DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 84 <-- 84 --> PDF |
KAKO HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO PROMIŠLJA ŠUMARSTVO HRVATSKE Oliver Vlainić predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Hrvatsko šumarsko društvo sljedeće godine proslavit će svoj 170-ti rođendan. Toliko dugo vremensko postojanje govori o snazi i tradiciji strukovnog okupljanja hrvatskih šumara, ali i o sposobnosti prilagodbe u svim proteklim razdobljima. Jesmo li danas dostojni svojih prethodnika koji su nam utrli stazu u cilju opstojnosti i razvoja struke? Djelujemo li prilagođeni današnjim uvjetima i značimo li u društvu i državi koliko sami mislimo da trebamo značiti? Imamo li kao što je izrekao Arhimed „oslonac i dovoljnu dugu polugu kojom možemo pomaknuti Zemlju“? Ako nemamo, zašto ih dosad nismo imali i možemo li stvoriti uvjete da to promijenimo i budemo aktivni dionik zbivanja u svojoj struci i društvu općenito? Povijesne prilike uvjetovale su prevladavajući udjel državnih šuma u Hrvatskoj. Prema još uvijek važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja Republike Hrvatske (2006. – 2015.) taj udjel je 78 %, a sljedeće godine saznat ćemo koliko je povrat nacionaliziranih šuma utjecao na omjer državnih i privatnih šuma. Baš zbog značenja i veličine državnih šuma upravljanje i gospodarenje njima utječe na potrebu za školovanjem srednjoškolskog i visokoškolskog šumarskog kadra te njihovom zapošljavanju, kako u državnoj tvrtki Hrvatske šume, tako i kod privatnih licenciranih izvoditelja šumarskih usluga, na količinu i raspodjelu sirovine drvnoj industriji, te na opstanak i razvoj ruralnih sredina u kojima prevladavaju državne šume. Iz navedenoga vidljivo je kako državne šume najviše utječu na sve sastavnice sektora, od obrazovanja, zapošljavanja, proizvodnje, poslovanja do regionalnog razvoja. Ipak, sve šume su jednako važne bez obzira na vlasništvo, te o njima treba jednako odgovorno skrbiti za što je zadužena šumarska struka. U posljednjem razdoblju kao predstavnici struke bili smo nezadovoljni odnosom prema šumarstvu, ponajprije u resornom ministarstvu koje je izgubilo i nazivnu povezanost sa šumarstvom. Dok je naše stajalište o potrebi postojanja riječi šumarstvo u nazivu ministarstva vezano za pokrivenost skoro polovica države sa šumama i šumskim zemljištima (47,5 %), očito je puno niži udio šumarstva u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske (manji od 1 %) zakonodavcu i izvršnoj vlasti bio bitniji argument za |