DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Hornsch.), kod koje su gomolji obavijeni grubo mrežastim omotačem, listići perigona su bjelkastoljubičasti, izvana s 3 (–5) tamnoljubičastih pruga. Za floru hrvatske posebno je zanimljiv endemični dalmatinski šafran (C. dalmaticus Vis., = C. reticulatus Asch. et Graebn. var. dalmaticus /Vis./ Herb.) u kojega gomolji sadrže fino mrežasti omotač, a listovi perigona su plavo-ljubičasti. Javlja se na kamenjarskim pašnjacima i termofilnim šumama i šikarama hrasta medunca.
Često se u cvjetnoj fazi šafrani (Crocus spp.) zamjenjuju s izuzetno otrovnim mrazovcima (Colchicum spp.), a razlika je u tome što se šafrani javljaju u rano proljeće (rijetki su jesenski), a mrazovci cvjetaju u jesen (8–10. mjesec). Osnovna je razlika što mrazovci nikada nemaju listove za vrijeme cvjetanja, a tobolci im se javljaju tek sljedećega proljeća.
ČEŠLJUGAR – PTICA 2016. GODINE
Alojzije Frković
Kao tek stasali zaljubljenik i sakupljač poštanskih maraka, dobro se sjećam filatelističkog serijala FAUNA VIII bivše državne zajednice posvećenog najljepšim vrstama ptica iz velike porodice zeba (Fringillidae). Niz se sastojao od ukupno šest maraka, od kojih je prva, najniže nominalne vrijednosti (0,50 dinara), bila posvećena zimnici maloj (Pyrrhula pyrrhula), gnjezdarici gorskih šuma, čiji se mužjak odlikuje crvenom bojom perja na donjoj strani tijela. Za sve zebe, pa tako i za zimnicu (danas poznatiju kao zimovka) vrijedi pravilo da se pretežito hrane raznim sjemenkama, a da bi došle do hranjive jezgre, poslužit će im njihov kljun koji je u svih zeba izrazito debeo i podešen za mrvljenje tih sjemenki. Druga marka u nizu (1,00 din) bila je posvećena ptici prelijepe boje perja poznatije kao