DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 39     <-- 39 -->        PDF

Chem X European conference on functional foods. A new challenge for the food chemist, 86–93., Budapest
Nikkarinen, M., E. Mertanen, 2004: Impact of geological origin on trace element composition of edible mushrooms. J Food Compos Anal 17, 301–310., San Diego
Paradis, E., J. Claude, K. Strimmer, 2004: APE: analyses of phylogenetic and evolution in R language. Bioinformatics 20, 289–290., Oxford
Perkovšek, S.S., B. Pokorny, 2013: Lead and cadmium in mushrooms from the vicinity of two large emission sources in Slovenia. Sci Total Environ 443, 944–954., Amsterdam
Radulescu, C., C. Stihi, G. Busuioc, A.I. Gheboianu, I.V. Popescu, 2010: Studies concerning heavy metals bioaccumulation of wild edible mushrooms from industrial area by using spectrometric techniques. B Environ Contam Tox 84, 641–646., New York
R Core Team, 2014: R: A language and environment for statistical computing. R Foundation for Statistical Computing, Vienna, Austria. URL http://www.R-project.org/
Rudawska, M., T. Leski, 2005a: Trace elements in fruiting bodies of ectomycorrhizal fungi growing in Scots pine (Pinus sylvestris L.) stands in Poland. Sci Total Environ 339, 103–115., Amsterdam
Rudawska, M., T. Leski, 2005b: Macro- and microelement contents in fruiting bodies of wild mushrooms from the Notecka forest in west-central Poland. Food Chem 92, 499–506., Oxon
Sarikurkcu, C., M. Copur, D. Yildiz, I. Akata, 2011: Metal concentration of wild edible mushrooms in Soguksu National Park in Turkey. Food Chem 128, 731–734., Oxon
Sarkar, D., 2008: Lattice: Multivariate Data Visualization with R. Springer, New York.
Svoboda, L., V. Chrastny, 2008: Levels of eight trace elements in edible mushrooms from a rural area. Food Addit Contam 25, 51–58., Oxon
Širić, I., I. Kos, D. Bedeković, A. Kaić, A. Kasap, 2014: Heavy metals in edible mushrooms Boletus reticulatus Schaeff. collected from Zrin, mountain, Croatia. Period biol 116, 3, 319–322., Zagreb
Thomas, G.W., 1996: Soil pH and soil acidity. Methods of soil analysis. Part 3 – chemical methods. Soil Science Society of America and American Society of Agronomy 5, 457–490., Madison
Turkdogan, K.M., F. Kilicel, K. Kara, I. Tuncer, I. Uygan, 2003: Heavy metals in soil, vegetables and fruits in the endemic upper gastrointestinal cancer region of Turkey. Environ Toxicol Phar 13, 175–179., Amsterdam
Valiulis, D., D. Stankevičiené, K. Kvietkus, 1995: Metal accumulation in some fungi species growing in Lithuania. Atmospheric Physics 17, 47–51., Gottingen
Vetter, J., 2004: Arsenic content of some edible mushroom species. Eur Food Res Technol 219, 71–74., New York
Sažetak
Predmetnim istraživanjem utvrđivana je koncentracija Fe, Zn i Cu u deset samoniklih jestivih vrsta gljiva Parka prirode Medvednica. Sličnost između ispitivnih vrsta gljiva ustanovljena je klaster analizom na temelju koncentracije navedenih metala u plodnom tijelu gljiva. Analiza teških metala provedena je metodom XRF – rentgenske fluoroscentne spektrometrije. Najveća koncentracija Fe od 153.96 mg kg–1 utvrđena je u Tricholoma portentosum, dok je najveća koncentracija Zn od 90.60 mg kg–1 ustanovljena u vrsti Tricholoma terreum. Najveća koncentracija Cu utvrđena je u vrsti Macrolepiota procera (78.8 mg kg–1). Analizom teških metala u gljivama ustanovljene su značajne razlike (p<0.05; p<0.001) u koncentraciji Zn i Cu između saprofitskih i ektomikoriznih vrsta gljiva. Utvrđena je znatno veća koncentracija ispitivanih metala u klobuku u odnosu na stručak. Sve istraživane vrste gljiva isključene su kao mogući bioindikatori onečišćenja okoliša željezom. Klaster analiza provedena na temlju koncentracije teških metala u gljivama otkrila je veliku sličnost vrsta gljiva koje pripadaju istom rodu i djelomične sličnosti vrsta iste ekološke pripadnosti.
KLJUČNE RIJEČI: teški metali, jestive gljive, bioakumulacijski potencijal, ekologija