DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 74     <-- 74 -->        PDF

povećanje udjela drva kao obnovljivog energenta (Goglia i dr. 1996).
Glavni cilj ovoga rada je prepoznati prepreke i upravljačke programe za projekte na biomasu te preporučiti neke praktične smjernice i dati inspiraciju pri energijskoj tranziciji za zemlje jugoistočne Europe. Energijska tranzicija obuhvaća promjenu politike opskrbe biomase i drugih obnovljivih izvora energije, prelazak s centralizirane opskrbe na pojedinačnu prodaju, u širem smislu omogućavanje lakšeg pristupa energiji.
Promjena navika pri uporabi novoga energenta, u ovoe slučaju biomase, nije nimalo lagan zadatak,o jer je održiv razvoj zasnovan na uporabi šumske biomase ponekad smatran luksuzom, rezerviran za bogate i razvijene zajednice u Europskoj uniji. U ovome radu naglasak je n   je stavljen na Jugoistočnu Europu, odnosno Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Srbiju te Ukrajinu.
Mnogi projekti uporabe šumske biomase bili su uspješni, jer su njegovi voditelji ispred svoje zajednice prihvatili energijsku tranziciju. Postoji mnogo više primjera lokalne samouprave koje nisu bile u stanju prihvatiti regulative o održivoj energiji.
Pregled stanja uporabe biomase
State of biomass usage overvie
U 2000. godini primarnom energijom iz biomase na različite se načine zadovoljavalo 10–15 % svjetskih potreba, dok je situacija u Hrvatskoj bila slična. Drvo je uvijek bilo važan izvor energije u svim fazama razvoja ljudskoga društva. Međutim u posljednjem desetljeću 20. stoljeća udio drva za energiju u razvijenim zemljama pao je spod 5 % (Šafran, 2015).
I u zemljama kao što je Turska, s velikim šumskim potencijalom, unatoč tehničkim, ekomomskim i ekološkim problemima, osjeća se povećana potražnja za šumskim iverjem (Eker 2014). Provedena istraživanja ukazala su da je u posljednjih trideset godina proizvodnja iverja povećana za čak 29 puta, dok je uporaba ogrijevnog drva smanjena za 69 %.
Istraživanja koje je 2014. godine u Srbiji proveo Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, nedvosmisleno ukazuje da ta zemlja posjeduje zapaženi potencijal za povećanu proizvodnju drvnoga iverja. Navedena studija ukazuje da postoje brojni projekti s ciljem uporabe šumske biomase za proizvodnju energije, kao i za druge oblike njene uporabe. U cilju iznalaženja najpovoljnijeg postupka proizvodnje biomase za energijske potrebe, Rončević i dr. (2013) istraživali su u poljskim uvjetima četiri klona koji pripadaju američkoj crnoj topoji s tri razmaka sadnje u dva turnusa. Izgaranjem biomase nadzemnog dijela klona 55/65 u podtretmanu (c), pri razmaku sadnje 1,20 • 0,50 m, dobila se u prvom turnusu najveća količina toplinske energije 364,02 GJ·ha–1, te u drugom turnusu 659,83 GJ·ha–1 ili ukupno 1 023,85 GJ·ha–1. Godinu dana kasnije Klašnja i dr. (2012) istraživali su energijski potencijal nasada pet kolonova topola starosti sedam godina s dva razmaka sadnje, dvije dužine ophodnje i dvije vrste tla. Koprivica i dr. (2013) na bazi provedenog istraživanja procijenili su da se u visoko gospodarskim šumama na području Srbije nalazi oko 6,73 milijuna m3 mrtvoga drva, suhe biomase oko 2,12 milijuna tona.
Korištenje energije biomase pruža znatne mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, te tako može imati znatan pozitivan utjecaj na lokalno i nacionalno gospodarstvo. Otvaranje novih radnih mjesta, posebico u ruralnim područjima izvan velikih gradova, može biti jedane od imperativa hrvatske gospodarske i socijalne politike,akao i zemalja jugoistočne Europe.
Alkan i dr. (2014) u radu su došli do istih spoznaja, ali za njihovo dosizanje potrebno je snažnije uključivanje sveučilišta i znanstveno-istraživačkih institucija. Svoj doprinos korištenju šumske biomase za proizvodnju energije dao je i Paukkunen (2014) kada je analizirao uporabu juvenilnog drva bora, smjese bora i breze za proizvodnju peleta prema EN 14961-2(2011). Krpan i dr. (2014) istraživali su energijski potencijal amfore. Unatoč utvrđenim trendovima opadanja bioproizvodnosti, amorfa zadržava konkurentnost u području obnovljivih izvora energije. Posebice iz razloga potpune prirodne pojavnosti i razvoja bez ikakvih agrotehničkih mjera i troškova, bez kakvih nije zamislivo podizanje i gospodarenje energetskih nasada kratkih ophodnji poznatih brzorastućih vrsta drva.
Na području Europske unije, ove su prednosti biomase već odavno prepoznate i jedan su od glavnih razloga poticanja korištenja tog obnovljivog izvora energije. Prema Domcu (2004) na razini čitave Europske unije se u 2020. godini predviđa proizvodnja energije iz biomase od 113 Mtoe❋ godišnje, čime bi se stvorile mogućnosti za otvaranje čak oko 1 500 000 novih radnih mjesta. Ukupna ulaganja u oko 1 milijun izravnih radnih mjesta (sredstva za neizravna radna mjesta će se izdvojiti automatski iz privatnih ulaganja) bit će za oko 250 milijardi eura manja od predviđenih 345 milijardi eura, koji se kao subvencije i naknade isplaćuju za oko 1,5 milijuna nezaposlenih za dvadeset godina minimalnog životnog vijeka investicija, odnosno postrojenja.
Na tragu naprijed navedenoga u Slovačkoj je izgrađeno 18 proizvodnih pogona briketa i 14 peleta (Halaj 2014).