DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 79     <-- 79 -->        PDF

grada Zagreba donosi mnoštvo podataka i informacija svim građanima grada Zagreba koji su zainteresirani za šume svoga grada; ICP Hr. je vezan uz program motrenja zdravstvenog stanja šuma i donosi podatke o oštećenosti šuma u Hrvatskoj; također je važan i mrežni portal Laboratorija za ispitivanje sjemena koji služi i za izravan kontakt s korisnicima laboratorijskih usluga. Posebno mjesto zauzimaju Dani otvorenih vrata Hrvatskoga šumarskog instituta u približavanju šume djeci, školama i široj javnosti, a to najbolje potvrđuju tisuće dosadašnjih posjetitelja u 5 godina održavanja.
Djelatnici Instituta. U prvom dijelu naveden je popis sadašnjih djelatnika Instituta i njihovi osnovni podaci po Zavodima, Odjelima i Istraživačkim centrima. U drugom dijelu naveden je popis svih dosadašnjih zaposlenika od 1945. – 2015. godine (znanstvenika 160, ostalih 360) i osoba koje su se stručno osposobljavale bez zasnivanja radnog odnosa (40 osoba).
Na kraju se s dubokim uvjerenjem može reći da ova Monografija ima izuzetnu vrijednost, jer daje cjelovit povijesni pregled razvoja šumarske znanosti, prikazuje ljude koji su na tome radili, koji rade i danas, publicističku djelatnost, međunarodnu povezanost i nebrojeno drugih vrijednih podataka, što Hrvatski šumarski institut čini kvalitetnom znanstvenom ustanovom u šumarstvu. Da bi se sve detaljno spoznalo, preporučam ju svim šumarima, a i drugima da je pročitaju. Monografija je obajvljena na službenim stranicama Instituta: www.sumins.hr. Djelatnici Instituta i autori zaslužuju pohvale. Kako su u jednom poglavlju naveli to je Institut za budućnost.
DABROVA PRIČA (Die Bibergeschichte *Beaver,s story)
Milan Glavaš
Pod gornjim naslovom, prošle 2014. godine tiskana je knjiga autora Josipa Horvata Majzeka. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Marijan Grubešić i mr. sc. Gerhard Schwab, a tiskana je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Na njemački jezik ju je prezvela Barbara Martinjak, prof., a na engleski Marija Miščančuk, prof., dok je tiskanje obavilo poduzeće Zrinski d.d. Čakovec. Na početku knjige autor je napisao predgovor, a recenzeti svoje mišljenje o knjizi. Slijedi tekstualni i slikovni dio knjige, a na kraju je Marija Purić Hranjec napisala Osvrt o autoru. Gradivo u knjizi podijeljeno je u zasebne cjeline. Tekstovi su u pojedinim cjelinama relativno kratki, ali obogaćeni brojnim slikama o životnim prostorima i dabru.
U predgovoru autor ukazuje na reintrodukciju dabra u Hrvatsku. Navodi da se proučavanjem dabra na Muri i Dravi bavi od 2005. godine. Naglašava da će čitateljima fotografijama i tekstom pokušati dočarati život dabra prema njegovim opažanjima na terenu i da je redoslijed pisan određenom vrstom dabrove kronologije.
Recenzent prof. dr. sc. Marijan Grubešić u svom osvrtu između ostalog napominje da je autoru, uz vrste koje dobro poznaje i godinama prati, posebnu pozornost privukao dabar. Recenzent je iznio svoje mišljenje o tekstu i slikama u knjizi. Drugi recenzent, mr. sc. Gerhard Schwab iz Bavarske međunarodni je stručnjak za dabrove. On govori o nestanku dabra i povratku u Hrvatsku, iznosi pohvalno mišljenje o knjizi i upozorava da je znanje o dabru nužno

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 80     <-- 80 -->        PDF

da bi mogli cijeniti i poštivati njegova dostignuća korisna za ljude.
Slijedi prikaz tekstualnog dijela knjige prema pojedinim dijelovima (poglavljima).
DABAR – U vrlo kratkom tekstu iznesene su bitne značajke o dabru prema zapisima u knjizi „Dabar u Hrvatskoj“ autora Marijana Grubešića.
MLADUNCI – Važno je znati da ženka početkom svibnja okoti dva do tri mladunca. Mladunci se prva dva tjedna hrane majčinim mlijekom, zatim se počinju navikavati na biljnu hranu, sredinom srpnja ulaze u vodu, a krajem kolovoza odlaze na kopno. U jesen su spremni za zimovanje. Žive s roditeljima i starijom braćom.
STANIŠTA DABRA NA RIJECI MURI – Dabar je na staništima prikazan slikovno, bez teksta.
AKTIVNOSTI I TRAGOVI – Autor piše da dabrovi na kopno izlaze u potrazi za hranom. Pritom obilježavaju svoje područje, grade i uređuju staze. Staze izrađuju i u žitnim poljima. Dalje opisuje specifičan način izlaska dabra iz vode i nakon aktivnosti njegov povratak u vodu. Napominje da se dabar rijetko udaljava od vode više od 30 metara. Osjeti li opasnost, brzo se stazom vraća u vodu. Ukoliko staze poplave, nakon povlačenja vode na njima ostaje mulj, ali se dabrovi i dalje služe tim stazama ostavljajući vidljive tragove. Dabar ostavlja tragove i na snijegu.
OBILJEŽAVANJE U REVIRU – Ovdje se govori da svaka dabrova obitelj ima svoj teritorij (revir) površine oko jedan kilometar. Dabar mjesta na reviru obilježava na više načina: odgriza komade kore na stablu, markira osušeno stablo, ispušta sekret i time obilježava granicu revira. Unutar revira odrasle jedinke nakon pronalaska dobrog nalazišta hrane naprave novu stazu. Na uklještenom stablu u vodi dabrovi svakodnevno oglođu njegov manji dio. O svemu navedenom autor daje jasna objašnjenja.
OBORENA STABLA – U ovom dijelu je opisano kako dabar s dva para velikih prednjih zubi glođe i obara stablo, na način da pada u vodu, koko bi se sigurno hranio. Ako predosjeti jaku zimu obori više stabala, a ako mu ponestanu zalihe hrane odlazi na kopno i obara prvo stablo koje je procijenio dobrim.
DRVEĆE UZ VODU – Ovdje se čitatelja upućuje da stabla u hladnim mjesecima dabrovima postaju glavna hrana. Jedna obitelj može oboriti više stabala, a dabar se trudi da stablo padne u korito rijeke. Stabla podalje od rijeke dabrovi koriste na poseban način.
ZALIHE I SAMOPOSLUŽIVANJE – Ovdje se ukazuje da dabrovi pažljivo odabiru mjesta na kojima se hrane. Na određeno mjesto dopreme više hrane nego mogu pojesti. Sljedećih noći po tu hranu odlaze kao „u samoposluživanje“. U blizini nastambe dabar u vodi usidri puno grana koje mu služe za popravljanje i dograđivanje nastambe. Tijekom zimskih mjeseci glavna hrana dabrovima su oborena stabla vrba u vodi. Prilikom odabira stabala za obaranje dabar nema pravila.
NASTAMBE – U ovom dijelu je objašnjeno kako dabar gradi dvije vrste nastambi s ulazom ispod površine vode. Za jednu nastambu utroši nekoliko kubnih metara drvne građe. U rijeci dabar iskopa rupe kao ulaze u nastambu. Dabar iskopa i mnogobrojne rezervne nastambe koje koristi u slučaju opasnosti i izlazak na kopno kada se stvori debeli ledeni pokrivač. Dalje autor objašnjava kako dabar odabire mjesto za izgradnju nastambe te kako je održava.
BRANE – Autor u vrlo kratkim crtama objašnjava razloge zašto u nas dabar nema potrebe za izgradnjom brana i navodi nekoliko mjesta gdje su ih dabrovi izgradili.
KUKURUZNA POLJA – Na ovom mjestu autor daje zanimljiv opis kako se dabar hrani kukuruzom kao poslasticom kada se kukuruzište nalazi u blizini njegove nastambe (ujedno čini i štetu).
STRADAVANJA – U ovom poglavlju autor navodi koji su sve razlozi stradavanja dabra (uništavaju ih poljoprivrednici, nesavjesni lovci i krivolovci, ribiči, bolesti, a stradavaju i na druge načine).
ZAŠTITA – Kao primjer zaštite navodi jednu žičanu ogradu postavljenu uz prometnicu s ciljem da onemogući fizički prijelaz dabrova preko ceste i time spriječi mogući nalet vozila na njih.
MONITORING NA RIJECI MURI – U prvom dijelu opisan je tok rijeke Mure, a u drugom kako je obavljen monitoring na dijelu Mure u općinama Podturenu i Dekanovcu.
PROMIDŽBA O DABRU – Daje se prikaz dva članka o dabru objavljena u Međimurskim novinama i informacija o članku u Lovačkom vjesniku.
ŠESTI MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O DABRU – Simpozij održan 2012. godine u Ivanić Gradu. Autor je tom prigodom stupio u vezu s Gerhardom Schwabom i dogovorio suradnju.
Osvrt o autoru Ovaj Dio teksta napisala je Marija Purić Hranjec. Iz teksta je vidljivo kakav je Josip Horvat Majzek poznavatelj svoga kraja, uporan i uspješan u radu, izuzetan po rezultatima rada i priznat u zemlji i inozemstvu.
Zaključak
Tekstualnim napisima i slikama u ovoj knjizi dobiva se spoznaja o mnogim tajnama dabra. Autor je to postigao dugogodišnjim istraživanjem dabra i njegovih staništa u najsitnijim detaljima. Kroz tekst stalno ističe kako dabar ima razvijena osjetila i kako je oprezan na svaki zvuk i živo biće. Osjetila mu služe da bi se na vrijeme povukao u sigurnost. Po tome je lako zaključiti da je dabar nepovjerljiva životinja. Ne sakriva se samo od onih u koje ima povjerenje.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Autor ove knjige je toliko boravio na dabrovim područjima da su u njega stekli povjerenje, i to toliko da je vjerojatno jedini čovjek kojemu jedu iz ruku. O značenju ove knjige najbolje je citirati recenzenta Marijana Grubešića. „Dabraova priča na 160 stranica i 215 fotografija popraćena kratkim tekstovima, vodi Vas kroz način života dabrova, probleme s kojima se susreću, probleme koje izazovu ponekada svojim ponašanjem u staništu, kroz sva godišnja doba, i što je najvažnije, kroz naša očuvana prirodna staništa, posebice uz rijeku Muru“. Ovome treba dodati i mišljenje Marije Purić Hranjec o njegovim fotografijama „Svaka njegova fotografija i tekst imaju istovremeno umjetničku, stručnu, edukativnu, kritičku i popularnu dimenziju uhvaćenog trenutka i prostora“. To je potvrda i ovog izuzetnog djela koje će iznenađujuće upijati svaki čitatelj. Iako je knjiga tiskana u 2014. godini zbog njene vrijednosti smatrao sam potrebnim da se o njoj upoznaju svi naši šumari, iako s malim zakašnjenjem. Usput napominjem da je autor snimio i film o dabru, a sada snima film o vidri, što ga opet čini posebnim.
GORANOVE PRIČE
Milan Glavaš
Knjigu Goranove priče napisao je dobro poznati tvorac i voditelj radio emisija „Zagonetno putovanje – putujemo Hrvatskom“ gospodin Mladen Kušec. Autor čitatelje vodi kroz „zagonetno“ putovanje na kojemu čitatelj upoznaje Gorski kotar, legende i ljude, a sve se događa u goranskim šumama. Upravo zato ova je knjiga dragocjen prilog obilježavanju 250 godina organiziranog hrvatskog šumarstva. To je i bio razlog da je knjigu Goranove priče izdalo Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) uz potporu Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, a tisak je obavila firma Denona. Predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić je nakladnik, a tajnik Damir Delač je urednik knjige. Fotografije je izradilo više autora, crteže Niko Barun, a knjigu je dizajnirao poznati hrvatski dizajner Danijel Popović. Radi se o povijesnim slikama Gorana i njihova nekadašnjeg života, fotografijama krajolika, biljaka i životinja. Većina crteža pripada glavnom liku Goranu, a uz njega i drugim sudionicima priče, ali ima i drugih crteža. Fotografije i slike nalaze se gotovo na svim stranicama knjige i odlično nadopunjuju tekst. Knjiga Goranove priče promovirana je na 119. skupštini HŠD-a održanoj 12. studenoga 2015. godine na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Tom prigodom nazočnima je poklonjena knjiga, a većini je i autor napisao posvetu.
Knjiga započinje Pričom o šumama i ljudima, zatim slijedi priča o šumskim zajednicama, potom Risnjaku, Dolini leptira, Vijugavoj cesti, rijeci Dobri, šumskom čovjeku, pa se takvim redoslijedom i prikazuje. Ovo djelo nema posebnu posvetu, već životnu pouku da je sretno djetinjstvo najveće blago u životu.
Povod cijeloj priči je to što je Mladen Kušec, rođen u Zagrebu, kao dijete i učenik svakog ljeta za vrijeme školskih praznika boravio u Vrbovskom na ognjištu svojih roditelja. Za vrijeme boravka u Vrbovskom stjecao je prijatelje, živio kao i svi u to vrijeme, spajao se s prirodom i slušao bajkovite priče o ljudima i Gorskom kotaru. Sjećanja iz djetinjstva i doživljaje u današnjoj životnoj dobi opisao je u ovom djelu na svojstven način kroz pjesme, priče, bajke, legende i osjećaje prema ljudima i šumama Gorskog kotara. Tekst je pisan u čarobnom duhu, jasno, lagano, a čitko, upravo tako kao da je podmazan najboljim mazivima. Posebnost je u tome da je autor na sebi svojstven način, legendarne likove iz prošlosti spojio sa živim ljudima ravnopravno