DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 83 <-- 83 --> PDF |
CRVENOGLAVI DJETLIĆ (Dendrocopos medius L.) Krunoslav Arač Naraste u dužinu 19–22 cm s rasponom krila oko 35 cm, te ima 50–75 grama težine, pa je po veličini manji od sličnih mu djetlića (velikog i sirijskog) s velikim bijelim krilnim plohama. Na tjemenu glave ima crvenu „kapu“, koja je kod ženke manja i na stražnjem dijelu žuto smeđa. Podrepak mu je svijetlo crven, a prsa, bokovi i trbuh su žutosmeđi i tamno isprugani. Leđa i rep su crni, a krila su prošarano crno bijela, zbog čega se i u letu doima izrazito prugasto. Kljun je ravan, šiljast, sivo crne boje i srednje veličine. Najčešće ga koristi poput pincete, a ne kao dlijeto poput većine djetlića. U proljeće gotovo nikad ne kucka (bubnja) po suhim granama poput drugih vrsta djetlića, pri čemu se stvara daleko čujni zvuk zbog brzih udaraca kljunom zbog zauzimanja teritorija. Glasa se prodorno ponavljajući „kik“ i „kmeek“. Nastanjuje područja starih listopadnih šuma (posebno hrastovih), parkova i vrtova u kojima ima drveća s hrapavom korom. Gnijezdi se u dupljama koje izdubi u deblu starijih stabla koja su zahvaćena procesom truljenja ili u suhim stojećim stablima. Duplja se nalazi najčešće na visini od 5–10 m, ponekad i više od 20 metara iznad tla, duboka je oko 35 cm s okruglim otvorom od 5 cm. Gnijezdi se jedanputa godišnje od travnja do srpnja. Nese 4–7 sjajno bijelih jaja veličine 23 ´ 18 mm i težine oko 4 grama. Na jajima sjede mužjak i ženka 11–14 dana. O mladuncima se brinu oba roditelja koji sa 22–23 dana postanu sposobni za let i napuštaju duplju. Roditelji ih nastavljaju hraniti izvan duplje još sljedeća 2 tjedna. Osim za gniježđenje duplju koriste i kao sklonište noću tijekom spavanja. Hrani se s insektima i njihovim ličinkama, a ponekad jede sjemenke i sočno voće. U Hrvatskoj je gnjezdarica i stanarica, najčešće u nizinskom i brdskom šumskom području središnjeg i istočnog dijela. Izvan tog područja rasprostranjenost je rascjepkana, što ovisi o području starih listopadnih šuma, ponajprije hrastovih. Hrvatska populacija crvenoglavih djetlića je jedna od najznačajnijih u Europi, a na području park šume Maksimir gustoća populacije je jedna od najvećih. Crvenoglavi djetlić je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. |