DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 68 <-- 68 --> PDF |
POPULARIZACIJA HRVATSKE FLORE Jozo Franjić RANA PROLJETNICA – DIVLJI ŠAFRAN (Crocus vernus /L./ Hill, Iridaceae) (= C. sativus L. var. vernus L., C. neapolitanus Asch. ex Bergmans, C. napolitanus Mord. Laun. et Louis) (= brnduška, brnduša) eng. Spring Crocus, Dutch Crocus; njem. Frühlings-Krokus; fran. Safran printanier, Safran des Alpes, Safran des fleuristes; tal. Croco invernale Divlji je šafran prirodno rasprostranjen u gotovo cijeloj Europi. Autohton je i u nekim zemljama južne Europe. Ima vrlo široku ekološku amplitudu. Najčešće dolazi u listopadnim i mješovitim šumama i šikarama, uz rubove šuma, na šumskim progalama i prosjekama, u živicama i voćnjacima, te na livadama od nizina pa sve do subalpinskih i alpinskih rudina. Raste na svježim i hranivim tlima. Spada među prve vijesnike proljeća u nižim i brdskim predjelima, ali u višim predjelima cvjeta početkom i sredinom ljeta, nakon otapanja snijega. U Hrvatskoj dolazi u poplavnim šumama hrasta lužnjaka, jasena i johe, kao i u šumama hrasta kitnjaka i bukve, izvan dohvata poplava. Pripada jugoistočnoeuropskom flornom elementu. Gomolj je promjera 1–1,5 cm. Stabljika je visine 10–15 (–20) cm. Cvjetovi su gotovo prizemni. Listići ocvijeća su 2,5–4 cm dugi i 7–13 mm široki, pri dnu su međusobno srasli u dugu cijev perigona. Kod potpuno razvijenoga cvijeta njuška tučka nadvisuje prašnike, njuška je žutonarančaste boje. Nalaze se primjerci s potpuno bijelim listićima perigona (f. niveus Derg.). Plod brnduške je tobolac koji se otvara s tri zaklopca, a sadrži više sjemenki, koje su oko 2,5 mm duge i oko 2–2,2 mm široke i gole. Divlji je šafran trajnica-geofit s lukovičastom podzemnom stabljikom. Mezomorfne građe, autofilno-entomofilna (samooprašivanje-oprašivanje pomoću kukaca), blastautohorno-barautohorno-stomatozoohorna (samousijavanje-otpadanje zbog sile teže-pomognuta elajosomima) vrsta. Cvjeta od (II.) III–IV. mjeseca. Medonosna i ukrasna biljka. U Hrvatskoj je zaštićen. Osim tipične podvrste – ssp. vernus (= C. albiflorus ssp. neapolitanus /Ker-Gaw./ Schinz et Thell., C. heuffelianus Herb., C. napolitanus /Mord./ Laun. et Loisel., C. vernus ssp. neapolitanus Ker-Gawl., C. vernus var. neapolitanus Ker-Gaw.) u hrvatskoj se flori navodi još i ssp. albiflorus (Kit.) Asch. et Graebn. (= C. albiflorus Kit., C. albiflorus Kit. ex Schult.) u koje su listići ocvijeća bijeli s ljubičastom cijevi, a njuška tučka koja je narančaste boje, ne nadvisuje prašnice. U odnosu na boju listića ocvijeća znatno varira (često se mogu naći populacije u kojima su zastupljeni primjerci s modroljubičastim perigonom (f. violacea Derg.). U hrvatskoj se flori navodi ukupno 12 vrsta i podvrsta roda Crocus. Za područje Hrvatske značajnije su još vrste – C. reticulatus Steven ex Adams (= C. variegatus Hoppe et |