DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 77     <-- 77 -->        PDF

OBJAVLJENA MONOGRAFIJA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA (1945- 2015)
Milan Glavaš
Hrvatski šumarski institut je povodom obilježavanja 70 godina postojanja objavio Monografiju, uz financijsku pomoć Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Za izdavača navedena je dr. sc. Dijana Vuletić, glavni urednik je dr. sc. Tomislav Dubravac, a tehnički urednik dr. sc. Martina Tijardović, tisak je obavila firma Denona d.o.o. Zagreb. Monografija je opsega 240 stranica, a obogaćena je velikim brojem fotografija. Oko 40 djelatnika Instituta su autori pojedinih dijelova teksta, koji je nakon uvodnih riječi i predgovora raspoređen u devet poglavlja koja se nastavno prikazuju.
U uvodnim riječima prvo nam se obraća Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar, s uvjerenjem da je Monografija nastala u želji da se izgradi svijest o dugogodišnjoj tradiciji i važnosti šumarske struke. Dalje govori o ciljevima Instituta, međunarodnim i domaćim projektima i njihovom značenju. Nastavno Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina piše o očuvanju šuma, doprinosu šumara za izgradnju cesta kojima su otvorena mnoga područja i ističe da su naše šume među najočuvanijima u Europi. Zatim se osvrće na povijest šumarstva, početak istraživanja, sadašnju strukturu Instituta i Program regionalnog razvoja RH 2014.–2020. godine. Akademik Slavko Matić ističe da je šumarska struka od početaka utemeljena na znanosti i da su naše šume izvorni proizvod hrvatskog šumarstva i jedinstvene u Europi. Ukazuje na povijesni razvoj ustanova i stvaranje stručnjaka. Zatim precizno navodi kako je nastajao sadašnji Hrvatski šumarski institut i koji su mu bili čelni ljudi. Posebno ističe da sadašnji Institut svoje korijene vuče još iz sredine pretprošlog stoljeća kada je utemeljen čitav niz šumarskih organizacija. I posljednji, Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog šumarskog instituta prof. dr. sc. Jura Čavlović navodi da ovaj Institut pripada skupini pet najstarijih znanstvenih instituta u Hrvatskoj i da se korijeni njegova nastanka mogu tražiti u davnoj prošlosti. Dalje govori o potrebama šumarstva, izgradnji Instituta, financiranju programa i projekata i uvjerenja je u njegovu budućnost.
Predgovor je napisao glavni urednik Monografije dr. sc. Tomislav Dubravac, u kojem navodi kako je ovo djelo rezultat nastojanja da se na jednom mjestu predstave najvažniji tragovi hrvatskoga znanstveno-istraživačkog rada Instituta u povijesnoj vertikali u rasponu od sedam desetljeća, ali istodobno i sadašnje aktivnosti te izazovi koji nas očekuju u neposrednoj budućnosti. Autor navodi kako se Institut prilagođavao povijesnim okolnostima i uvjetima složenih društveno-političkih uređenja, različitim ustrojima šumarstva i sustava financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti uzimajući u obzir zahtjeve novog stoljeća. Vremena i okolnosti su se mijenjale, ali se Institut ne samo održao, nego je uspio istodobno i postupno unaprijediti svoju znanstvenu djelatnost, potencijal i ugled u šumarskoj struci i znanosti, kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini. Ističe da su objavljene već dvije monografije, a ova je njihov nastavak, te navodi pregled poglavlja u Monografiji. Posebno se osvrće na tragičnu prometnu nesreću 1998. godine i stradale kolege kojima izražava duboku zahvalnost i dužno poštovanje.
Direktori/ravnatelji/osnivači Instituta je poglavlje koje donosi životopise pet bivših direktora/ravnatelja i sadašnje ravnateljice. Za svakog od njih opisani su radni uspjesi u Institutu, hrvatskom šumarstvu i šire, znanstveni opus, članstvo u udrugama, povezanost i doprinos u svjetskim organizacijama, publicistička djelatnost i niz drugih značajnih činjenica.
Povijest razvoja Instituta nam je predočio dr. sc. Joso Gračan od uvoda gdje navodi kako su počela prva znanstvena istraživanja u našem šumarstvu i kako su se stvarale znanstvene ustanove, pa preko razvoja triju znanstvenih ustanova koje su prethodile stvaranju sadašnjeg instituta tijekom tri razdoblja, opisujući svako razdoblje detaljnije, pa sve do razvoja samo Instituta u razdoblju njegovog vođenja Šumarskog instituta sve do 2005. godine. Prikazani su i programi s ciljevima istraživanja od 1976. – 2005. godine, dan je popis projekata i potprojekata i broj zadataka. Istaknuta je važnost uključivanja u međunarodne projekte, kao i pregled izvora financiranja za znanstveno-istraživački rad i kapitalnu opremu od 1995. – 2004. godine. Na kraju ukazuje