DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 78     <-- 78 -->        PDF

na suradnju sa znanstvenim ustanovama i organizacijama u Hrvatskoj i mnogim zemljama svijeta.
Tekst o tipološkim istraživanjima preuzet je iz prethodne Monografije, a autori su mu mr. sc. Anka Krznar i mr. sc. Vlado Krejči dugogodišnji djelatnici Odjela za tipologiju šuma.
Regionalni razvoj Hrvatskog šumarskog instituta od 2004. do 2010. godine prikazuje dr. sc. Miroslav Benko. U uvodnom dijelu objašnjava kako je Institut svojim radom ostvario pretpostavke za istraživanja i suradnju s različitim partnerima u regiji i Europi. Naglašava da su za potrebe intenziviranja znanstvenih istraživanja osnovani istraživački centri u Vinkovcima, Pazinu i Varaždinu. Nadalje iznosi podatke o pojačanoj međunarodnoj aktivnosti hrvatskog šumarstva i njegove znanosti, navodi važne međunarodne sastanke održane u Hrvatskoj, a posebno koje je aktivnosti pokrenuo i vodio Institut (osnivanje regionalnog ureda Europskog šumarskog instituta jugoistočnu Europu, međunarodnog znanstvenog šumarskog časopisa – SEEFOR te sklapanje 13 bilateralnih sporazuma s međunarodnim institucijama).
Institut za budućnost je poglavlje aktualne ravnateljice dr. sc. Dijane Vuletić, u kojemu se prikazuje Misija i Vizija te osnovna objašnjenja i tumačenja osnovnih strateških ciljeva iz Strategije razvoja Hrvatskog šumarskog instituta do 2020. godine. Među njima su povezanost Zavoda, uključivanje u domaće i međunarodne istraživačke prostore, stipendiranje istraživača, nova zapošljavanja i znanstvena usavršavanja. Nadalje se naglašava potreba povećanja broja domaćih i međunarodnih projekata, aktivnija publicistička djelatnost, poticanje inovacijskih aktivnosti i unapređenje kapaciteta za stručne poslove u šumarstvu. Zatim ukazuje na mogućnosti unapređenja financiranja znanstvenoistraživačke djelatnosti i učinkovito korištenje sredstava za unapređenje opremljenosti i obnove laboratorija. Posebno ističe koliko su za Institut značajni međunarodni projekti (FORESTERRA) i ustrojstvo institutskog Zavoda za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe, EFISEE. Na kraju naglašava usklađenost Instituta s nacionalnim i europskim strategijama i da se kreće u ispunjavanju svoje vizije budućnosti. Ovo poglavlje završava prikazom organizacije upravljanja Institutom.
Znanstveni zavodi i odjeli je najopširnije poglavlje u Monografiji. U njemu je opisano 6 zavoda, 3 istraživačka centra i 3 odjela. Autori teksta su znanstvenici koji rade u tim jedinicama, a ukupno je 37 autora. Daje se kratak pregled organizacije, temeljne djelatnosti te najznačajnija istraživanja sa navodima aktualnih domaćih i inozemnih projekata za svaki zavod, istraživački centar i odjel.
Djelatnost Hrvatskoga šumarskog instituta organizirana je u šest znanstvenih zavoda, tri odjela i tri istraživačka centra.
Znanstveni Zavodi:
Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo,
Zavod za ekologiju šuma,
Zavod za uzgajanje šuma,
Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje,
Zavod za uređivanje šuma i šumsku ekonomiku,
Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFISEE.
Istraživački centri:
Pazin – za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“,
Varaždin – za urbane i privatne šume,
Vinkovci – za nizinske šume.
Odjeli:
Odjel za laboratorijska ispitivanja,
Odjel zajedničkih poslova,
Odjel rasadničke proizvodnje.
U poglavlju Znanstvena i stručna djelatnost (programi, projekti i suradnja) navedeni su nazivi projekata (domaćih i inozemnih) grupirano prema izvorima financiranja u posljednjih 10 godina. Neki su od tih projekata završeni, a drugi u tijeku. Za to desetgodišnje razdoblje navedeni su nazivi 163 projekta. Od aktualnih projekata navode se četiri koje financira Hrvatska zaklada za znanost i četiri koja se financiraju iz Fonda za općekorisne funkcije šuma, a preko Povjerenstva za znanstveno istraživači rad Hrvatskih šuma d.o.o. Također su navedeni i međunarodni projekti koje je Institut vodio i na kojima je sudjelovao, a tri su aktualna. Naglašava se COST akcija TN1401 CAPABAL koju Institut vodi uz sudjelovanje znanstvenika na još 23 različite COST akcije, od čega je 13 aktualnih.
Izdavačka djelatnost. Tekst su napisala 4 autora. U prvom dijelu je riječ o knjižnici Instituta, njenom nastajanju, suradnji s domaćim i inozemnim ustanovama, zbirci, značenju i ulozi. U drugom dijelu govori se o časopisu „Obavijesti“ nastalom 1954. godine, njegovim urednicima i objavljenim člancima te časopisu slijedniku „Radovi“, čiji je prvi broj izašao 1966. godine, a izlazi i danas. Navodi se i međunarodni časopis SEEFOR koji izdaje Institut od 2010. godine. Slijedi popis knjiga, monografija, zbornika sa savjetovanja, sažetaka studija i drugih publikacija u čijem je izdavanju sudjelovao Institut.
Popularizacija znanosti. U ovom dijelu prikazane su najvažnije aktivnosti Instituta na popularizaciji znanosti u posljednjih 10 godina. U tom razdoblju Institut je organizirao samostalno ili u suradnji 10 skupova, uglavnom međunarodnog karaktera. Vrlo značajno mjesto zauzimaju mrežne stanice – Portali: Štetnici HR koji je vezan uz Izvještajno Prognozni Program koji donosi brojne podatke o kukcima i bilježi nagli porast korisnika; Interaktivni prikaz šuma