DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 79 <-- 79 --> PDF |
energijske tranzicije kako navodi Domac i dr. (2011) može se pojednostaviti: • definiranjem vizije (putem političkih izjava, deklaracija i sl.); • razvijanjem zdrave politike (provedba općinskih, regionalnih i nacionalnih planova, procedura i propisa koji utječu na uporabu obnovljivih izvora energije i očivanje okoliša). Mnoge zemlje jugoistočne Europe trebaju jasno postaviti okvir kako će zaštititi okoliš i upravljati svojom energijom; • izgradnjom partnerstva i osiguranjem potpore (uspostava regionalne energetske agencije, svjetnika kao provedbenog tijela za projekte obnovljivih izvora energije); • ranim uključivanjem građana u projekt; • demonstracijom projekta u okruženju lokalne vlasti; • ulaganjem u ljudske i financijske resurse; • uključivanjem na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini poduzetnika i industrije; • sustavnom procjenom projekta te utvrđivanje njegovog napredovanja. Nekoliko čimbenika definiraju izazovno okruženje za energetsku tranziciju u kojoj će biomasa imati značajniju ulogu – npr. stara infrastruktura koja je sada potrebna da bi se zadovoljila potražnja za energijom. S druge strane, europska legislativa zahtijeva značajno povećanje udjela obnovljivih izvora energije u energetskoj bilanci novih i potencijalnih članica Europske unije, kao dio njihova procesa pristupanja. Dodatan izazov je i u negativnom naslijeđu centraliziranog planiranja u energetici i općenito gospodarstvu. Uspostava funkcionalnog tržišnog gospodarstva važan je preduvjet i za povećano korištenje energije biomase i za ukupnu energetsku tranziciju. Zaključci Conclusions Većina najvažnijih globalnih izazova – sigurnost opskrbe energijom, gospodarski rast i poticanje investicija te zaštita klime prisutni su i u jugoistočnoj Europi, te predstavljaju prioritete podjednako na lokalnoj i nacionalnoj razini. Kako bi se osigurala i unaprijedila kvaliteta života za građane jugoistočne Europe, treba se usvojiti novi gospodarski i tehnički pristup, a posebno: • Upravu energetskih sektora u zemljama Jugoistočne Evrope potrebno je bitno modificirati, tako da njihov rad bude transparentan, učinkovit i konkurentan – pritom dajući veću autonomiju lokalnim samoupravama. • Za razliku od zemlja Europske unije, u zemljama jugoistočne Europe slijedi mukotrpan rad na uspostavi tržišta biomasom i energiji iz biomase. Bitan čimbenik je i podrška Europske komisije i drugih institucija europske unije u postizanju ambicioznih ciljeva u korištenju šumske biomase. • Stimulativno poslovno okruženje, javno-privatne investicije u korištenju biomase kao energenta, zahtijevaju strukturne promjene u kontekstu uklanjanja zakonodavnih prepreka za bioenergijske projekte. • Razvoj dobivanja energije iz biomase moguće je riješiti samo ako se poduzmu aktivnosti na svim raazinama odlučivanja, lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj. • Korištenje biomase izravno rezultira novim radnim mjestima. Broj zaposlenih, kao i kakvoća radnih mjesta ponajprije ovisi o obliku pretvorbe biomase, samo njezino iveranje, a potom prodaja, pretvorba u toplinu, kogeneracijska i na kraju trigeneracijska postrojenja. Svaki od posljednja tri oblika pretvorbe za vođenje proizvodnih procesa zahtijeva visokoobrazovan kadar. • Od svih obnovljivih izvora energije, za zemlje jugoistočne Europe pretvorba biomasa u toplinsku, električnu ili rashladnu energiju omogućava najveći broj radnih mjesta, a može se povezati i sa zaštitom okoliša te ima bitan utjecaj na zaštitu klime na globalnoj razini. • Pretvorbu biomase u koji oblik energije (kao i ostale tehnologije pretvorbe obnovljivih izvora) treba poticati zbog doprinosa energetskoj sigurnosti. • Razvojem bioenergijskog sektora stvaraju se nova radna mjesta, poboljšava industrijska konkurentnost te doprinosi regionalnom razvoju. Literatura References Alkan, H., Korkmaz, M., Eker, M., 2014: Stakeholders’ Perspectives on Utilization of Logging Residues for Bioenergy in Turkey. Croatian journal of forest engineering 35(2): 153–165. Čavlović, J., 2010: Prva nacionalna inventura šuma republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva, 1-300., Zagreb Domac, J., 2004: Postupci procjene energetskih, gospodarskih i socijalnih učinaka uporabe biomase u energetskom sustavu, Disertacija, Fakulteta elektrotehnike i računarstva Zagreb. Domac, J., K. Richards, S, Risović, 2005: Socio-economic drivers in implementing bioenergy projects. Biomass and Bioenergy 28(2): 97-106. Domac, J., M. Jakopović, S. Risović, 2002: Burza drvnog ostatka u Hrvatskoj, Šumarski list, 126(7–8): 401–406., Zagreb. Domac, J., V. Šegon, I. Pržulj, K. Rajić, 2011: Regional energy planning methodology, drivers and implementation – Karlovac County case study. Biomass & bioenergy, 35(11): 4504-4510. Eker, M., 2014: Trends in Woody Biomass Utilization in Turkish Forestry. Croatian journal of forest engineering 35(2): 255–270. FAO statistics – Faostat, available at: http://faostat3.fao.org/browse/F/FO/E (accessed on 8th April 2015) |