DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Pozdravni govori:
ALESSANDRO MANNI –savjetnik u gradskoj upravi
Zbog spriječenosti dr. Daria Nardella, načelnika u novoj upravi grada Firence, svečanost inauguracije je pozdravio Alessandro Manni, savjetnik u gradskoj upravi i načelnik općine San Godenzo.
Naglasio je da će nova Uprava nastaviti valorizirati prirodna bogatstva i okoliš koji predstavlja izuzetnu vrijednost. Tu je Nacionalni park Šuma Casentinesi, sa Monte Falterana i Fiorentinskim vratima. Tu je također talijanski model šuma „Montagne Fiorentine“ u općinama Valdarno i Valdisiere. Sve to zaslužuje posebnu brigu sviju nas, uz posebno važan doprinos Akademije.
ELISABETTA MEUCCI – povjerenica općine Firence
Prenijela je iskrene pozdrave iz općine Firence, posebno od gradonačelnika koji je upravo nju zadužio da predstavlja općinu. To je iz razloga što obavlja funkciju povjerenice za urbanizam, gdje je tema gradsko zelenilo od posebne važnosti.
Gradsko zelenilo i općenito okoliš, njegova zaštita i valoriziranje nalaze se u općinskim prioritetima. Zbog toga očekujemo da će ova tema zaslužiti pozornost vaše cijenjene Institucije.
ALESSANDRO BOTTACCI – voditelj Ureda za biološku raznolikost u Upravi državnih šuma
Prenio je pozdrave Šefa državnih šuma koji je zauzet u Rimu „u teškoj aktivnosti obrane naše Administracije“.
Naime, svi zaposlenici Državnih šuma, u centrali i provinciji su zaduženi da zaustave reformu Državnih šuma, kojima prijeti ukinuće ili ozbiljna promjena strukture.
Državne šume su radile brižljivo i kompetentno u vremenima kada svijetu prijeti opasnost smanjenja šumskih površina, neadekvatno gospodarenje i pretjerane sječe.
U cijelome svijetu evidentiraju se znakovi globalnih promjena, povećanje temperature, pojava obilnijih kiša i poplava, praćeno ubrzanim povećanjem ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova u atmosferi.
Dok je ostali svijet zabrinut ovom problematikom, u Italiji koja je sastavljena dobrim dijelom od teritorija visokog rizika, takve preokupacije ne postoje.
Oduvijek, po tradiciji, šumari su prisutni u obrani i zaštiti teritorija, vodnog režima, okoliša i biološke raznolikosti.
U toj situaciji Vlada Italije je odlučila reformirati Državne šume ili ih čak ukinuti i uklopiti u neki oblik Policijskih snaga.
U Državnim šumama smatraju da Italija u ovom razdoblju treba više nego ikada potrebu za doprinos kojega su davali stručnjaci državnih šuma za očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, što su tradicionalno savjesno obavljali gotovo 200 godina. Na tom putu su uvijek imali čvrsto uporište Akademije, što se očekuje i u ovim teškim okolnostima. U nadi glede pozitivnih promjena u budućnosti, zaželio je uspješan rad Akademije.
Valdo Spini: Značaj Međunarodnog dana šuma
Predsjednik Talijanskog udruženja kulturnih institucija i bivši Ministar okoliša u vladama Amata i Ciampia, održao je svoje izlaganje prilikom Inauguracije Akademije šumarskih znanosti. Međunarodni dan šuma (21. ožujka) obilježen je u godini kada se označava Međunarodna godina tla (2015.g.) i dani voda (22 ožujka), teme koje su međusobno čvrsto povezane.
Autor je naglasio važnost drveća (koja ne glasaju, ne protestiraju), koja čine šume, najveće bogatstvo okoliša od velikog i važnog utjecaja na prirodno okruženje.
Šume su oduvijek bile velika inspiracija umjetnicima, estetičarima, glazbenicima i književnicima (Dante, Shakespeare, Wagner i dr.). Šume daju život, mijenjaju se, sudjeluju u ljudskom životu, čine bitan element održivosti i ravnoteže.
Poznata je povijesna ekonomska važnost šuma. Drvo se koristilo za izgradnju brodova i građevina, te ostalih ljudskih potreba.
Velik je doprinos šuma u obrani tla, učvršćuju teren braneći ga od velikih kiša i poplava.
Šume su najbogatiji ekosustavi biološkom raznolikošću, što predstavlja veliku znanstvenu i etičku vrijednost i, zato je to objekt specifične konvencije OUN. Zbog svih tih čimbenika na Internacionalni dan šuma ključne su riječi „Šuma i klimatske promjene“, koje pozivaju na globalnu aktivnost protiv pretjeranog zagrijavanja okoliša i obranu šuma i šumskih zemljišta. Suprotstavljanje tom problemu ide u dva smjera: regulacija ljudske aktivnosti radi smanjenja emisije CO2 u atmosferi i očuvanje i razvoj prirodnog bogatstva šuma, koje imaju kapacitet apsorpcijeu CO2. FAO naglašava da održivo gospodarenje šumama predstavlja „borbenu liniju u ratu protiv klimatskih promjena“.
Protokol iz Kyota, potpisan 1997.g. primjenjuje se od 2005.g. s važnošću do 2020.g., trebao bi biti krajem ove godine modificiran na konferenciji u Parizu. Međutim, za obranu emisije CO2 i pravnu konvenciju ne postoji potpuno suglasje zemalja sudionica.
Na našoj planeti šume zauzimaju oko 4 milijarde hektara ili oko 31% kopnene površine, od toga na Rusiju, Brazil, Kanadu i SAD otpada više od polovine.
Po podacima FAO-a od 1990. do 2005.g. čisti gubitak šuma (uzevši u obzir novonastale šume) iznosi 72,9 milijuna ha