DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 78     <-- 78 -->        PDF

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT - BIBLIOGRAFIJA • 1945.–2015.
Branko Meštrić
Povodom 70. obljetnice djelovanja Hrvatskog šumarskog instituta iz tiska je izašla velebna knjiga: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT – MONOGRAFIJA • 1945. – 2015. Prikaz ovog izdanja dan je u prošlom broju Šumarskog lista. No, ovaj detaljan prikaz valja dopuniti: istovremeno s Monografijom svjetlo dana ugledalo je i suplementarno izdanje – HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT – BIBLIOGRAFIJA • 1945. – 2015. Radi se svakako o velikom izdavačkom pothvatu, o izdanju na čak 256 stranica, dizajniranom i prelomljenom na potpuno isti način kao što je to i Monografija, ali istodobno i potpuno drukčijim. Naime, ovo izdanje nije otisnuto.
Do sada je u stručnoj šumarskoj književnosti doduše bilo dijela koja nisu svoju pojavnost završila u tiskanom obliku, pa makar i u skromnoj nakladi, iz raznih razloga, najčešće financijskih. Ovdje se uvijek radilo o rukopisima, kojih nekoliko značajnih imamo i u našoj biblioteci, dakle upitne dostupnosti pa i čitljivosti. Sada, u slučaju ove Bibliografije također se vjerojatno radi o sličnim razlozima netiskanja, međutim izdanje je vrhunski uređeno, dakle vrlo čitljivo, a i daleko dostupnije od bilo koje knjige u bilo kojoj nakladi. Internetska tehnologija omogućuje da ga preuzme svatko kome treba, bilo gdje na svijetu. Dakako, bit će prigovora „klasičnih čitatelja“ koji ipak vole primiti knjigu u ruku, baš kao i onih drugih koji će prigovoriti izdavaču formu knjige, iako bi prikladniji bio oblik pretražive baze podataka … ali tako to uvijek bude s novitetima. Zaključimo samo razmatranje izdavačkih tehnologija konstatacijom da se ovo „1. internetsko izdanje“ (tako ga imenuje izdavač) može „nabaviti“ na web stranicama Hrvatskog šumarskog instituta na adresi: http://www.sumins.hr/knjige-zbornici-i-drugo/, a vremenom i na drugim internetskim izvorima, npr. u digitalnoj biblioteci HŠD.
Izdanje HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT – MONOGRAFIJA • 1945. – 2015. publicirao je Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko 2015. godine. Glavni urednik izdanja je dr. sc. Tomislav Dubravac, tehnička urednica dr. sc. Martina Tijardović, a uređivački odbor čine još dr. sc. Milan Pernek, dr. sc. Mladen Ivanković, dr. sc. Nenad Potočić, dr. sc. Hrvoje Marjanović, dr. sc. Tamara Jakovljević, dr. sc. Silvija Krajter Ostoić, mr. sc. Miljenko Županić, Ivica Čehulić, dipl. ing. šum. i Fikret Ahmetović, dipl. iur., svi djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta. Dizajn i grafičku pripremu potpisuje DENONA d.o.o., Zagreb, a izdanje je pri NSK zavedeno bod brojem ISBN 978-953-7909-03-1 (CIP zapis nije naveden).
U Predgovoru izdanja glavni urednik pojašnjava da je Bibliografija objavljena s ciljem da se pregledno i na jednom mjestu predstavi cjelovit popis objavljenih znanstvenih i stručnih radova djelatnika i suradnika Hrvatskoga šumarskog instituta u povijesnoj vertikali u rasponu od sedam desetljeća. Većina bibliografskih navoda u Bibliografiji tiskana je u časopisu RADOVI, kojega izdaje Hrvatski šumarski institut, a potom i u drugim časopisima hrvatskog šumarstva, kao što su Šumarski list, Glasnik za šumske pokuse, Anali za šumarstvo, Mehanizacija šumarstva, SEEFOR i dr. Dio je radova tiskan u znanstvenim knjigama, zbornicima, monografijama, edicijama, studijama, godišnjim i završnim izvještajima, ekspertizama, izvanrednim brojevima, kao i drugim publikacijama. Bibliografija također sadrži magistarske radove i disertacije djelatnika Instituta. Značajan dio naslova, posebice u zadnjih 10-tak godina, tiskan je u međunarodnim znanstvenim časopisima i zbornicima.
Bibliografija se sastoji od dva dijela.
Prvi dio je preslika već objavljene Bibliografije od 1945. do 2005. (Jastrebarsko, 2005.) i sadrži 1870 bibliografskih jedinica. Kod ove bibliografije primijenjen je abecedni redoslijed nizanja bibliografskih jedinica prema prezimenima autora, kronološkim redom za samostalne članke te za članke u suradnji prema prvom autoru.
Drugi dio bibliografije obuhvaća radove objavljene u vremenu od 2006. do 2015. godine i sadrži 479 bibliografskih jedinica. Istraživači uvršteni u bibliografiju su svi uposlenici Hrvatskoga šumarskog instituta, koji su bili profesionalno i istraživački aktivni u danom periodu te se nije uzimala u obzir njihova znanstvena produkcija, ako su u danom periodu bili zaposleni u nekoj drugoj ustanovi. Prikupljeni bibliografski podaci korišteni su iz tri

ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 79     <-- 79 -->        PDF

međunarodne baze podataka (CABI, Scopus i Web of Science) te najvećim dijelom iz Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI). Zbog lakše čitljivosti i preglednosti Bibliografija je podijeljena na dvije razine. Prva, ujedno i primarna razina je abecedna autorska bibliografija. Druga razina je primarnost autorstva. Kombiniranjem ta dva elementa je dobivena bibliografija gdje su prvi autori primarni i abecedno poredani te se nastavljaju numeričkim slijedom.
Radi lakšeg pronalaženja autora i njihovih radova, na kraju Bibliografije se nalazi abecedno kazalo u kojemu su nakon prezimena i imena autora navedeni redni brojevi stranica koje se odnose na pojedinog autora.
Sasvim je izvjesno da će Bibliografija biti mnogima od neprocjenjive koristi, kako autorima radova zbog njihove vidljivosti i citiranosti, tako i svima onima koji se bave šumarskim znanostima kao dragocjen izvor.
L’ITALIA FORESTALE E MONTANA
Frane Grospić
Iz broja 4 srpanj/kolovoz 2015. god. izdvajamo:
Integralno gospodarenje šumama u mediteranskom okružju – projekt istraživanja i Italiji u sklopu II. Internacionalnog kongresa šumarstva održanog 28.1.2014. u Firenci.
Marko Marcheti: Poticanje cjelovitog gospodarenja šumskim krajolikom na Mediteranu – uvodno izlaganje
Izgled mediteranskog okružja je tijekom povijesnog procesa formiran na osnovi međusobnog odnosa lokalne zajednice i prirodnih resursa. Krajolik i šumske zajednice u mediteranskom okružju postali su ranjivi na vanjske utjecaje uzrokovane šumskim ili poljoprivrednim aktivnostima, fenomenom napuštanja područja, širenjem invazivnih vrsta te posebno sve dužim, vrućim i sušnim periodima (kao posljedica klimatskih promjena). Te promjene smanjuju: otpornost šumskog krajolika, kapaciteta učinkovite ekološke funkcije, biološke raznolikosti i mogućnosti proizvodnje usluga i dobara. Gospodarenje u šumama je u prošlosti bilo orijentirano gotovo isključivo na proizvodnju drvne mase, što je dovelo do pojednostavljenja šumskih zajednica u panjače ili rjeđe u čiste jednodobne sastojine. Taj oblik klasičnog gospodarenja usmjeren isključivo na proizvodnju drvne mase je s vremenom postao neprikladan u odnosu na sigurnost šumskih ekosustava, koji predstavljaju vrlo složenu strukturu. Međutim, krajem prošloga stoljeća, koncept sustavnog gospodarenja šumama uvodi u Italiju skup postupaka usklađenih s kategorijom složenog gospodarenja te se orijentira prema rehabilitaciji prirodnih procesa koji jačaju otpornost i prilagodljivost sustava.
Gospodarenje i šumsko planiranje trebaju voditi računa: o odnosima između biološke raznolikosti, funkcioniranju ekosustava i mogućnosti ostvarenja dobrobiti te prilagoditi uzgojne zahvate nesigurnoj budućnosti.
U ovom broju časopisa objavljeni su radovi autora prezentiranih za vrijeme II. Internacionalnog kongresa šumarstva održanog u Firenci 28. 1. 2014., kao „Special Section“ semi­na­ra „Buduća orijentacija integralnog gospodarenja šumama u europskom okružju“.
Projekt za područje Italije organiziralo je Sveučilište Molise, koje zajedno sa Sveučilištem Padova predstavlja Italiju u europskom konzorciju, kojega vodi Švedsko sveučilište poljoprivrednih znanosti.
Navodimo kratke izvode o temama i sadržaju objavljenih priloga.
Matteo Vizzarri i dr.: Gospodarenje šumama prilagođe­no suzbijanju nepovoljnog utjecaja promjene upotrebe tla u Italiji
Promjena upotrebe tla jedan je od glavnih uzroka smanjenja otpornosti ekosustava, smanjenja raznolikosti i pružanja koristi od proizvoda i usluga. To je posebno naglašeno u mediteranskom okružju. U ovom prilogu se predlaže detaljno analiziranje negativnog utjecaja što ga uzrokuje promjena namjene korištenja tla na šumskim