DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Najstarija šumarska karta iz 1765. godine znamenito je kartografsko djelo, koje je za cilj imalo prikaz površine i stvarnog stanja strukture šuma na području Ličke pukovnije. Nastala je terenskom izmjerom, prije sustavnih (službenih) terenskih topografskih izmjera koje su provedene na području Habsburške Monarhije te predstavlja prvi terenski premjer velebitskih šuma. U tome je i njena najveća vrijednost (Slika 1). Izradili su je potporučnik Dinzl i Penzo pod vodstvom inženjerskog majora pl. Pierkera. Izrađena je u dva primjerka. Jedan primjerak karte čuva se u Kartografskoj zbirci Hrvatskoga državnog arhiva, a drugi se čuva u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Beču.
Na njoj su popisane sve šume prema starosti i gustoći, s ciljem utvrđivanja stvarnoga stanja sastava šume (broj stabala i vrsta drveća), a izmjereno područje je bilo podijeljeno u 11 kotareva i područje Podgorja. Šume su označene simbolom krošnje i kartirane u mjerilu 1:3800 fortifikations hvati, ucrtan je reljef, putovi, oranice, naselja, ostale kulture. Obuhvaća prostor od Koromačine do Trstenice. Ucrtan je toponim Oštarije (Ostaria).
Zahvaljujući tomu, danas znamo da je na 126.141 ha inventariziranog velebitskog i kapelskog područja raslo 42 017 128 stabala različitih vrsta drveća, od čega je 27 % jelovih i 50 % bukovih u odnosu na ostale vrste drveća. Inventurom je cjelokupno područje razdijeljeno na okružja (districte), pa se ondašnji sastav vrsta drveća lako može usporediti s današnjim stanjem.
Vjerujem da su se mnogi prilikom razgledavanja izložbe iznenadili, opisom šuma od prije 250 godina, a svakako izgledom prve šumske karte Ličke pukovnije za koju u knjizi „Povijest šumarstva Hrvatske 1846.–1976.“ prof. Bertović navodi da: „ta originalna mapa šuma predstavlja jednu od najstarijih izrađenih karata vegetacije u svijetu“.
Na najstariju šumarsku kartu Ličke pukovnije nastavlja se šumarska karta Otočke pukovnije (od Biluće do Bilog briga). Karta obuhvaća šumska područja: Šatorinu, Klepinu Dulibu, Crni padeš, Štirovaču, dio Begovače. Upisan je i toponim Krasno (Crasna) koji se nalazi na križanju putova prema Donjem Kosinju i Sv. Jurju (Slika 2).
Od dokumenata u prvoj cjelini izložen je i zapisnik šumarskog povjerenstva u Karlovačkom generalatu iz 1765. godine, koje je na području Ličke pukovnije izvršilo premjer šuma. Zapisnikom je, među ostalim, utvrđeno osnivanje uprave šuma Karlovačkog generalata u Karlovcu i postavljanje šumara u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori – za šume Otočke, Ličke, Slunjske i Ogulinske pukovnije (Slika 3).
U drugoj cjelini predstavljene su topografske karte i katastarski planovi (rukopisni izvornici) šuma na području vojnog dijela kraljevina Hrvatske i Slavonije, koji svjedoče o prvim geodetskim terenskim izmjerama šuma, načinu prikazivanja vegetacije na topografskim kartama i katastarskim planovima, načinu korištenja šuma u odnosu na postojeće zakone i iznimno su vrijedan kartografski izvor za proučavanje topografske i katastarske izmjere u vrijeme cara Josipa II, odnosno katastarske izmjere u vrijeme cara Franje I.
U ovoj cjelini posebno je zanimljiv plan koji prikazuje šume oko Premužnog i Crnog jezera na području nekadašnje Ličke pukovnije, zbog specifičnosti pojave šuma hrasta lužnjaka na kršu i njegovog izravnog nadovezivanja na šume bukve i jele (Slika 4).