DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 89     <-- 89 -->        PDF

hidrološki pozitivno djeluju jer u sebi zadržavaju višak vode i usporavaju bujične tokove. I šuma i voda su ustavno opće dobro pod osobitom zaštitom države, ali nemaju isti status. Dok vodno gospodarstvo živi od vodne naknade koja se prikuplja od gospodarskih subjekata i fizičkih osoba, šumarstvo koje povoljno djeluje prema vodnim resursima također mora plaćati naknadu za vodni doprinos. Dio tih sredstava ipak se vraća šumarstvu preko radova koji se izvode u šumi vezano za regulaciju vodotoka. Od šumarstva se očekuje stvaranje što veće dobiti za punjenje proračuna, želi se ukinuti naknada za općekorisne funkcije šuma jer se tretira kao parafiskalni namet, a očekuje se pomaganja vodnoga gospodarstva kojega zapravo najviše pomaže šuma svojim postojanjem. Iz tog razloga nameće se pitanje ne bi li trebalo biti obrnuto da se šumi pomaže radi vode. Nažalost ovakav odnos u društvu postoji odavno i teško se mijenja. Iako su šumari više puta željeli promijeniti taj odnos dosada nisu imali uspjeha. Sluha za njihovu bojazan od negativnog, možda čak i katastrofalnog, utjecaja na šume od izgradnje velikog kanala Dunav-Sava ili velikog projekta Zagreb na Savi također uglavnom nema. Ima li šumarstvo snage izboriti se za drukčiji pristup?
Općekorisne funkcije šuma (OKFŠ)
Pojam općekorisne funkcije šuma ne koristi se od jučer. Opis tih funkcija počeo je sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća. Te funkcije ljudi koriste od kada postoje i oni i šume. U biti to znači korist za sve ljude i prirodu. S razvojem civilizacije povećao se njihovoj značaj i posvećuje im se veća pozornost. Hrvatsko šumarstvo nije uspjelo ozakoniti općekorisne funkcije šuma prilikom ustavnih promjena u SR Hrvatskoj 1971. godine. Naknada za općekorisne funkcije šuma zakonski je uvedena tek krajem 1990. godine. Obveznici plaćanja su sva poduzeća i pravne osobe u iznosu 0,07 % od ukupnog godišnjeg prihoda. Tim sredstvima osiguralo se trajno financiranje gospodarenja šumama na kršu što je do uvođenja ove naknade bilo na teret republičkog proračuna i proračuna lokalne uprave koja ima šumske površine na kršu. Pored toga namjena mu je bila i sanacija posljedica sve većeg sušenja šuma, pogotovo vrijednih vrsta poput obične jele i hrasta lužnjaka. Ta naknada često se spominjala kao parafiskalni namet i opterećenje gospodarstvu. Zbog toga je dva puta smanjivan iznos visine stope za obračun naknade, prvo 2010. godine na 0,0525 % i drugi put 2012. godine na trenutno važećih 0,0265 %. Koliko to iznosi prevedeno u novčane jedinice vidljivo je na godišnjem prihodu od milijun kn za što se uplaćuje naknada od 265 kn. Sve do ove godine naknada se uplaćivala na posebni račun Hrvatskih šuma d.o.o., koje su bile dužne Vladi RH jednom godišnje podnijeti izvješće o ukupno naplaćenim naknadama i njihovom trošenju u prethodnoj godini. Od početka 2015. godine naknada se uplaćuje na račun Ministarstva poljoprivrede. Prikupljena sredstva troše se u državnim i privatnim šumama prema omjeru njihovih površina 78 % : 22 %. Sredstava se troše za vatrogasnu zajednicu, razminiranje šumskih površina, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, čuvanje i zaštitu šuma, sanaciju opožarenih površina i znanstveno-istraživački rad.
Ulaskom u Europsku uniju otvorile su se nove mogućnosti sufinanciranja preko EU fondova koje će dijelom nadomjestiti manji iznos raspoloživih sredstava OKFŠ-a, ali koliko će šumarski sektor uspjeti povući tih sredstava ovisi o trudu i znanju koji će se uložiti u pisanje projekata. Na svim dijelovima sektora odgovornost je za uspješnost razvoja po pravilima Europske unije.
Što su u biti općekorisne funkcije šume neupućeni najbolje mogu vidjeti na nedavnom primjeru bujice nakon veće kiše kad se voda noseći sa sobom granje, drveće i druge nanose stu­štila kroz naselje Trstenik na poluotoku Pelješcu. Šuma ko­ja je ranije sprječavala takve pojave izgorjela je u ljetnom ka­tastrofalnom požaru. Šumari dobro znaju koliko je zašum­ljavanje Senjske drage takve slike u Senju pretvorilo u povijest.
Šumarsko obrazovanje i znanost
I ovaj segment bitan za šumarstvo doživio je u prošla dva i pol desetljeća značajne promjene. Dok su početkom devedesetih godina 20. stoljeća postojale tri šumarske škole za obrazovanje srednjeg kadra u šumarstvu danas se to školovanje provodi u 10 škola. Inflacija škola dovela je do proiz­vodnje kadrova koji se ne nalaze na tržištu rada u struci. Nešto bolja situacija je s visokim obrazovanjem gdje ipak manji broj završenih kadrova ostaje van struke iako i tu postoji nesklad pogotovo s preddiplomskim studijem. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu doživio je značajne promjene, kako u obrazovnom sustavu ulaskom u Bolonjski proces i školovanjem prvostupnika i magistara šumarstva, tako i razvojem svoje infrastrukture kroz nove fakultetske zgrade s modernom opremom za obrazovanje. Danas se nalazi u velikoj zajednici europskih nacija što je ujedno i veliko tržište rada na kojima će svoje mjesto vjerojatno tražiti i nove generacije šumara. Promjene su zahvatile i znanstveno-istraživački segment sektora te je nekadašnji Šumarski institut u Jastrebarskom postao Hrvatski šumarski institut s više centara za istraživanje diljem države. Ove godine institut obilježava 70 godina svoga postojanja.
Tržište šumarskih usluga
U socijalističkom razdoblju šumarske radove uglavnom su izvodili vlastiti radnici šumskih gospodarstava koji su osposobljeni kao specijalizirani šumarski radnici nakon stvaranja tih gospodarstava početkom šezdesetih godina 20. stoljeća. Što su gospodarstva duže postojala, a trajala su u kontinuitetu tridesetak godina, kvaliteta rada se podizala kao i tehnologija i produktivnost rada te uvjeti zaštite na radu. Jedna od bitnih značajki bilo je ulaganje u razvoj. Krajem osamdesetih godina u šumskim gospodarstvima je radilo oko 15 tisuća radnika. Rijetki poslovi koji su se obavljali van tih sustava bili su poslovi privlačenja s konjima koji su bili u privatnom vlasništvu. Tržište šumarskih