DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 51     <-- 51 -->        PDF

gradijenti za plodnost zemljišta (sadržaj hranljivih materija) i temperaturu. Na najvlažnijim staništima razvija se vegetacija koju karakterizira dominacijom vrsta A. stolonifera, R. caesius, Prunella vulgaris L., P. aviculare, L. perenne, A. lanceolatus i Glechoma hederacea L. Značajan antropogeni utjecaj ogleda se kroz prisutnost dominantne vrste Poa annua L., ali i konstantnih vrsta T. officinale i P. major. Na vlažnim staništima na dubljem plodnijem zemljištu razvija se tipična šumska vegetacija s dominacijom vrsta Viola odorata L., Brachypodium sylvaticum (Huds.) P. Beauv., Carex divulsa Stokes, U. dioica, Geranium robertianum L., Chaerophyllum temulum L., Geum urbanum L., H. helix, Rumex sanguineus L. i Potentilla reptans L. Svjetlost i temperatura su ekološki čimbenici koji uvjetuju razvoj vegetacije na nasipu u Obrenovačkom Zabranu s dominacijom vrsta A. syriaca, C. dactylon, A. elatius, Lactuca serriola L., Bromus hordaceus L., C. intybus, Lotus corniculatus L., Galium mollugo L., C. canadensis, Achillea millefolium L., S. halepense i E. crus-galli. Ordinacijska analiza pokazala je da čimbenik prisutnosti neofita značajno utječe na floru i vegetaciju Obrenovačkog Zabrana. Neofite najveći utjecaj ostvaruju na toplim i osvjetljenim staništima, tj. na nasipu (Slika 1, klaster 3). Spomenuto je evidentno i na osnovi prisutnosti dominantnih, konstantnih i dijagnostičkih vrsta, među kojima je velik broj invazivnih (A. syriaca, C. intybus, C. canadensis, S. halepense, E. crus-galli, A. fruticosa, P. aviculare, Inula britannica L., A. artemisiifolia).
RASPRAVA
Discussion
Tijekom 2002. godine na inicijativu poduzeća Ekofond Obrenovac, započeti su radovi na formiranju rekreativnog područja u Zabranskoj šumi (osnovna mreža staza, sanitarne sječe). Idućih godina šuma je opremljena drvenim klupama, tablicama, kantama za smeće, kolnim pristupom šumi, a uređene su i dvije trim staze (jedna koja ide kroz šumu i druga na nasipu) (Krstić 2011.).
Na istraživanim trim stazama na području zaštićenog dobra Obrenovački Zabran, biljne vrste E. annuus i A. fruticosa zabilježene su na svim fitocenološkim snimcima. U više od polovice fitocenoloških snimaka prisutne su sljedeće vrste: L. perenne, P. pratensis, B. sterilis, Elymus repens (L.) Gould, P. major, Aristolochia clematitis L., P. reptans, U. dioica, T. officinale, P. vulgaris, G. hederacea, Lysimachia nummularia L., A. lanceolatus, Vincetoxicum hirundinaria Medik., Symphytum officinale L., G. urbanum, Rumex conglomeratus Murray, P. lanceolata, B. sylvaticum, Ajuga reptans L. i R. caesius. Značajna prisutnost spomenutih vrsta kao ruderalnih elemenata flore iznosi se i u Studiji zaštite: Spomenik prirode „Obrenovački Zabran“ (2011) i tumači kao posljedica jako izraženog i stalno prisutnog antropogenog utjecaja.
Iz grupe klijanaca drvenastih vrsta ističu se biljne vrste A. fruticosa i R. caesius. A. fruticosa na trim stazi trasiranoj kroz šumu zabilježena je s malim vrijednostima merenih parametara (ocene r, +), dok je njena pokrovnost i brojnost na trim stazi na nasipu nešto veća, što se podudara s rezultatima istraživanja rekreacijskih površina Beograda (Stevanović i dr. 2009.). R. caesius je prisutan na svim snimcima na trim stazi u šumi, dok se na jednoj površini u izletištu javlja s većom pokrovnošću. Prisutnost vrste R. caesius na urbanim travnjacima ukazuje na njihovu veliku zakorovljenost, odnosno na odsutnost mjera njege i održavanja (Stavretović 2002.) ili na njihovo nepravovremeno i neadekvatno provođenje.
Među zabilježenim invazivnim vrstama posebno se ističe prisutnost A. fruticosa, A. syriaca, A. artemisifolia, C. intybus, R. caesius i U. dioica, kao i agresivnih korova C. dactylon i P. aviculare. U Studiji zaštite: Spomenik prirode „Obrenovački Zabran” (2011.) također se navode spomenute vrsta biljaka. Witting (2004.) iznosi da su P. aviculare i U. dioica među korovima koji se najčešće javljaju u urbanim sredinama s visokom pokrovnošću. Samo na trim stazi na nasipu zabilježene su vrste C. intybus i C. dactylon jer podnose suhe i osunčane terene. Na trim stazi koja je trasirana kroz šumu među zabilježenim korovnim vrstama, uočena je brojna prisutnost vrsta R. caesius i U. dioica. Razlog su uvjeti sredine koji vladaju u šumskom sklopu gdje je locirana trim staza, a koji pogoduju razvoju ovih vrsta. Među alergenim vrstama biljaka prisutnošću se ističu L. perenne, T. officinale, U. dioica i A. artemisiifolia. Pelud trave L. perenne ubraja se među pet najčešćih uzročnika alergijske manifestacije izazvane peludom, koja je još više naglašena u kombinaciji s drugim alergenim travama (Igić 2012). Ekstrakt T. officinale izaziva alergijski kontaktni dermatitis (Dawe i dr. 1996., Paulsen i dr. 1998., Mark i dr. 1999, Jovanović i dr. 2004.). Kopriva je jedna od alergenih biljnih vrsta koja alergijsku reakciju kod ljudi izaziva dodirom, lomljenjem ili gnječenjem (Di Tomaso 2004.). Ambrozija je jedan od najznačajnijih i najjačih alergena, koji zauzima važno mjesto među uzročnicima alergijskih bolesti s kojima je u posljednje vrijeme stanovništvo u većini zemalja sve više suočeno (Janjić i dr. 2011.). Najveći broj alergenih vrsta zabilježenih na trim stazama na lokalitetu Obrenovački Zabran su peludnoalergijske vrste, dok je znatno manje onih koje negativno djelovanje na korisnike ostvaruju kao kontaktni ili fotokontaktni dermatitis.
Ordinacijska analiza pokazala je da su svjetlost i temperatura čimbenici koji najviše utječu na razvoj neofita, što je evidentno na nasipu u Obrenovačkom Zabranu, gdje su invazivne vrste u velikom broju prisutne među dijagnostičkim, dominantnim i konstantnim vrstama, određujući na taj način floru i vegetaciju ovih površina. Među ovim vrstama posebno se ističu A. fruticosa i A. syriaca. Negativan utjecaj koji spomenute vrste ostvaruju opisan je u brojnim