DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 80     <-- 80 -->        PDF

da bi mogli cijeniti i poštivati njegova dostignuća korisna za ljude.
Slijedi prikaz tekstualnog dijela knjige prema pojedinim dijelovima (poglavljima).
DABAR – U vrlo kratkom tekstu iznesene su bitne značajke o dabru prema zapisima u knjizi „Dabar u Hrvatskoj“ autora Marijana Grubešića.
MLADUNCI – Važno je znati da ženka početkom svibnja okoti dva do tri mladunca. Mladunci se prva dva tjedna hrane majčinim mlijekom, zatim se počinju navikavati na biljnu hranu, sredinom srpnja ulaze u vodu, a krajem kolovoza odlaze na kopno. U jesen su spremni za zimovanje. Žive s roditeljima i starijom braćom.
STANIŠTA DABRA NA RIJECI MURI – Dabar je na staništima prikazan slikovno, bez teksta.
AKTIVNOSTI I TRAGOVI – Autor piše da dabrovi na kopno izlaze u potrazi za hranom. Pritom obilježavaju svoje područje, grade i uređuju staze. Staze izrađuju i u žitnim poljima. Dalje opisuje specifičan način izlaska dabra iz vode i nakon aktivnosti njegov povratak u vodu. Napominje da se dabar rijetko udaljava od vode više od 30 metara. Osjeti li opasnost, brzo se stazom vraća u vodu. Ukoliko staze poplave, nakon povlačenja vode na njima ostaje mulj, ali se dabrovi i dalje služe tim stazama ostavljajući vidljive tragove. Dabar ostavlja tragove i na snijegu.
OBILJEŽAVANJE U REVIRU – Ovdje se govori da svaka dabrova obitelj ima svoj teritorij (revir) površine oko jedan kilometar. Dabar mjesta na reviru obilježava na više načina: odgriza komade kore na stablu, markira osušeno stablo, ispušta sekret i time obilježava granicu revira. Unutar revira odrasle jedinke nakon pronalaska dobrog nalazišta hrane naprave novu stazu. Na uklještenom stablu u vodi dabrovi svakodnevno oglođu njegov manji dio. O svemu navedenom autor daje jasna objašnjenja.
OBORENA STABLA – U ovom dijelu je opisano kako dabar s dva para velikih prednjih zubi glođe i obara stablo, na način da pada u vodu, koko bi se sigurno hranio. Ako predosjeti jaku zimu obori više stabala, a ako mu ponestanu zalihe hrane odlazi na kopno i obara prvo stablo koje je procijenio dobrim.
DRVEĆE UZ VODU – Ovdje se čitatelja upućuje da stabla u hladnim mjesecima dabrovima postaju glavna hrana. Jedna obitelj može oboriti više stabala, a dabar se trudi da stablo padne u korito rijeke. Stabla podalje od rijeke dabrovi koriste na poseban način.
ZALIHE I SAMOPOSLUŽIVANJE – Ovdje se ukazuje da dabrovi pažljivo odabiru mjesta na kojima se hrane. Na određeno mjesto dopreme više hrane nego mogu pojesti. Sljedećih noći po tu hranu odlaze kao „u samoposluživanje“. U blizini nastambe dabar u vodi usidri puno grana koje mu služe za popravljanje i dograđivanje nastambe. Tijekom zimskih mjeseci glavna hrana dabrovima su oborena stabla vrba u vodi. Prilikom odabira stabala za obaranje dabar nema pravila.
NASTAMBE – U ovom dijelu je objašnjeno kako dabar gradi dvije vrste nastambi s ulazom ispod površine vode. Za jednu nastambu utroši nekoliko kubnih metara drvne građe. U rijeci dabar iskopa rupe kao ulaze u nastambu. Dabar iskopa i mnogobrojne rezervne nastambe koje koristi u slučaju opasnosti i izlazak na kopno kada se stvori debeli ledeni pokrivač. Dalje autor objašnjava kako dabar odabire mjesto za izgradnju nastambe te kako je održava.
BRANE – Autor u vrlo kratkim crtama objašnjava razloge zašto u nas dabar nema potrebe za izgradnjom brana i navodi nekoliko mjesta gdje su ih dabrovi izgradili.
KUKURUZNA POLJA – Na ovom mjestu autor daje zanimljiv opis kako se dabar hrani kukuruzom kao poslasticom kada se kukuruzište nalazi u blizini njegove nastambe (ujedno čini i štetu).
STRADAVANJA – U ovom poglavlju autor navodi koji su sve razlozi stradavanja dabra (uništavaju ih poljoprivrednici, nesavjesni lovci i krivolovci, ribiči, bolesti, a stradavaju i na druge načine).
ZAŠTITA – Kao primjer zaštite navodi jednu žičanu ogradu postavljenu uz prometnicu s ciljem da onemogući fizički prijelaz dabrova preko ceste i time spriječi mogući nalet vozila na njih.
MONITORING NA RIJECI MURI – U prvom dijelu opisan je tok rijeke Mure, a u drugom kako je obavljen monitoring na dijelu Mure u općinama Podturenu i Dekanovcu.
PROMIDŽBA O DABRU – Daje se prikaz dva članka o dabru objavljena u Međimurskim novinama i informacija o članku u Lovačkom vjesniku.
ŠESTI MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O DABRU – Simpozij održan 2012. godine u Ivanić Gradu. Autor je tom prigodom stupio u vezu s Gerhardom Schwabom i dogovorio suradnju.
Osvrt o autoru Ovaj Dio teksta napisala je Marija Purić Hranjec. Iz teksta je vidljivo kakav je Josip Horvat Majzek poznavatelj svoga kraja, uporan i uspješan u radu, izuzetan po rezultatima rada i priznat u zemlji i inozemstvu.
Zaključak
Tekstualnim napisima i slikama u ovoj knjizi dobiva se spoznaja o mnogim tajnama dabra. Autor je to postigao dugogodišnjim istraživanjem dabra i njegovih staništa u najsitnijim detaljima. Kroz tekst stalno ističe kako dabar ima razvijena osjetila i kako je oprezan na svaki zvuk i živo biće. Osjetila mu služe da bi se na vrijeme povukao u sigurnost. Po tome je lako zaključiti da je dabar nepovjerljiva životinja. Ne sakriva se samo od onih u koje ima povjerenje.