % veća na dijelu bez vegetacije u odnosu na dio pod vegetacijom.
Nevres Alispahić, Alen Hasković, Nermin Demirović: Zdravstveno stanje šuma na području KJP „Sarajevo-šume“. Autori su naveli koji sve čimbenici utječu na zdravstveno stanje šuma, njihovo fiziološko slabljenje i predispoziciju za napad sekundarnih štetnika i konačno sušenje šuma. Prema aktivnostima koje provode u cilju zaštite šuma, uz primjenu biotehničkih mjera količina sanitarnih užitaka je smanjena u odnosu na prošlo razdoblje. To ukazuje da poduzete mjere imaju opravdanje.
Majda Širbić, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Obolodiplosis robiniae (Haldeman) – novi štetnik bagrema u Bosni i Hercegovini. Autori izvještavaju da su prvi puta utvrdili prisutnost bagremove muhe galice O. robiniae u BiH. Pretpostavljaju da je taj američki štetnik u Europu unesen sadnim materijalom. Dalje uspoređuju kakve štete muha čini bagremima u susjednim zemljama, pa i u Hrvatskoj gdje se ne smatra opasnim štetnikom kao ni u BiH.
Mevaida Mešan, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Monitoring žutotrbe (Euproctis chrysorrhoea L.) na području srednje Bosne. Prema rezultatima istraživanja zlatokraj je na područjima šumarija Travnik; Novi Travnik i Kreševo podjednakim intenzitetom napao stabla hrasta kitnjaka i bukve. Utvrdili su da se zlatokraj kao polifag prilagođava sastojinskim prilikama, čime se povećava njegova štetnost. Također je utvrđena povezanost zlatokraja s drugim štetnicima, pri čemu nastaje ulančavanje šteta.
Emir Šarić: Problem sušenja šuma na području ŠGP „Olovsko“. Autor vrlo ozbiljno upozorava da su šume u BiH destabilizirane, a nekima prijeti i devastacija. Glavni razlozi takvog stanja su globalno zagrijavanje, greške u upravljanju i gospodarenju te odsutnost primjene integralne zaštite šuma. Da bi to potkrijepio, autor je iznio podatke o sušenju šuma i povećanju sanitarnih sječa u posljednje tri godine. Na kraju preporučuje mjere koje bi trebalo poduzeti u cilju saniranja jako oštećenih sastojina.
Kemala Doljenčić, Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Identifikacija i prisutnost grinja na području Sarajeva. Autori su na lipama u drvoredima na području Sarajeva utvrdili prisutnost grinja iz porodica Eriophydae i Tetranychidae. Grinje lipama čine štete od narušavanja estetskog izgleda, do fiziološkog slabljenja i potpunog odumiranja biljaka.
Kenan Zahirović, Mirza Dautbašić, OsmanMujezinović, Sead Ivojević: Zdravstveno stanje šumskih kultura smrče i bijelog bora na području šumarije Vareš. Autori su na području šumarije Vareš utvrđivali zdravstveno stanje smreke i bijelog bora u kulturama starim 3 – 5 godina. Prema rezultatima istraživanja bilo je zdravo 19 % biljaka smreke i 20 % biljaka bijelog bora. Ostale su biljke bile umanjene vitalnosti. Uzroci stradavanja smreke su štete od mraza, zelena smrekina uš šiškarica i gljiva Lophodermium macrosporum. Na bijelom boru glavne štete su uzrokovali Acantholyda hieroglyphica i Lophodermium seditiosum.
Zaključak. 12. simpozij zaštite bilja u BiH ima međunarodni karakter, okuplja znanstvenike i stručnjake iz šireg područja, ukazuje na suvremenu problematiku zaštite bilja i načine rješavanja, pa je stoga njegovo održavanje itekako opravdano.
Iz prikaza je vidljivo da su šumari na 12. simpoziju imali znatan broj izlaganja koje je priredilo 12 autora iz Hrvatske i 16 iz BiH. Većina referata odnosi se na štetne kukce i općenito na zdravstveno stanje šuma. Značajni su i podaci o gradskim zelenilima, gdje je ukazano na pojavu štetnih grinja na lipama, pojavu nove gljive na božikovini te lisnih ušiju na tulipanovcu, kao i važnost gradskog zelenila za pročišćavanje zraka. Vrlo je značajna i spoznaja o pojavi nove gljive na mediteranskim hrastovima. Od velikog je značenja, a što je vidljivo i po autorima referata, da su znanstvenici u čvrstoj i stalnoj suradnji sa stručnjacima u operativi, što rezultira ispravnim sagledavanjem zdravstvenog stanja šuma i poduzimanjem pravilnih mjera zaštite. Svemu treba nadodati da je od izuzetne važnosti što se susreću znanstvenici, razmjenjuju znanja i iskustva te dogovaraju daljnju suradnju.
Mandat za vođenje Društva u sljedećoj godini dobio je prof. dr. Vojislav Trkulja.