DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ŠVICARSKA: ŠUMARSTVO PODREĐENO ŠUMI Igor Anić Sekcija Pro Silva Croatia Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, organizirali su stručnu ekskurziju u Švicarsku u razdoblju od 1.do 4. listopada 2015. godine. Ciljevi ekskurzije bili su upoznati šume i šumarstvo općenito, a posebice švicarske metode gospodarenja jelovo-bukovim šumama. Na ekskurziji je sudjelovalo 47 članova HŠD-a, ponajprije iz ogranaka Delnice, Senj, Gospić, Ogulin i Zagreb. Prijevoz autobusom je osigurao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Smještaj je organiziran u hotelu Campus Surzee nedaleko grada Luzerna. Općenito o Švicarskoj Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizra) je savezna država u središnjoj Europi. Confoederatio Helvetica (CH) je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Graniči s Njemačkom, Austrijom, Italijom, Lihtenštajnom i Francuskom. Ukupna površina iznosi 41 285 km2. Broj stanovnika iznosi 8,3 milijuna (200 stanovnika/km2), ali je 24 % bez švicarskog državljanstva. Glavni grad je Bern, a ostali veći gradovi su Zürich, Geneve, Luzern, Lausanne i Basel. Švicarsku tvori 26 kantona: Zürich, Bern, Luzern, Uri, Schwyz, Obwalden, Nidwalden, Glarus, Zug, Fribourg, Solothurn, Basel-Stadt, Basel-Landschaft, Schaffhausen, Appenzell Ausserrhoden, Appenzell Innerrhoden, St. Gallen, Graubünden, Aargau, Thurgau, Ticino, Vaud, Valais, Neuchâtel, Geneve i Jura. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu i sudove zbog čega se Švicarska smatra jednom od najviše decentraliziranih zemalja na svijetu. Povijesno je svaki kanton bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje federalne strukture 1848. godine. Kantoni sami određuju stupanj autonomije svojih općina, tako da taj stupanj varira od kantona do kantona. Veličine kantona također su vrlo raznolike: variraju od 37 do 7 105 km², te od 14 900 do 1,2 milijuna stanovnika. Reljef Švicarske karakterizira pet cjelina: Jura, središnji kolinski dio, predalpski, alpski i južni alpski prostor (Jura, Mittelland, Voralpen, Alpen, Alpensüdseite). U programu naše ekskurzije su bile šume Jure i središnjeg kolinskog prostora. Jura se prostire na sjeverozapadu zemlje, na oko 10 % državnog teritorija. To je vapnenačko područje s krškim formama reljefa, u prosječnom rasponu nadmorskih visina 700 – 800 metara. Središnji kolinski pojas je građen od pješčenjaka i konglomerata koje pokrivaju glacijalni nanosi. Prostire se na oko 30 % teritorija, u prosječnom rasponu nadmorskih visina 500 – 1000 metara. Šume Švicarske Prema trećoj nacionalnoj inventuri šuma (2004. – 2006.) površina šuma Švicarske iznosi 1 278 600 hektara, pa je |