DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 70 <-- 70 --> PDF |
PREDSTAVLJAJU LI HRVATSKI ŠUMSKI RESURSI UMJESTO BLAGODATI „PROKLEDSTVO RESURSA“ Drago Biondić Uvod Teorija „prokletstva resursa“ tvrdi da se zemlje bogate prirodnim resursima gospodarski razvijaju sporije od onih koje ne raspolažu tim prirodnim bogatstvima, pa su prinuđene svoj razvoj zasnivati na radu i pameti. Tu tezu davno potvrđuje škotski ekonomist i etičar Adam Smith (1723.- 1790.), u svom djelu „Bogatstvo naroda“, objavljenom 1776. i piše, da bogatstvo naroda dolazi kao rezultat ljudskog rada. To bi značilo da su bogate one zemlje koje su vjekovima stvarale, gradile i po mogućnosti nisu uništavale ono što je stvoreno. Kako bi okarakterizirao situaciju u kojoj su zemlje bogate prirodnim resursima, a ne koriste iste za razvoj svojih ekonomija, već ostvaruju niže stope ekonomskog rasta od zemalja koje tim bogatstvom ne raspolažu, profesor Richard Auty s University of Lancaster prvi je 1993. uveo termin „prokletstvo resursa“. Kao jedan od najboljih primjera za ovu teoriju navode se zemlje bogate naftom, pretežno članice OPEC-a. Naime, u razdoblju od 1965. do 1998. dok su te zemlje ostvarivale ekstra profite kroz rekordni porast cijena nafte, njihov bruto društveni proizvod je prosječno godišnje padao. U istom razdoblju razvijene zemlje ostvarile su prosječan godišnji rast BDP. U tom razdoblju zemlje OPEC-a, nisu uspjele iskoristiti ogromna sredstva stečena izvozom za razvoj. Sredstava su korištena za podizanje standarda bez rada, dio za raskošni život vladajućih slojeva, dio za državu, a veoma mali dio za razvoj. Može se zaključiti da je iznenadno bogatstvo, doprinijelo samo učvršćivanju autoritarizama, raslojavanju društva, podijeli na bogate i siromašne. Od kraja prošlog stoljeća iste te zemlje bogate naftom, shvaćajući da nafta kao resurs ima svoje limite, pa i uz uvoz i primjenu znanja sve više ulažu u ekonomski rast i razvoj. Uzroci, posljedice i mjere za izlazak iz „prokletstva resursa“ Kao savjetnik vlada koje su prolazile tranziciju mnogih Europskih zemalja sredinom devedesetih, pojavom „prokletstva resursa“ bavi se i profesor Jeffrey David Sachs sa Harvarda. Prof Sachs-u se bavi uzrocima i posljedicama te potrebnim mjerama za izlazak iz takvog stanja. Sažeto osnovni uzroci pojave „prokletstva resursa“ mogu se grupirati kao: • Neuređena politička okolina • Manjak strategije održivog razvoja i rasta • Niska cijena resursa • Izostanak primjene znanja i radne kulture za preradu vlastite sirovine u proizvode s novo dodanom vrijednosti • Precijenjena valuta pa se više isplati izvoz sirovine i poluproizvoda, dok je izvoz proizvoda u višem stupnju prerade nekonkurentan • Previsoka cijena kapitala, nedovoljno poticajna investicijska klima za ulaganja u proizvodnju proizvoda s novo dodanom vrijednosti. Isto tako skraćeno posljedice „prokletstva resursa“ mogu se grupirati kao: • Nema otvaranja novih radnih mjesta • Nema izvoza proizvoda u višem stupnju obrade • Ne razvija se svijest o vrijednosti resursa • Nema ponovnog ulaganja bogatstva stečenog na resursima u produktivne proizvodnje • Sukob interesa između izvoznika resursa i države kao vlasnika za što nižim cijenama • Netransparentni načini prodaje • Pojava korupcije. Skraćeno osnovne mjere prema „blagodati resursa“ mogle bi biti: • Učinkovite institucije koje će zakonski destimulirati izvoz resursa, a poticati preradu • Snižavanje tečaja valute • Osnivanje fonda za ulaganje profita od izvoza resursa u razvoj gospodarstva • Ne kreditiranje izvoza • Kod građana povećavati svijest o vrijednosti i načinu korištenja resursa • Osmišljavanje transparentnih natječaja kod prodaje resursa. Šumski resursi u Hrvatskoj Unatoč značajnom bogatstvu i kvaliteti drvne sirovina i konkurentnom položaju šumskog fonda Hrvatske, višestoljetne tradicije u gospodarenju šumama, stručnih kadrova s iskustvom, posjedovanju FSC certifikata u gospodarenju |