DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Krunoslav Arač
DUGOKLJUNA ČIGRA (Thalasseus sandvicensis Lath.)
Dugokljuna čigra naraste u dužinu oko 40 cm, s rasponom krila od 85 do 100 cm te je po veličini možemo usporediti s riječnim galebom od kojega je neznatno veća. Boja perja leđa i krila je svjetlo siva, glava je do visine očiju i na zatiljku crna, a ostali dijelovi tijela su bijeli. Kljun je dug, šiljat, crne boje s karakterističnim žutim vrhom. Noge su crne. Mlade ptice su po glavi i zatiljku smeđe, odozgo po leđima i krilima tamno prošarane, tamnog vrha repa i potpuno crnog kljuna. Spolovi su međusobno slični. Glasanje joj je svojstveno. Za usporedbu od crvenokljune čigre leti znatno usporenije, a na plijen u vodi obrušava se iz veće visine.
Živi na područjima na kojima je niska morska obala. Područje gniježđenja u Europi je vrlo rascjepkano, od obala Atlanskog oceana, Sjevernog, Baltičkog, Sredozemnog i Crnog mora te Kaspijskog jezera. Hrvatskoj najbliže gnijezdeće kolonije su na talijanskoj obali sjevernog dijela Jadranskog mora. Gnijezditi počinje u trećoj ili četvrtoj godini života. Gnijezdi od travnja do srpnja. Gnijezda gradi u kolonijama zajedno s drugim čigrama i galebovima. Gnijezdo je oskudno obloženo travkama u pijesku, šljunku ili stjenovitom području među busenima zeljaste vegetacije. Nese 1–3 bijelih jaja s tamno smeđim i sivim mrljama. Veličina jaja je oko 50 mm. Na jajima sjedi mužjak i ženka oko tri tjedna. Mladi ptići su čučavci koji se osamostale za oko 5 tjedana. Hrane se uglavnom ribom i mekušcima. Poslijegnijezdeća disperzija počinje već u lipnju, nakon čega se okuplja u jata i seli do studenog od zapadne obale Afrike sve do Južnoafričke Republike. Istočna europska populacija dijelom zimuje na Crnom i Sredozemnom moru.
U Hrvatskoj je prisutna od listopada do srpnja kao preletnica i zimovalica uz morsku obalu i na otocima.
Dugokljuna čigra je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.