DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 100     <-- 100 -->        PDF

grupimične preborne sječe intenziteta 20 – 25 %. Time se pomaže uraštanje pomlatka u srednji sastojinski sloj i intenzivno prirodno pomlađivanje. Kraće ophodnjice omogućuju intenzivnije gospodarenje, jer se šuma nalazi u procesu pretvorbe jednodobne strukture u prebornu.
Na kraju dana posjetili smo vidikovac Grenchenberg (1405 m n. m.). Uz zalazak sunca i prekrasan pogled na dolinu i Alpe, naš domaćin je priredio kušanje švicarskog sira i vina.
Kao švicarski sat…
Drugoga dana ekskurzije naš domaćin je bio Benjamin Suter iz šumarskog ureda Kantona Aargau. U prijepodnevnom dijelu programa, u suradnji s kolegama iz šumarije Brugg, prezentirano nam je gospodarenje u revirima Bruggberg i Habsburg. I u ovom reviru oduševila nas je švicarska preciznost u organizaciji i provedbi šumskih radova te perfekcionizam u održavanju šumskih prometnica. Primjerice, šumarija Brugg ima gustoću šumskih prometnica u iznosu od 80 m/ha. Na održavanje se godišnje ulaže 80 000 CHF.
Šume grada Habsburga poharala je 1999. godine oluja Lothar koja je izazvala velike vjetroizvale. Mi smo posjetili lokalitet površine 30 hektara na kojemu sastojina nakon vjetroizvale nije sanirana, već je prepuštena samoregulacijskim procesima. Proglašena je rezervatom i kroz nju je formirana poučna staza. Tako se dobio prvorazredni turistički i edukativni lokalitet.
U popodnevnom dijelu programa kolega Suter nas je poveo u kratki obilazak grada Züricha. Bio je to poseban doživljaj, jer smo od domaćina, izvrsnog poznavatelja našeg jezika, doznali mnoge zanimljive informacije o gradu, na čemu smo mu svi zahvalni.
Jesmo li što naučili
Moglo bi se reći kako tijekom dvodnevnog programa u šumama Švicarske nismo vidjeli ništa što bi nama, hrvatskim šumarima, inače bilo nepoznato. Međutim, ipak se ne možemo oteti dojmu kako su primjeri iz Švicarske bili dobrodošlo podsjećanje na istinski i iskonski suodnos šumara i šume. Evo nekoliko poruka s ove ekskurzije:
1) Šumarstvo Švicarske je podređeno šumi kao prirodnom dobru. Očuvanje strukture, staništa, prirasta i stabilnosti sastojine te prirodno pomlađivanje su temeljni elementi dobrog gospodarenja šumama, sve ostalo je sporedno.
2) Općekorisne funkcije šuma su važan segment gospodarenja šumama. Intenzivno se ulaže u turističku, edukativnu i rekreativnu funkciju šuma iz kojih se ostvaruju značajni prihodi.
3) Među prioritetima gospodarenja šumama svakako je očuvanje šumskoga tla, jer bez dobrog šumskog tla nema ni šumske proizvodnje i u smislu količine, i u smislu kakvoće.
4) Nema dobrog gospodarenja šumom, očuvanja šumskoga tla i stabala od oštećivanja bez guste mreže kvalitetnih šumskih cesta, u čijem održavanju sudjeluju i kantonalna i lokalna zajednica koje te ceste također upotrebljavaju.
5) Gospodarenje šumama je organizirano na revirnom sustavu. Prosječna površina revira je 200 – 1700 hektara, što omogućuje intenzivno gospodarenje i brigu revirnika o svakom stablu.
6) Revirnik živi sa šumom i od šume. Decentralizirani sustav daje mu slobodu, ali i odgovornost u odlučivanju. Revirnik organizira ili je uključen u sve aktivnosti kojima povezuje lokalnu zajednicu sa šumom, što omogućuje ostvarivanje dodatnih prihoda. Oni često nadmašuju prihod od drva.