DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 103     <-- 103 -->        PDF

kako bi se spriječilo „pustošenje šuma“ u tim krajevima. To se posebice odnosilo na izvoz drva za brodogradnju.
Istodobno je naložila da se šume „opišu i u nacrte narišu“, što je rezultiralo prvom inventurom i kartom šuma u nas izrađenom u razdoblju 1764. do 1765. godine.
Navedeno je prethodilo 16. do 23. veljače 1765. godine pisanoj odluci o osnivanju prve uprave šuma u Karlovačkom generalatu, odnosno osnivanju prvih šumarija u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori. Važno je naglasiti da je kontinuitet svoga djelovanja Šumarija Krasno zadržala do danas.
Nakon toga uslijedila je prva zakonska uredba o šumama, koju je Marija Terezija objavila 22. prosinca 1769. godine. Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske. Od tada je bilo brojnih promjena zakona i pravilnika o šumama, no kontinuitet organiziranoga djelovanja šumarske struke u gospodarenju šumom zadržan je do danas.
Ove činjenice su motivirale organizaciju niza događanja tijekom 2015. god., koja su bila posvećena obilježavanju 250. obljetnice hrvatskoga šumarstva. One su bile motiv i retrospektiva prve karte šuma, izrađene upravo pred 250 godina i izazov za pripremu izložbe starih šumarskih karata i grafika*. U postavu izložbe predstavljene su replike izvornih rukopisnih i tiskanih karata/planova/nacrta i dokumenata koji se čuvaju u nekoliko zbirki i fondova Hrvatskoga državnog arhiva, a odnose se na razdoblje od 1764. do 1943. godine. Ukupno su predstavljene 33 karte/plana, 5 nacrta i 6 dokumenata**.
Izabrani izlošci su vjerodostojan povijesni izvor koji svjedoči o povijesti gospodarenja šumama, strogom poštivanju zakonskih propisa, te su neizostavan izvor u istraživanju razvoja organiziranog šumarstva na području Hrvatske.
Izložba je podijeljena u sedam tematskih cjelina. Prva cjelina je pregled početka organiziranoga šumarstva i prvih premjera šuma, u kojemu je predstavljena najvrjednija kartografska baština i dokumenti. Najreprezentativniji izloženi primjerak je najstarija rukopisna šumarska karta Ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma iz 1764.–1765. godine, koja je iznimno na dan otvorenja izložbe bila predstavljena kao izvornik. Ovo je dakle bilo prvi puta da se navedena šumarska karta u svom izvornom rukopisnom obliku predstavila široj javnosti.