DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 92 <-- 92 --> PDF |
60. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE Milan Glavaš U Opatiji je u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ održan jubilarni 60. seminar biljne zaštite. Seminar je održan u vremenu od 9. do 12. veljače 2016. godine. Nazočilo mu je oko 470 sudionika. Kao i proteklih godina seminar su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ, Društvo) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS), a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede. Medijski pokrovitelji su tvrtke Agroglas i Gospodarski list. Sponzori seminara bile su tvrtke za proizvodnju i distribuciju sredstava za zaštitu bilja, koji su izlošcima i pisanim materijalima dali značajan doprinos sadržaju i kvaliteti seminara. Protokol svečanog otvaranja seminara vodila je predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Renata Bažok. Uz predsjednicu skup su pozdravili direktor hotela „4 opatijska cvijeta“ gospodin Davor Saršon, predsjednik Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine prof. dr. Ivan Ostojić, predsjednik Društva za zaštitu bilja Slovenije prof. dr. Stanislav Srdan, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Grgić i ravnateljica HCPHS dr. sc. Tatjana Masten Milek. Nakon toga sudionicima se ugodnim riječima obratila pomoćnica ministra poljoprivrede gospođa Božica Rukavina i u ime pokrovitelja otvorila 60. seminar biljne zaštite. Početak rada 60. seminara biljne zaštite započeo je dodjelom nagrada i priznanja zaslužnim članovima društva, osobama koje su doprinijele razvoju društva i tvrtkama. Na ovom seminaru nagrade i priznanja primilo dvoje agronoma (jedan iz Slovenije) i dvije firme. Brončanom medaljom s poveljom nagrađen je mr. spec. Krunoslav Arač, a priznanje za doprinos društvu primio je prof. dr. Mirza Dautbašić sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. O njima slijedi poseban prikaz. HDBZ je kao i ranijih godina na svojevrstan način promoviralo 6 agronoma i 2 šumara koji su od prošlog do ovog seminara postigli akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti iz područja zaštite bilja. Naši šumari su dr. sc. Linda Bjedov i dr. sc. Nikola Lacković. Isto kao i ranijih godina HDBZ je dolaskom na 60. seminaru nagradilo 6 studenta poljoprivrede i jednog studenta šumarstva. Naš nagrađeni student je Andrej Mirčetić, student 1. godine diplomskog studija Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem. Posebnu nagradu iz zaklade „Milan Maceljski“ Društvo je dodijelilo agronomskoj studentici. Dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Mirza Dautbašići je HDBZ uručio poklon Medaljon Bosne i Hercegovine predstavljen na milenijskoj izložbi u Parizu 1900. godine, kojega je preuzela predsjednica Društva prof. dr. sc. Renata Bažok. Nakon svečanog otvaranja slijedio je Okrugli stol: Problemi zbrinjavanja ambalaže sredstava za zaštitu bilja. Drugi okrugli stol održan je sljedećega dana, a odnosio se na Male kulture i male namjene. Sljedeća dva dana rad seminara odvijao se putem izlaganja i rasprava po sekcijama, praćenjem izložaka i međusobnim razmjenama mišljenja. Teme su bile podijeljene na sljedeće sekcije: Izobrazba za sigurnu uporabu sredstava za zaštitu bilja (3 referata), Zaštita bilja u ekstremnim klimatskim uvjetima (9 referata), Karantenski štetni organizmi (6 referata), Fitofarmacija (18 referata) i Aktualnosti s terena (12 referata), te Šumarstvo (12 referata). Ujedno je održana i godišnja skupština. Posebno se prikazuje rad Šumarske sekcije. Prikaz rada Šumarske sekcije Za Šumarsku sekciju bilo je prijavljeno 14 referata. Dva referata nisu održana. Prijavljeni autori i koautori referata bili su sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu (7), Hrvatskog šumarskog instituta (4), Agronomskog fakulteta (2), Uprave Hrvatskih šuma (1), Uprave šuma podružnice Koprivnica (1), Hrvatskog šumarskog društva (1) i PMF (2). Jedan autor je ranije bio zaposlen u Hrvatskim šumama. Među stranim stručnjacima autori i koautori bili su iz Šumarskog fakulteta Sarajevo (2), Zavoda za gozdove Slovenije (3), Gozdarskog inštituta Slovenije (1), Ministarstva za kmetijstvo in prehrano Slovenije (1), a jedan je koautor bio iz Austrije i jedan iz Grčke. Dakle, šumarske referate je ukupno priredilo 19 domaćih i 9 stranih autora i koautora. Radnom dijelu sekcije nazočili su domaći znanstvenici sa Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta, predstavnici Uprava šuma podružnica Sisak, Zagreb, Ogulin, Delnice, Koprivnica, Senj, Buzet, Karlovac, N. Gradiška, Vinkovci, Bjelovar, Senj, Našice i uprave Hrvatskih šuma (16 sudionika). Značajno je da su zanimanje za zaštitu šuma pokazali zastupnici nekoliko tvrtki koje se bave sredstvima za zaštitu bilja i zelenilom u urbanim sredinama. Iz Ministarstva poljoprivrede bila su nazočna 2 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 93 <-- 93 --> PDF |
predstavnika. Ukupno je u radu Šumarske sekcije sudjelovalo preko 40 stručnjaka. Na početku rada voditelj Šumarske sekcije prof. dr. sc. Milan Glavaš je uputio pozdrave dobrodošlice i izvijestio o događajima na svečanom otvaranju. Svi sudionici su uputili srdačne pozdrave nagrađenima i novim doktorima znanosti. Prof. dr. Mirza Dautbašić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sudionicima Šumarske sekcije poklonio je 50 kalendara sa šumskim motivima koje je izradio njihov Fakultet. Nakon toga sekcija je radila po predviđenom programu, a dalje slijedi osvrt na pojedinačna izlaganja i komentare. Milivoj Franjević, Milan Glavaš, Tanja Gotlin Čuljak, Boris Hrašovec, Damjan Franjević: Illinoia liriodendri novi štetnik hrvatskog urbanog šumarstva i njena genetička i morfološka identifikacija. Glavaš je slušateljstvo upoznao o nalazu američke lisne uši na listovima tulipanovca na nekoliko lokaliteta u Zagrebu tijekom ljeta 2015. godine. Do sada je ta uš nađena samo u nekoliko europskih zemalja. Sakupljene uši su determinirane genetički i morfološki. Uši narušavaju estetski izgled stabala, izlučuju mednu rosu, fiziološki ih oslabe, u jesen ranije gube lišće i predisponirane su za napad drugih štetnika i gljiva. Zato te uši predstavljaju novu opasnost za urbano šumarstvo. Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović: Pregled novootkrivenih štetnika u šumama i na hortikulturnim biljkama u Bosni i Hercegovini. Mujezinović je izvijestio da su na području Bosne i Hercegovine u urbanim i šumskim ekosustavima utvrdili nove vrste: Leptoglossus occidentalis nearktička stjenica, Arge berberidis – lisna osa žutike, Pontania viminalis – vrbina lisna osa, Oblondiplosis robiniae – bagremova muha galica i Oxycarenus lavaterae. Naglasio je da je za poduzimanje mjera zaštite važno pravovremeno otkrivanje novih kukaca. Maarten de Groot, Marija Kolšek: Procjena najezde potkornjaka u bližoj budućnosti u Sloveniji. Prvi autor je govorio o poduzimanju mjera za sprječavanje gradacije potkornjaka. Naglasio je da je u Sloveniji razvijena gusta mreža Theysohn klopki i objasnio kada se klopke prazne i kako se obrađuju podaci za predviđanje gustoće populacije u istoj i nadolazećoj godini. (Maarten de Groot je Nizozemac zaposlen već nekoliko godina u Gozdarskom inštitutu Slovenije). Marijana Minić, Zoran Grecs, Marija Kolšek: Namnoženje potkornjaka u šumama Slovenije u 2015. godini. Marija Kolšek je govorila o oštećenjima slovenskih šuma od ledoloma u 2014. godini i vrlo velikim sječama radi sanacije šteta. Kao posljedica poremećaja stabilnosti šumskih ekosustava, posebice šuma četinjača, uslijedila je najezda potkornjaka. Ukazala je kakve se izravne mjere poduzimaju u suzbijanju potkornjaka. Krunoslav Arač: Utjecaj stagnirajuće površinske vode na pojavu jasenovih potkornjaka. Autor je iznio podatke o napadu jasenovih potkornjaka u podravskim šumama u kojima je prethodnih godina bilo sakupljanje slivnih površinskih voda. Iznijeo je podatke o napadnutim stablima u pojedinim gospodarskim jedinicama i odsjecima za više šumarija, broju izlučenih stabala i drvnoj masi. Nikola Lacković, Milan Pernek, Damjan Franjević, Dimitrios Avtzis, Christian Stauffer: Filogeografija gubara u Europi. Prvi autor je jasno ukazao na rasprostranjenost i polifagnost gubara za kojega se smatra da će ostati jedan od najvažnijih uzročnika poremećaja i šteta u šumama Europe. Zatim je ukazao na utvrđeno stanje temporelne distribucije genetičke raznolikosti između populacija. Naglasio je da ilirske populacije predstavljaju visok rizik u slučaju širenja i genetski siromašne populacije koja nastanjuje šumske sastojine i u nas. Darko Pleskalt: Problematika tretiranja šumskog sjemena. Pleskalt je govorio o problemu zaštite hrastovog žira od napada mnogobrojnih vrsta gljiva. Problem je što su ranije korišteni fungicidi, a koji su davali dobre rezultate izgubili dozvolu za uporabu. Sada je dozvolu za uporabu dobio fungicid Apron XL 350 (aktivna tvar metalaksil) o kojemu je autor iznijeo podrobne podatke. Jošt Jakša: Procjena rizika za veliki požar u prirodnom okruženju. Jakša je govorio o opasnosti pojave i štetnosti šumskih požara u Sloveniji. Istakao je vjerojatnost za nastanak požara zbog klimatskih utjecaja koji je sve veći. Posebno je ukazao da je procjena rizika za nastanak velikog požara izrađena s ciljem da se opišu požari u prirodi, njihov nastanak, značenje i štetne posljedice. U Sloveniji je procjena rizika izrađena na temelju podataka o šumama, dosadašnjim požarima, kartama pojavljivanja požara i organiziranosti vatrogasne službe. Linda Bjedov, Marko Vucelja, Josip Margaletić: Urod bukvice i mišja groznica u Hrvatskoj. Linda Bjedov je iznijela rezultate istraživanja ulova sitnih glodavaca i njihovu ulogu kao rezervoara mišje groznice. Žutogrli šumski miš i šumska voluharica su u tom pogledu glavne vrste. Navela je i druge uzročnike bolesti koje prenose sitni glodavci. Ukazala je na pozitivnu vezu između količine uroda bukvice, porasta populacije sitnih glodavaca i epidemije mišje groznice u godini nakon obilnog uroda. Martin Šimek, Danko Diminić: Mikoze obične smreke na području Učke i Gorskog kotara. Šimek je govorio o sušenju dvije kulture obične smreke na području Gorskog kotara i Učke. Na oboljelim smrekama utvrđene su gljive Phomopsis conorum i Alternari alternata koje se tretiraju kao paraziti slabosti, pa za njihov napad stabla trebaju biti predisponirana. Autori su došli do spoznaja da vrste roda Phomopsis na smrekama u narušenim uvjetima rasta dovode do njihova bržeg odumiranja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Ivan Lukić, Milan Pernek, Danko Diminić,Marin Ježić, Mirna Ćurković-Perica: Odumiranje mediteranskih hrastova uslijed infekcije gljivom Biscogniauxia mediterranea (De Not.) Kuntze – prvi nalaz u Hrvatskoj i potvrda PCR metodom. Lukić je u ime svih autora iznio podatak da su tijekom 2014. godine na ceru, meduncu i crniki na području Rovinja i Pule i na Cresu utvrdili novu, gore navedenu, štetnu gljivu. Lukić je iznio važne podatke o gljivi, drugim domaćinima i naglasio da postoji mogućnost njenog širenja i u druge, sjevernije krajeve, što joj daje još veće značenje. Milan Glavaš, Jelena Kranjec: Prvi nalaz uzročnika bolesti izbojaka i lišća božikovine u Hrvatskoj i druge mikoze. U ovom izlaganju Glavaš je iznijeo podatke o nalazu štetne gljive Vialaea insculpta na grmovima božikovine u Zagrebu tijekom ljeta 2015. godine. Gljiva uzrokuje sušenje izbojaka i grana, a na istima je vrlo malo listova. Na listovima oboljelih izbojaka utvrđena je također nova gljiva Coniothyrium ilicis, ali u slabom intenzitetu. Pretpostavlja se da bi prva gljiva u budućnosti mogla činiti značajne štete na božikovinama. Zaključak Sudionici šumarskog dijela 60. seminara biljne zaštite pažljivo su pratili izlaganja na Šumarskoj sekciji (na druge sekcije nažalost nisu dospjeli). Unatoč nemogućnosti dolaska većeg broja šumara i njihovom jednodnevnom boravku, autori su se potrudili da svi prisutni uvide sadašnju problematiku zaštite šuma u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Vrlo je značajno da su iznesene spoznaje o 5 novih štetnih vrsta kukaca i 3 vrste novih gljiva. Autori su naglasili kakve štete te vrste novih organizama mogu činiti u budućnosti. Također su značajne spoznaje o utjecaju ledoloma, klime, poplava i drugih abiotskih čimbenika na nestabilnost šumskih ekosustava i zatim napad štetnih kukaca i gljiva. Jednako su značajne i spoznaje o genetskim populacijama gubara, šumskim požarima i sitnim glodavcima kao prenositeljima opasnih bolesti. Potvrda navedenoga je da su nakon izlaganja slijedile rasprave slušača i izlagača. Nadajmo se da će na sljedećem seminaru šumari sudjelovati u daleko većem broju kao autori referata i slušači te da će biti prisutni cijelo vrijeme trajanja seminara kao i ranijih godina. Milan Glavaš 12. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BOSNI I HERCEGOVINI – sudjelovanje šumara U Mostaru od 3. do 5. studenog 2015. godine održan 12. simpozij o zaštiti bilja. Simpozij je organiziralo Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini, uz pokroviteljstvo dva resorna ministarstva i 10-ak sponzora. Na simpoziju je bilo prisutno oko 150 sudionika iz BiH i susjednih zemalja, te brojni studenti poljoprivrednih studija iz Mostara, Sarajeva i Banja Luke. Ukupno je prezentirano 56 izlaganja, jedan okrugli stol, 4 posterska prikaza i nekoliko prezentacija o sredstvima za zaštitu bilja. Materijale za izlaganje priredilo je 160 autora i koautora iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Poljske i Italije, što simpoziju daje međunarodni karakter. Važno je naglasiti da je 27 znanstvenika i stručnjaka, među njima 6 šumara iz Hrvatske na ovom simpoziju sudjelovalo s 12 referata (jedan je zajedno s kolegama iz Hercegovine) i jednim poster prikazom. Na svečanom otvaranju prvi je sudionike pozdravio predsjednik Društva prof. dr. sc. Ivan Ostojić. On je tom prilikom bio uvjeren da će simpozij dati doprinos rješavanju brojnih problema prisutnih u poljoprivredi i šumarstvu. Naglasio je da je zaštita bilja vrlo bitan dio tehnološkog procesa biljne proizvodnje, bez koje se ne može zamisliti suvremena poljoprivreda i šumarstvo te da je stručno znanje potrebno stalno dopunjavati i izgrađivati, što je jedan od ciljeva ovog simpozija. Zatim su sudionike pozdravili drugi uvaženi strani i domaći predstavnici. Simpozij je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz Hercegovačko-neretvanske županije Donko Jović. Rad simpozija odvijao se po sekcijama, o čemu se daje vrlo kratak prikaz, a posebno se prikazuje šumarski dio. |