DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Lukač, G., S. Vujčić-Karlo, S. Božičević, Z. Marasović, 2007: Vodič kroz prirodnu i kulturnu baštinu Nacionalnog parka Paklenica. JU NP Paklenica, 320 str., Starigrad-Paklenica. Martinić, I., 2010: Upravljanje zaštićenim područjima prirode – planiranje, razvoj i održivost. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 367 str., Zagreb. Marušić, Z., R. Tomljenović, Z. Klarić, 2007: Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj-TOMAS 2006. Institut za turizam. Zagreb. Neuman, W.L., 2006: Social Reseach Methods. Qualitative and Quantitative Approaches. Sixth edition. Pearson International Edition, p. 592, Paper presented at the Conference on Human Ecology, October, Seattle, Washington. Radović, J., 1995: Mogućnosti vrednovanja u zaštiti prirode na primjeru NP „Paklenica“. Simpozij povodom 45.godišnjice NP „Paklenica“. Paklenički zbornik Vol.1, 349–353., Starigrad-Paklenica. Saletto-Janković, M., 1994: Turističko vrednovanje reljefa NP „Paklenica“. Simpozij povodom 45.godišnjice NP „Paklenica“. Paklenički zbornik Vol.1, 329–334., Starigrad-Paklenica. Španjol, Ž., 1993: Uloga posebno zaštićenih objekata prirode u turizmu. Glas. šum. pokuse posebno izdanje 4: 231–242., Zagreb. Tadej, P., 1992: Ekologija i drugi faktori promjene turističkog stila. Turizam 40 (9 – 10): 145 – 152, Zagreb. Tišma, S., S. Maleković, 2009: Zaštita okoliša i regionalni razvoj: iskustva i perspektive. Institut za međunarodne odnose. Zagreb. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 80/13). Zagreb. Sažetak Zaštićena područja prirode glavni su način očuvanja biološke raznolikosti. Budući da se pod zaštitu stavljaju ekološki vrijedna, a prirodno atraktivnija područja, dijelovi ili fenomeni prirode, svakako je da oni čine vrlo tražene turističke motive. Cilj ovog istraživanja je dobivanje uvida u sastavne komponente modela ljudi-ekosustav (Human ecosystem model) na specifičnom primjeru zaštićenih područja prirode u Zadarskoj županiji, u svrhu očuvanja izvornosti prirode s jedne strane te promocije i osmišljavanja turističkog proizvoda u zaštićenim prirodnim područjima s druge strane. U razdoblju od 1. lipnja 2010. godine do 31. prosinca 2010. godine na području NP Paklenica, PP Telašćica i PP Vransko jezero koji prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 80/13) imaju visok stupanj zaštite, metodom anketiranja provedeno je ispitivanje i analiza stavova posjetitelja, njihovih zahtjeva, motivacija za dolazak i zadovoljstva kvalitetom usluga i turističke ponude u zaštićenim područjima prirode. Za sva tri parka provedeni su istovjetni upitnici tiskani na devet jezika, koji omogućuju integralnu analizu svih prikupljenih podataka, kao i usporedivost rezultata između parkova. Na dio pitanja iz upitnika dobiveni su podaci i od djelatnika uprava istraživanih parkova i djelatnika turističkih organizacija na području svakog parka, ne bi li se analizom dobio uvid u vrijednosne orijentacije donositelja odluka. Usporedbe na odgovore po parkovima analizirane su χ2 testom ili Fisherovim egzaktnim testom. Za analizu kategorijskih varijabli posjetitelja korištena je CA analiza (Correspondence Analysis) tj. metoda glavnih komponenti kategorijskih varijabli. Na taj način dobila se podloga za kontinuirano istraživanje. Rezultati ukazuju na sličnosti i specifičnosti tri različita zaštićena područja (planinski krajolik, otok, močvarno stanište). Dobiveni rezultati u Zadarskoj županiji uspoređeni su s rezultatima istraživanja provedenim u nacionalnim parkovima i parkovima prirode u Hrvatskoj (Marušić i dr. 2007) i pokazuju da je i dalje glavni motiv posjete parku uživanje u prirodnim ljepotama (51%). Posjetitelji su i dalje najviše dojmljeni ljepotom i očuvanosti prirode (87%), dok je u drugim zaštićenim područjima prirode prva omiljena aktivnost fotografiranje, na ovome području je šetnja. Utjecaj posjetitelja ne ovisi toliko o broju posjetitelja, koliko o načinu na koji se upravlja posjetom parka. Stoga je u parku potrebno osmisliti odgovarajući sustav kretanja, dobru pješačku infrastrukturu i disperziju aktivnosti posjetitelja u skladu s ciljevima zaštite područja. Rezultati ispitanih posjetitelja uspoređeni su i s rezultatima ispitanih djelatnika te ukazuju na različitost percepcije doživljaja posjetitelja u parku od djelatnika i samih posjetitelja u parku. U istraživanim parkovima Zadarske županije nije izražen turistički pritisak, međutim kako bi se i u budućnosti očuvala zaštita ukupnih prirodnih i kulturnih vrijednosti zbog kojih je to područje i proglašeno zaštićenim, nužno je i primarno uz istraživanja stavova i obilježja posjetitelja uključiti i utjecaj posjetitelja na vrijednost biološke raznolikosti toga područja. Ovo istraživanje doprinosi modelu upravljanja u zaštićenom području prirode te omogućava oblikovanje preporuka za upravljanje usmjereno istovremeno na očuvanje prirode te na zadovoljstvo posjetitelja. Ključne riječi: zaštićena područja prirode, posjetitelji, turizam, CA analiza, Zadarska županija |