DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 99 <-- 99 --> PDF |
2,0 miljuna kubičnih metara, dolazi se do ukupnog godišnjeg etata od 9,1 milijuna kubičnih metara (94 % godišnjeg prirasta). Sastojine se u 92 % slučajeva prirodno pomlađuju. Revirni sustav U ime Pro Silva Švicarska dobrodošlicu nam je zaželjela domaćica ekskurzije Anne Hurzeller-de Turckheim, inače tajnica asocijacije Pro Silva Europa. Prvoga dana programa ekskurzije, u prijepodnevnom dijelu, posjetili smo gradić Hirschtal u kantonu Aargau. Susret s našim domaćinima organiziran je u Bieberburgu ili Dabrovoj kući. Riječ je o jedinstvenom drvenom objektu koji svojom arhitekturom podsjeća na dabrovu nastambu, a služi kao dom kulture. Tu su nas pozdravili domaćini: gradonačelnik Hirchtala Peter Stadler, predstavnik kantonalnog šumarskog ureda Erwin Städler i revirnik Urs Gsell. Kolege su nam predstavile šume Kantona Aargau koje se prostiru na 49 tisuća hektara ili 35 % površine Kantona od čega je 78 % u javnom vlasništvu (državne i općinske šume), a 22 % u privatnom vlasništvu. Drvna zaliha šuma iznosi 16,5 milijuna kubičnih metara ili 352 m3/ha od čega je udjel obične bukve 32 %, obične smreke 26 %, a obične jele 14 %. Prosječni godišnji prirast iznosi 572 tisuće kubičnih metara (12,1 m3/ha), a etat oko 500 tisuća kubičnih metara. Šumama se gospodari preborno, a upotrebljava se i švicarski femelschlag. Šumarska djelatnost je organizirana kroz revirni sustav. Površine revira su 200 – 1700 hektara. Poslovi revirnika uključuju aktivnosti s lokalnom zajednicom (šumske škole, stručni izleti, rekreacija, biciklizam, planinarenje, šumski festivali, izrada klupa i stolova od drveta, održavanje objekata u šumi i slično). Zbog intenziteta i raznovrsnosti poslova veće revire dijele do tri revirnika. Domaćini naglašavaju da se u šumarstvu Švicarske ne živi isključivo od prihoda od prodaje drva nego i od prihoda koji se ostvaruju od dobro osmišljenih edukativnih, rekreacijskih i turističkih aktivnosti. Naveli su primjer višednevnog šumskog festivala na kojemu su ostvarili prihod od 700 000 CHF. Prioritet je očuvanje šumskoga tla Posjetili smo revir Holziken, gdje je prezentiran švicarski pristup smanjivanju šteta od sječe, izrade i privlačenja. Istaknuto je kako prvi prioritet gospodarenja šumama treba biti zaštita šumskog tla, a na drugom mjestu je zaštita stabla od oštećenja. Pridržavaju se načela kako su štete minimalne uz visoku gustoću izvanredno održavanih šumskih prometnica (83 m/ha) i uz duljinu privlačenja koja ne prelazi dvije visine stabla. Time je postignuto da mehanizacija praktično ne silazi sa šumske prometnice. Perspektivne grupe pomlatka obilježavaju se vrpcom kako se trupci ne bi privlačili kroz njih. U održavanju šumskih prometnica sudjeluju kantonalna i lokalna vlast, jer prometnice ne služe samo za šumarsku djelatnost, već i za organizaciju spomenutih općekorisnih aktivnosti. Osim toga, kako bi se šumske prometnice dodatno zaštitile od oštećenja, nastoji se privlačenje i izvoz drva obaviti za lijepih vremenskih prilika kada se radi u produljenom radnom vremenu. To se kasnije nadoknadi tijekom kišnih dana. Na kraju prijepodnevnog dijela programa naš domaćin, revirnik Urs Gsell, poslužio je ukusan šumski roštilj, uz pratnju švicarskih rogista. Bio je to fantastičan glazbeni ugođaj, jer se zvuk švicarskih rogova razlijegao šumom i pratio nas čitavo vrijeme obilaska revira Holziken. U popodnevnom dijelu programa posjetili smo švicarsku Juru, u blizini mjesta Grenchen. Naš domaćin je bio revirnik Patrick Mosimann. Kolega je prezentirao način gospodarenja u kompleksu bukovo-jelovih šuma u predjelu Fallern. Riječ je o sastojinama u kojima se gospodarenje obavlja prema načelu trajne šume (Dauerwald) koja se održava pomoću šest-godišnjih ophodnjica te stablimične i |