DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 79     <-- 79 -->        PDF

međunarodne baze podataka (CABI, Scopus i Web of Science) te najvećim dijelom iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI). Zbog lakše čitljivosti i preglednosti Bibliografija je podijeljena na dvije razine. Prva, ujedno i primarna razina je abecedna autorska bibliografija. Druga razina je primarnost autorstva. Kombiniranjem ta dva elementa je dobivena bibliografija gdje su prvi autori primarni i abecedno poredani te se nastavljaju numeričkim slijedom.
Radi lakšeg pronalaženja autora i njihovih radova, na kraju Bibliografije se nalazi abecedno kazalo u kojemu su nakon prezimena i imena autora navedeni redni brojevi stranica koje se odnose na pojedinog autora.
Sasvim je izvjesno da će Bibliografija biti mnogima od neprocjenjive koristi, kako autorima radova zbog njihove vidljivosti i citiranosti, tako i svima onima koji se bave šumarskim znanostima kao dragocjen izvor.
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
Frane Grospić
Iz broja 4 srpanj/kolovoz 2015. god. izdvajamo:
Integralno gospodarenje šumama u mediteranskom okružju – projekt istraživanja i Italiji u sklopu II. Internacionalnog kongresa šumarstva održanog 28.1.2014. u Firenci.
Marko Marcheti: Poticanje cjelovitog gospodarenja šumskim krajolikom na Mediteranu – uvodno izlaganje
Izgled mediteranskog okružja je tijekom povijesnog procesa formiran na osnovi međusobnog odnosa lokalne zajednice i prirodnih resursa. Krajolik i šumske zajednice u mediteranskom okružju postali su ranjivi na vanjske utjecaje uzrokovane šumskim ili poljoprivrednim aktivnostima, fenomenom napuštanja područja, širenjem invazivnih vrsta te posebno sve dužim, vrućim i sušnim periodima (kao posljedica klimatskih promjena). Te promjene smanjuju: otpornost šumskog krajolika, kapaciteta učinkovite ekološke funkcije, biološke raznolikosti i mogućnosti proizvodnje usluga i dobara. Gospodarenje u šumama je u prošlosti bilo orijentirano gotovo isključivo na proizvodnju drvne mase, što je dovelo do pojednostavljenja šumskih zajednica u panjače ili rjeđe u čiste jednodobne sastojine. Taj oblik klasičnog gospodarenja usmjeren isključivo na proizvodnju drvne mase je s vremenom postao neprikladan u odnosu na sigurnost šumskih ekosustava, koji predstavljaju vrlo složenu strukturu. Međutim, krajem prošloga stoljeća, koncept sustavnog gospodarenja šumama uvodi u Italiju skup postupaka usklađenih s kategorijom složenog gospodarenja te se orijentira prema rehabilitaciji prirodnih procesa koji jačaju otpornost i prilagodljivost sustava.
Gospodarenje i šumsko planiranje trebaju voditi računa: o odnosima između biološke raznolikosti, funkcioniranju ekosustava i mogućnosti ostvarenja dobrobiti te prilagoditi uzgojne zahvate nesigurnoj budućnosti.
U ovom broju časopisa objavljeni su radovi autora prezentiranih za vrijeme II. Internacionalnog kongresa šumarstva održanog u Firenci 28. 1. 2014., kao „Special Section“ semi­na­ra „Buduća orijentacija integralnog gospodarenja šumama u europskom okružju“.
Projekt za područje Italije organiziralo je Sveučilište Molise, koje zajedno sa Sveučilištem Padova predstavlja Italiju u europskom konzorciju, kojega vodi Švedsko sveučilište poljoprivrednih znanosti.
Navodimo kratke izvode o temama i sadržaju objavljenih priloga.
Matteo Vizzarri i dr.: Gospodarenje šumama prilagođe­no suzbijanju nepovoljnog utjecaja promjene upotrebe tla u Italiji
Promjena upotrebe tla jedan je od glavnih uzroka smanjenja otpornosti ekosustava, smanjenja raznolikosti i pružanja koristi od proizvoda i usluga. To je posebno naglašeno u mediteranskom okružju. U ovom prilogu se predlaže detaljno analiziranje negativnog utjecaja što ga uzrokuje promjena namjene korištenja tla na šumskim

ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 80     <-- 80 -->        PDF

ekosustavima u planinskim predjelima Italije. Obavljao se popis svih čimbenika vezanih za ovu problematiku u globalnim i lokalnim okvirima te istraživan odnos primjene potencijalnog gospodarenja i šumskog planiranja s promjenom modula uporabe tla. Na kraju su predložene moguće strategije koje bi u budućnosti omogućile prikladno gospodarenje u uvjetima promjene namjene korištenja tla. Radi poboljšanja otpornosti ekosustava na promjene koriste se metode procjene i monitoringa radi simuliranja promjena i vanjskih utjecaja, u svrhu primjene adekvatnih mjera na lokalnoj razini
Annalisa Perose i dr: Uskladištenje ugljika u drvnim proizvodima: evidencija na nacionalnoj i lokalnoj razini u Italiji. Međunarodna strategija prilagodbe klimatskim promjenama već od prvih dana pristupanja Protokolu iz Kyota smatra potrebnim kontabilizirati šumske rezervoare ugljika. Šumski drvni proizvodi su zbog svog značenja smatrani važnim skladištem ugljika i upisani su u Nacionalni inventar stakleničkih plinova. To ima praktični i ekonomski utjecaj na tržište drvnih proizvoda. Shvaćanje doprinosa šumske proizvodnje lokalnoj količini ugljika može imati pozitivnu ulogu na poboljšanje pristupu gospodarenja i planiranja u šumarstvu, posebice za lanac drvo-energija. Aktivnosti trebaju biti usmjerene prema ublažavanju negativnih posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama i prilagodbi ekosustava tim promjenama. U ovom prilogu se predlaže duboka procjena glavnih razloga promjena i prihvaćanje šumske proizvodnje kao jednog od glavnih nositelja doprinosa u količini ugljika. Predlažu se intenzivne mjere za intenzivnije gospodarenje šumama i poboljšanje procjene šumske količine ugljika, uz korištenje adekvatnih instrumenata simulacije te analize utjecaja na okoliš.
Lorenzo Sallustio i dr.: Posljednje promjene u evoluciji šumskog pokrova Italije, pozitivne posljedice
Posljednih 50 godina talijanski krajolik je doživio razne promjene uporabe tla i njenog pokrova. Inventarizacija uporabe zemljišta u Italiji predstavlja ekonomičnu metodu, brižljivo statistički obrađenu za monitoring promjena. Predmet ovog priloga je analizirati glavne smjerove razvoja biljnog pokrova na tlu Italije, dajući naglasak na procese prirodne rekolonizacije šumskih i predšumskih sustava na razini makro-regija. Osim toga, analizirani su neki utjecaji promjene na mogućnost vršenja raznih funkcija u ekosustavu, kao što su uskladištenje ugljika i osiguranje biološke raznolikosti. Ponovno naseljavanje vegetacije na napuštena ruralna zemljišta predstavlja pozitivnu okolnost na strategiju ublažavanja nepovoljnih utjecaja i valoriziranje potencijalne mogućnosti uskladištenja ugljika. S druge strane napuštanje poljoprivredno-stočarske aktivnosti ima negativan utjecaj s okolišnog, ekonomskog i socijalnog stajališta.
Daniela Tonti i dr.: Procjena funkcionalnosti šumskih ekosustava
Predmet ove studije je oblikovanje odnosa između prostorne strukture šuma i njenih karakteristika: ranjivosti, ublažavanja nepovoljnih utjecaja i potencijalna otpornost (index FVRR-Molise), koristeći raster multi-temporali i multi-risolucizione. Indeks FVRR šumskih ekosustava je kvantificiran i unesen u mape, koristeći dva različita pristupa: „specie-specifico“ i „aspecifico“ simulirajući bliskost u odnosu na potencijalni ekološki optimum. Podaci iz ova dva pristupa daju slične rezultate, jer model „aspecifico“ vjerojatno ne ovisi o mjerilu kada se koristi montiranje kretanja indeksa FVRR, koji je gotovo isti u odnosu na podatke s niskom i visokom rezolucijom.
Orazio Ciancio: Šumari danas i sutra – Hoffman A.A., 2015.- Šumari danas ne razumiju – Pripovijetke
Autor ovog članka, Orazio Ciancio predsjednik talijanske Akademije šumarskih znanosti dao je prikaz djela „Pripovijetke“ čiji je autor Amerigo Hofman, najmlađi od velike šumarske obitelji. Obitelj Hofman je austrijskog porijekla, najstariji djed Amerigo (senior), otac Alberto i sin Amerigo (junior) autor djela „Pripovijetke“. Amerigo Junior upoznao je čitatelje s događajima koje normalno može poznavati samo član obitelji, ali istovremeno socijalne i kulturne prilike te koncepte koji se odnose na šumarstvo i gospodarenje šumama. On iznosi kako je još kao mladić išao na motoru lambreti na posao na jugu Italije, ne bi li shvatio način gospodarenja šumom koja je potpuno različita od one njegovog zavičaja. To je razdoblje doprinijelo njegovom napretku u profesionalnom životu te s vremenom postaje visoki dužnosnik u šumarstvu regije Toskana. U četvrtom poglavlju donosi komentar dvije žene, jedne mlade i jedne stare koje su kritizirale nove odredbe o sječi, a koje su kontradiktorne u odnosu na dojučerašnje regulative i one koje su vrijedile za vrijeme Musolinija. Stara žena završava razgovor riječima u dijalektu „danas šumari ništa ne razumiju“. Ove riječi pokazuju kolika je kultura lokalnih ljudi koji žive sa šumom i od koje dobivaju drvo i ostale usluge koje šuma pruža zajednici. Hofmani su šumarska obitelj velikog kulturnog, tehničkog i znanstvenog dosega. Amerigo Senior je zauzimao visoke pozicije u talijanskom šumarstvu, ali je djelovao i izvan Italije. Bio je pozvan u Japan radi rješavanja problema šumske hidraulike, gdje mu je ponuđeno mjesto predavača na šumarskom odjelu Univerziteta u Tokiju. Tu se 1908. godine rodio njegov sin Alberto, koji je završio srednje i više obrazovanje u Beču i Gorici, zatim diplomirao na Poljoprivrednom fakultetu u Firenci 1932. godine. Poslije diplome je specijalizirao šumarstvo na Visokom institutu šumarstva i poljoprivrede. U vrtlogu Drugog svjetskog rata borio se u talijanskoj istočnoj Africi, bio engleski zarobljenik te poslan u Keniju. Poslije rata i povratka u Italiju obavljao je razne šumarske poslove u Tarvisiu, Salernu

ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 81     <-- 81 -->        PDF

te postaje regionalni voditelj za Campaniu. Autor je mnogih publikacija o tipologiji i fitosociologiji, uređenju vodnog režima i dr. Bio je član Akademije šumarskih znanosti i pobornik naturalističkog šumarstva. Svojim radom u Italiji, Libiji, Maroku, Emiratima i dr. ostavio je velik trag u talijanskom i svjetskom šumarstvu. Autor ovog članka i pripadnik „sustavnog šumarstva“ jako je uvažavao rad i osobu Alberta Hofmana. O Amerigu Senioru autor članka imao je visoko mišljenje kao o stručnjaku za uređenje šumske hidraulike, ali je zamjerao njegovo podržavanje gospodarenja šumama kao jednodobnim monokulturama i golom sječom (I kongres šumarstva, Rim 1926. godine). Tada je kao inovacija u šumarstvu bila aktualna teorija „Dauer­wald“- stalna šuma, autora Alfreda Möllera (kao preteča prebornog gospodarenja šumama), koja je imala mnogo pristaša šumara u Italiji, ali ne i Ameriga Seniora, koji je bio na visokoj funkciji inspektora. No čitajući knjigu Ameriga juniora, autor članka je upoznao kasnije mišljenje Ameriga Seniora, koji je bio na visokoj funkciji inspektora i koji je dao očitu prednost gospodarenju po načelu teorije „Dauerwald“, gdje šuma ostaje trajno i obavlja sve funkcije za dobrobit čovječanstva.
Djelo Ameriga Alesandra Hofmana „Šumari danas ne razumiju“ je velik prilog povijesti talijanskog šumarstva prošloga stoljeća. Knjiga ima 315 stranica i prodaje se po cijeni od 20€. Izdavač je Lombardi Editori.
Autor članka prof. Orazio Ciancio preporuča djelo, posebice mladim šumarima, gdje će naći nove „interesantne horizonte“ i proširiti svoja saznanja o šumarstvu.
JOSIP KNEPR PROGLAŠEN POČASNIM GRAĐANINOM OPĆINE MLJET
Marina Mamić
Na temelju zaključka Odbora za javna priznanja o raspisivanju javnog poziva za dodjelu javnih priznanja Općine Mljet za 2015. godinu, Josip Knepr, dipl. ing. šum. iz Bjelovara, proglašen je počasnim građaninom Općine Mljet za velik doprinos razvoju otoka, posebice Nacionalnog parka „Mljet“. Tim je povodom gosp. Knepru uručeno priznanje i prigodna plaketa.
Naime, Josip Knepr je 1980. godine putem javnog natječaja izabran za direktora NP Mljet. Na tom potpuno novom poslu, na kojemu se dokazao kao vrstan realizator novih koncepcija nacionalnih parkova, ostaje do 1984. godine kada se zbog obiteljskih razloga vraća u Bjelovar. Tijekom svog mandata intenzivno je radio na razvoju Parka i angažirao se na svim radovima koji su rezultirali iz Zakona o zaštiti prirode. Uz pomoć mještana uspješno je očuvao šumu Nacionalnog parka od požara i bespravne sječe, te zagađenja krutim i tekućim otpacima. Izgrađen je prvi deponij za smeće na otoku i asfaltirana cesta za prilaz istomu te organiziran odvoz smeća iz kućanstava. Izvršio je brojne zahvate u cilju zaštite Parka te spriječio nezakonit ulov ribe u jezerima. Izgrađene su osmatračnice, protupožarne prosjeke, cisterna za vodu u slučaju požara, turistički putovi i ceste, kao i pristup novoizgrađenim stazama koje služe i protupožarnoj zaštiti i turistima za razgledavanje. Izgrađena je staza i teren za meteorološku stanicu te parkiralište automobila s recepcijom, sanitarnim čvorom i infrastrukturom. Uveden je telefon u prostorije Uprave parka, poboljšane su radio-veze, obnovljena je unutrašnjost Upravne zgrade parka sa stanom, kao i okoliš zgrade. U cijelosti je uređena šetnica oko jezera, postavljeno je 30 novih klupa i koševa za smeće, bitno je poboljšano informiranje posjetitelja parka kroz informativne letke, pano ploče i sl. te uvedena