DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 86     <-- 86 -->        PDF

8. Šumom treba gospodariti multidisciplinarno na održiv način, koristeći sve potencijale prostora. Omogućiti stručnjacima kreativan rad s ovlastima i odgovornošću bitnim za unaprjeđenje sektora. Na svim razinama kadrove birati prema znanju i sposobnostima.
9. Izračunati visinu potrebne naknade za općekorisne funkcije šuma kojom bi se zadovoljili svi segmenti do sada uključeni u sufinanciranje iz ovih sredstava te isto ugraditi u novi Zakon o šumama. Šumarstvo treba aplicirati u fondovima EU za ruralni razvoj.
10. Usklađivanjem cijene drveta sa stanjem na tržištu napravili bi sustav transparentnim i potaknuli finalizaciju. Drvnoj industriji treba pomoći drugim gospodarskim mjerama, jer se do sada pokazalo da samo jeftina sirovina nije rezultirala njezinim napretkom.
11. Podržati Novu strategiju EU za šume i sektor koja se temelji na šumama, posebice vezano za ruralni razvoj, jer su u takvim područjima i kod nas šume najzastupljenije i prilika su za ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske, odnosno opstanak ruralnih područja.
Stavovi Hrvatskoga šumarskog društva iskazivani su i ranije, ali rijetko su bili uvažavani. Za podsjetnik na ranije iznesene stavove dovoljno je posjetiti web stranicu www.sumari.hr i pročitati što piše pod „Aktualni stavovi HŠD“. Stavovi su iskazani i u zapisnicima sa sjednica Upravnog odbora te Skupštine Društva. Također, Hrvatsko šumarsko društvo svoje stavove iznosilo je svaki drugi mjesec kroz Uvodnike Šumarskog lista, što je dostupno u digitaliziranoj biblioteci časopisa pod naslovom Uvodnici, ali i u tiskanim izdanjima koji se dostavljaju svim šumarskim institucijama diljem Lijepe naše domovine.
PROTEKLIH 25 GODINA ŠUMARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
Oliver Vlainić
predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva
Prošao je veći dio godine u kojoj šumarska struka obilježava svojih 250 godina djelovanja, ali i 25 godina od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90) od 16. listopada 1990. s primjenom od 1. siječnja 1991. Taj zakon ima povijesnu vrijednost jer je prvi puta u povijesti hrvatskoga šumarstva uspostavljeno jedno šumsko područje za sve šume Hrvatske. Zakon je dotadašnje šume u društvenom vlasništvu proglasio državnim šumama i za njihovo gospodarenje propisao osnivanje jedinstvenoga javnog poduzeća za gospodarenje državnim šumama i šumskim zemljištima na čitavom području Republike Hrvatske pod nazivom „Hrvatske šume“. Umjesto dotadašnjeg funkcionalnog gospodarenja zakon je propisao i integralno gospodarenje šumama što je temelj revirnog sustava kakav danas poznajemo. Povijesno je i uvođenje naknade za općekorisne funkcije šuma (0,07 % od ukupnog godišnjeg prihoda svih poduzeća i pravnih osoba). Zakon je stupio na snagu šest dana prije proglašenja novoga hrvatskog Ustava (poznatijeg kao Božićni Ustav), prvog Ustava nakon slobodnih izbora i uspostave višestranačja 1990. godine te prvoga demokratskog Ustava u povijesti Hrvatske. U praskozorje ratnih sukoba, koji će trajati sljedećih skoro punih pet godina i borbe za hrvatsku cjelovitost i neovisnost, strateški značajno i dalekovidno bilo je donošenje takvih izmjena i dopuna zakona o šumama.
Iako je posljednjih 25 godina tek desetina od dva i pol stoljeća organiziranoga hrvatskog šumarstva to razdoblje nosi svoj poseban pečat i za njegovu analizu trebalo bi puno više prostora od par stranica Šumarskog lista. Pošto je ovo obljetnička godina, u kojoj je već bilo osvrta na značajno iz ranije povijesti šumarstva, ovdje ću se osvrnuti na najbitnija događanja za šumarski sektor u najmlađem razdoblju. Što nam je proteklih 25 godina donijelo novoga u sektoru i što danas s malim odmakom možemo smatrati pozitivnim, a što negativnim za šume i šumarstvo?
Šume i šumska zemljišta pokrivaju 48 % kopnene površine Hrvatske, a same šume 42 %. Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s 0,56 ha šume po stanovniku. Već spominjani Ustav člankom 52. šume ubraja u dobra od interesa za Republiku Hrvatsku koja imaju njezinu osobitu zaštitu. Na prvi pogled čini se da takav resurs ima veliko značenje u životu i gospodarstvu države. No, da li je baš tako? Zakon o šumama je u podređenom položaju u odnosu na zakone o zaštiti prirode i voda, a ponekad i u odnosu na zakone o poljoprivredi i građenju te u novije vrijeme i na zakon o