DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Također je izgrađeno 35 kotlovnica na biomasu snage do 0,2 MW s trendom rasta u idućim godinama. Ne računajući drvni ostatak iz drvne industrije, šumska biomasa je zastupljena s 54 % u odnosu na ostale obnovljive izvore energije koji se koriste za proizvodnju toplinske energije. U razdoblju od 1990. godine do 2010. godine utrostučila se uporaba šumske biomase za energijsku pretvorbu.
Učinci biomase na zapošljavanje i regionalni prihod mogu se podijeliti na izravne, neizravne i inducirane. Izravni učinci su izravna posljedica određene aktivnosti. U primjeru zapošljavanja uslijed korištenja biomase izravni učinak predstavljaju radna mjesta uslijed podizanja i pogona postrojenja odnosno proizvodnje, pripreme ili dobave biomase. Neizravna radna mjesta su ona koja nastaju u gospodarstvu kao rezultat potrošnje vezane za ciklus goriva (naknade za biomasu, koncesije i sl.) te prateću industriju i usluge.
Inducirana radna mjesta povezuju se sa zaradom, odnosno povećanom kupovnom moći uslijed otvaranja izravnih i neizravnih radnih mjesta.
Zaključno, za potpuno vrednovanje iverja kao obnovljivog izvora energije potrebno je u obzir uzeti čitav niz različitih socijalno-gospodarskih posljedica. Njegova proizvodnja omogućava zapošljavanje (otvaranje novih radnih mjesta), povećanje lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u šumarstvu, drvnoj industriji i šire. Davne 1999. godine Risović i Domac ukazali su na stanje korištenja i energijskih potencija biomase iz drvno-prerađivačke industrije u Zagrebačkoj županiji. U članku „Burza drvnog ostatka u Hrvatsko“ još 2002. godine Domac i dr. su opisali učinke razvoja tržišta i sektora korištenja biomase u Hrvatskoj. Lovrinčević i Mikulić (2014) u svom radu pokazuju utjecajnost multiplikativnih učinaka bruto proizvodnje u šumarstvu i drvnoj industriji u Hrvatskoj. Izračunati multiplikatori pomoću metode input-output analize pokazuju da je najvecìi multiplikator bruto proizvodnje djelatnosti prerada drva i proizvodi od drva, potom slijede šumarstvo i proizvodnja namještaja.
Osim navedenog, važna je uspostava novčanih tijekova u lokalnoj zajednici (investicije-zarade, porezi), umjesto odljeva sredstava zbog kupovine fosilnih goriva. Utjecaj na zapošljavanje te ostali socijalno-gospodarski aspekti koje je teško promatrati izdvojeno, predstavljaju najveću prednost korištenja biomase, kao i ostalih sličnih izvora energije.
Potrošnja energije usko je povezana s nizom socijalnih pitanja, uključujući i smanjenje siromaštva. Jugoistočna Europa i mnoge zemlje u razvoju jedna su od glavnih prijetnji političke stabilnosti.
Vincelette (2013) u uvjetima smanjene potražnje, neizvjesnih izgleda u pogledu izvoza i znatnih vanjskih rizika, očekivao je u 2013. u zemljama Jugoistočne Europe porast po stopi od 1,8 % u odnosu na – 0,7 % u 2012. godini. Privreda Bosne i Hercegovine je s najsporijim rastom, dok je gospodrastvu Kosova predviđen najbrži rast od 4 %. U tablici 1 prikazan je realni rast i projekcija za 2014. godinu. Gospodarstva Makedonije, Kosova i Crne Gore bilježe izvjestan zamah u građevinarstvu, uslugama i turizmu, ali su njihovi udjeli u regionalnom gospodrastvu Jugoistočne Europe (JIE6) previše skromni da bi promjenili ukupnu regionalnu sliku.
 
Tablica 1 Realni rast BDP-a i projekcije 2012–2014
Table 1 Economic Growth Rates, 2012–2014
 
Postavlja se opravdano pitanje mogu li projekti u kojima se biomasa koristi kao nositelj energije imati  gospodarske te socijalne prednosti u odnosu na fosilna goriva? Očekivanja su visoka, ali nema potpunih jamstava da će uporaba biomase zadovoljiti uvijek istodobno nacionalne i lokalne razvojne potrebe. Ključne, kao i kritične točke kako bi se osigurala uporaba biomase su: prepoznavanje potrebe za izradu i provedbu projekata, proizvodnja biomase i opskrbe kao sastavnih dijelova cijeloga projekta te poticanje lokalne odgovornosti. Da bi uporaba biomase imala dugoročne izglede, mora se proizvoditi i koristiti održivo, pokazati svoje ekološke i društvene koristi u odnosu na fosilna goriva.
Ohrabrujući trend je da kreatori politike u mnogim zemljama jugoistočne Europe počinju prepoznavati ekonomske koristi komercionalne uporabe biomase: zapošljavanja /zarade, regionalni ekonomski dobitak, doprinos sigurnosti opskrbe energijom. To predstavlja značajan pomak, uzevši u obzir da se na biomasu gledalo kao na gospodarki neučinkovito gorivo siromašnog i ruralnog područja.
Napredni gradovi i općine već su napravili inovativne odluke kako bi se unaprijedilo korištenje biomase unutar svojega okruženja. Međutim, mnoge lokalne samouprave još uvijek ne posjeduju potrebne stručna, administrativna i financijska sredstva za planiranje i provedbu projekata u kojima je biomasa nositelj energije. Nažalost, podrška na nacionalnoj razini još uvijek nije dovoljna za uspješnu i nesmetanu provedbu projekta.