DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2016 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Krunoslav Arač
MORSKI VRANAC (Phalacrocorax aristotelis L.)
Opisane su tri podvrste, a na našem području, uz Sredozemlje i na području Crnog mora gnijezdi podvrsta P.a. desmarestii (Payraudeau). Morski vranac naraste u dužinu do 80 cm s rasponom krila oko 100 cm, te ima oko 2 kilograma težine. Boja perja je crna. Za gniježđenja na glavi se pojavljuje kratka pernata kukma koja može i izostati. Kljun je izdužen s kukastim vrhom i žutom bazom. Oko je zelenkasto, obrubljeno žutom kožom. Na nogama opne su žute boje. Rep je dugačak i klinast. Mlade ptice su tamno smeđe s bjelkastim grlom, vratom, bokovima i trbuhom. Dobro pliva i roni nakon čega se penje na litice ili stijene kako bi osušio perje u karakterističnom položaju raširenih krila. Leti pravilnim zamasima krila s ispruženim vratom. Vezan je isključivo za morsku obalu.
Gnijezda gradi na liticama ili na tlu između stijena malih nenastanjenih otočića. Gnijezdi u kolonijama od prosinca do lipnja. Gnijezdo je grubo građeno od suhih grana i morskih trava. Prvo gniježđenje ima u četvrtoj godini. Nese 3–4 (7) svijetloplavih jaja s bijelim mrljama veličine oko 60 mm. Na jajima sjede mužjak i ženka oko 30 dana. Mladi ptići su čučavci, a roditelji ih hrane oko sedam tjedana. Hrane se manjim ribama koje lovi uz obalu i na pučini.
U Hrvatskoj je brojna gnjezdarica duž cijele obale i na otocima, brojniji je na sjevernom dijelu (od Istre, Kvarnerskih otoka do zadarskog područja), dok je na srednjem i južnom dijelu rjeđi (Kornati, Mljet, Lastovo). Gnijezdeća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 2000 – 4000 parova. Uglavnom je stanarica, a manje migracije na udaljenosti od 50 do 300 km zabilježene su izvan sezone gniježđenja, najčešće do laguna na sjeveru Italije (Tršćanski zaljev, laguna kod Venecije).
Morski vranac je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.