DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 87     <-- 87 -->        PDF

ili 4,9 milijuna ha godišnje. Posljednjih godina taj proces se nastavlja, ali u laganijem ritmu, zahvaljujući važnim mjerama koje su poduzeli: Brazil, Kostarika, Čile, Ruanda, Kina i Vijetnam.
Generalni tajnik UN-a, Ban Ki-Moon u svojoj je poruci za Internacionalni dan šuma 21. ožujak 2015. naglasio važnost šuma za čovječanstvo, jer oko 1,6 milijardi osoba ovise o šumi za osiguranje hrane, goriva, skloništa i prihoda. Tri četvrtine slatke vode potječe iz šumskih vodenih bazena, a poslije oceana šume su najveći rezervoar ugljičnog dioksida. Zbog svih tih razloga klimatske promjene su bile glavna tema Međunarodnog dana šuma.
Površina šuma u Italiji iznosi oko 10 milijuna hektara, ili oko trećine nacionalnog teritorija. To je 5 % europske površine šuma. Tako Italija ima šesto mjesto u Europi po šumskoj površini (uz Švedsku, Finsku, Španjolsku, Francusku i Njemačku). Povećanje površina šuma u Italiji je oko 100000 ha godišnje, najviše zbog napuštanja poljoprivredne aktivnosti u planinama i prirodne konverzije pašnjaka u šume.
Talijanske šume su 65 % u privatnom vlasništvu, a javne površine su pretežito općinsko vlasništvo. Autor je naglasio važnost Nacionalnih parkova i ostalih zaštićenih površina u razvoju i povećanju šumskog fonda Italije.
Upozorio je na velike štete koje su imale u posljednje vrijeme talijanske šume zbog klimatskih promjena. Tako su velike štete pretrpjele i spomen šuma Vallombrosa te borove šume Forte dei Marmi i Versilia (5. ožujka 2015.g.).
2015.g. obiluje događanjima gdje šume u održivom razvoju imaju najvažniju ulogu. To treba biti zadatak političkog svijeta i javnog mišljenja, koje se treba očitovati u adekvatnoj senzibilnosti prema toj temi.
Roberto Fratini i dr.: Divlji dvopapkari i štete na šumskim formacijama
U ovom prilogu prikazani su rezultati istraživanja što ih je vodila ekipa znanstvenika iz Odjela za gospodarenje poljoprivrednim, prehrambenim i šumskim sustavima Sveučilišta u Firenci o štetama što ih čine divlji dvopapkari na pokusnim površinama u Toscani. Zbog sve većeg interesa za ovu problematiku izrađen je projekt „Održivo gospodarenje šumama i divlji dvopapkari“ (GEFORUS), kojemu je cilj verificirati odnos šteta i populacija dvopapkara u raznim fazama rasta šume, što se očituje u smanjenju prirasta, produženju turnusa sječe (kod kestenovih kultura) i dr.
Analizi šteta je prethodio opis tehnike obrane od šteta što ih uzrokuju dvopapkari i troškova za sredstva prevencije koje aktualno postoje. Različite metode prevencije šteta od divljači mogu se podijeliti u dvije grupe: izravna i neizravna metoda.
U prvu grupu spadaju metode koje neizravno odvraćaju divljač zvučnim ili optičkim sredstvima, dok u izravne metode spadaju „fizičke“ i „psihološke“ barijere. Kada se govori o fizičkim barijerama misli se na tradicionalne ograde koje sprječavaju divljač da prodire u štićene zone. Koncept psiholoških barijera zasniva se na kažnjavanju akcije, na kojemu se temelji funkcioniranje elektriziranih ograda. U izravne metode spadaju i biološki i kemijski repelenti koji sprječavaju bršćenje lišća i guljenje kore (koje najviše čine Cervidae).
Prilikom obnove sastojina nakon gole sječe najčešće se primjenjuje:
a) Individualna zaštita posađenih biljaka.
b) Uporaba ograda, većih i manjih dovoljnih za zaštitu određene površine.
c) Uporaba zvučnih uznemiravača te zaštita pomoću ultrazvuka.
Prednost bioakustičnih signala ju u tome što se životinje na njih ne privikavaju, jer ih upotrebljavaju u životu (npr. upozorenje na opasnost).
Štete na šumskim površinama ustanovljuju se na bazi procjene i mjerenja te se podaci statistički obrađuju. Analiza šteta na pojedinim parcelama omogućuje stvaranje grupe podataka koja služi za usporedbu vrijednosti šteta i troškova primjene zaštitnih sredstava.
Ukoliko su štete na pojedinim površinama u tolerantnim okvirima, nije opravdano primjenjivati skupa zaštitna sredstva, pa je odgovornim institucijama povoljnije platiti iznose šteta. U mnogim slučajevima je ipak potrebno primjenjivati sredstva zaštite te se učinkovitosti raznih metoda i dalje istražuju.