DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Uslijedila je promocija knjige „Goranove priče“ autora Mladena Kušeca, koju je obilježavajući 250. obljetnicu hrvatskoga šumarstva izdalo Hrvatsko šumarsko društvo. Uz autora knjige gosp. Mladena Kušeca, knjigu su prezentirali radio voditeljica gospođa Lidija Komes i urednik knjige Damir Delač. Ulomke je čitala gospođa Martina Prokl-Preradović.
Nakon promocije svima nazočnima podijeljen je po jedan primjerak knjige.
Stručnu temu uz prezentacija izložbe postavljene u auli Šumarskog fakulteta „Šumarske karte i planovi – iz povijesti gospodarenja šumama Hrvatske“ iznijela je prof. dr. sc. Renata Pernar.
Zapisnik sastavio:
tajnik HŠD-a:                                            predsjednik HŠD-a:
mr. sc. Damir Delač, v.r.           Oliver Vlainić, dipl. ing., v.r.
Ovjerovitelji Zapisnika:
mr. sc. Ivica Milković, v.r.
Silvija Zec, dipl. ing. šum., v.r.
Stručna tema: ŠUMARSKE KARTE I PLANOVI – IZ POVIJESTI GOSPODARENJA ŠUMAMA HRVATSKE
Renata Pernar
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 12. prosinca 2015. godine u okviru 119. redovite Skupštine Hrvatskog šumarskog društva, održano je stručno predavanje pod nazivom „Šumarske karte i planovi – iz povijesti gospodarenja šumama Hrvatske“. Cilj predavanja je bio upoznati uzvanike s postavom prigodne izložbe otvorene 20. listopada 2015. godine, kojom se Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pridružio obilježavanju 250 godina hrvatskoga šumarstva i međunarodne godine karata. Tom tematskom izložbom, koja je rezultat poslovne suradnje između Hrvatskoga državnog arhiva i Šumarskog fakulteta, željelo se na jedan specifičan način ukazati na važnost kontinuiteta organiziranoga djelovanja šumarske struke u gospodarenju šumom, koja je još davnih dana prepoznata kao izuzetno važno prirodno dobro.
Povijest hrvatskoga šumarstva pokazuje kako je šumarstvo dva i pol stoljetna organizirana djelatnost, čiji nastanak možemo povezati sa četiri ključna događaja koja su se dogodila kroz svega sedam godina.
Prvi događaj vezan je za 16. siječnja 1762. godine, kada je austrougarska carica Marija Terezija zabranila izvoz drva iz naših zapadnih krajeva koji su bili dijelom Vojne krajine,

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 103     <-- 103 -->        PDF

kako bi se spriječilo „pustošenje šuma“ u tim krajevima. To se posebice odnosilo na izvoz drva za brodogradnju.
Istodobno je naložila da se šume „opišu i u nacrte narišu“, što je rezultiralo prvom inventurom i kartom šuma u nas izrađenom u razdoblju 1764. do 1765. godine.
Navedeno je prethodilo 16. do 23. veljače 1765. godine pisanoj odluci o osnivanju prve uprave šuma u Karlovačkom generalatu, odnosno osnivanju prvih šumarija u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori. Važno je naglasiti da je kontinuitet svoga djelovanja Šumarija Krasno zadržala do danas.
Nakon toga uslijedila je prva zakonska uredba o šumama, koju je Marija Terezija objavila 22. prosinca 1769. godine. Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske. Od tada je bilo brojnih promjena zakona i pravilnika o šumama, no kontinuitet organiziranoga djelovanja šumarske struke u gospodarenju šumom zadržan je do danas.
Ove činjenice su motivirale organizaciju niza događanja tijekom 2015. god., koja su bila posvećena obilježavanju 250. obljetnice hrvatskoga šumarstva. One su bile motiv i retrospektiva prve karte šuma, izrađene upravo pred 250 godina i izazov za pripremu izložbe starih šumarskih karata i grafika*. U postavu izložbe predstavljene su replike izvornih rukopisnih i tiskanih karata/planova/nacrta i dokumenata koji se čuvaju u nekoliko zbirki i fondova Hrvatskoga državnog arhiva, a odnose se na razdoblje od 1764. do 1943. godine. Ukupno su predstavljene 33 karte/plana, 5 nacrta i 6 dokumenata**.
Izabrani izlošci su vjerodostojan povijesni izvor koji svjedoči o povijesti gospodarenja šumama, strogom poštivanju zakonskih propisa, te su neizostavan izvor u istraživanju razvoja organiziranog šumarstva na području Hrvatske.
Izložba je podijeljena u sedam tematskih cjelina. Prva cjelina je pregled početka organiziranoga šumarstva i prvih premjera šuma, u kojemu je predstavljena najvrjednija kartografska baština i dokumenti. Najreprezentativniji izloženi primjerak je najstarija rukopisna šumarska karta Ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma iz 1764.–1765. godine, koja je iznimno na dan otvorenja izložbe bila predstavljena kao izvornik. Ovo je dakle bilo prvi puta da se navedena šumarska karta u svom izvornom rukopisnom obliku predstavila široj javnosti.

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 104     <-- 104 -->        PDF

Najstarija šumarska karta iz 1765. godine znamenito je kartografsko djelo, koje je za cilj imalo prikaz površine i stvarnog stanja strukture šuma na području Ličke pukovnije. Nastala je terenskom izmjerom, prije sustavnih (službenih) terenskih topografskih izmjera koje su provedene na području Habsburške Monarhije te predstavlja prvi terenski premjer velebitskih šuma. U tome je i njena najveća vrijednost (Slika 1). Izradili su je potporučnik Dinzl i Penzo pod vodstvom inženjerskog majora pl. Pierkera. Izrađena je u dva primjerka. Jedan primjerak karte čuva se u Kartografskoj zbirci Hrvatskoga državnog arhiva, a drugi se čuva u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Beču.
Na njoj su popisane sve šume prema starosti i gustoći, s ciljem utvrđivanja stvarnoga stanja sastava šume (broj stabala i vrsta drveća), a izmjereno područje je bilo podijeljeno u 11 kotareva i područje Podgorja. Šume su označene simbolom krošnje i kartirane u mjerilu 1:3800 fortifikations hvati, ucrtan je reljef, putovi, oranice, naselja, ostale kulture. Obuhvaća prostor od Koromačine do Trstenice. Ucrtan je toponim Oštarije (Ostaria).
Zahvaljujući tomu, danas znamo da je na 126.141 ha inventariziranog velebitskog i kapelskog područja raslo 42 017 128 stabala različitih vrsta drveća, od čega je 27 % jelovih i 50 % bukovih u odnosu na ostale vrste drveća. Inventurom je cjelokupno područje razdijeljeno na okružja (districte), pa se ondašnji sastav vrsta drveća lako može usporediti s današnjim stanjem.
Vjerujem da su se mnogi prilikom razgledavanja izložbe iznenadili, opisom šuma od prije 250 godina, a svakako izgledom prve šumske karte Ličke pukovnije za koju u knjizi „Povijest šumarstva Hrvatske 1846.–1976.“ prof. Bertović navodi da: „ta originalna mapa šuma predstavlja jednu od najstarijih izrađenih karata vegetacije u svijetu“.
Na najstariju šumarsku kartu Ličke pukovnije nastavlja se šumarska karta Otočke pukovnije (od Biluće do Bilog briga). Karta obuhvaća šumska područja: Šatorinu, Klepinu Dulibu, Crni padeš, Štirovaču, dio Begovače. Upisan je i toponim Krasno (Crasna) koji se nalazi na križanju putova prema Donjem Kosinju i Sv. Jurju (Slika 2).
Od dokumenata u prvoj cjelini izložen je i zapisnik šumarskog povjerenstva u Karlovačkom generalatu iz 1765. godine, koje je na području Ličke pukovnije izvršilo premjer šuma. Zapisnikom je, među ostalim, utvrđeno osnivanje uprave šuma Karlovačkog generalata u Karlovcu i postavljanje šumara u Krasnu, Oštarijama i Petrovoj gori – za šume Otočke, Ličke, Slunjske i Ogulinske pukovnije (Slika 3).
U drugoj cjelini predstavljene su topografske karte i katastarski planovi (rukopisni izvornici) šuma na području vojnog dijela kraljevina Hrvatske i Slavonije, koji svjedoče o prvim geodetskim terenskim izmjerama šuma, načinu prikazivanja vegetacije na topografskim kartama i katastarskim planovima, načinu korištenja šuma u odnosu na postojeće zakone i iznimno su vrijedan kartografski izvor za proučavanje topografske i katastarske izmjere u vrijeme cara Josipa II, odnosno katastarske izmjere u vrijeme cara Franje I.
U ovoj cjelini posebno je zanimljiv plan koji prikazuje šume oko Premužnog i Crnog jezera na području nekadašnje Ličke pukovnije, zbog specifičnosti pojave šuma hrasta lužnjaka na kršu i njegovog izravnog nadovezivanja na šume bukve i jele (Slika 4).

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Treću cjelinu čini izbor prometnih karata zbog važnosti šumskih putova u prijevozu drva. U četvrtoj cjelini predstavljene su šumarske karte pukovnija nastale nakon 1871. godine, s detaljnim objašnjenjima o stanju i rasprostranjenosti šuma. Peta cjelina je uži izbor novijih šumarskih karata iz 20. stoljeća, a u šestoj cjelini predstavljeni su nacrti šumarskih objekata, šumarskih odora (Slika 5), šumarskih i drvodjelskih alata i proizvoda. Sedma cjelina je uži izbor dokumenata koji se odnose na početak šumarskog školstva uopće.
Ovaj kratki osvrt na izložbu daje nam za pravo da se složimo sa stavom o bogatoj povijesti šumarstva Hrvatske o čemu bi trebalo govoriti daleko više u znanstvenom, a osobito u popularnom kontekstu.
Izložba je još jedan podsjetnik na važnost i odgovornost šumarske struke koja čuva i upravlja značajnim prirodnim resursom naše države, pa se nadam da je upravo ovom izložbom dan jedan mali doprinos popularizaciji šumarstva Hrvatske.