DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Prof. dr. sc. ANTE TOMAŠEVIĆ (1932–2015)
Željko Španjol
Dana 1. travnja 2015. godine napustio nas je naš dragi suprug, otac, djed, kolega i prijatelj prof. dr. Ante Tomašević. Teško bolestan posljednjih mjeseci, vijest o smrti sve nas je ostavila u tuzi i nevjerici. U takvom trenutku, naviru slike iz prošlosti, svi oni trenuci zajedničkog rada i druženja. U to jutro poziv gđe. Tomašević me zatekao upravo u pripremi za predavanje iz predmeta Šumske melioracije krša, temu općeg vrednovanja i poimanja problematike krša. S tugom i ponosom sam studentima govorio o doprinosu prof. Tomaševića u unapređenju mjera melioracija, pripremi staništa za pošumljavanje te sveukupnom vrednovanju našeg krša i njegovog potencijala u biološkom, ekološkom i sveukupnom gospodarskom smislu.
Prof. dr. Ante Tomašević rodio se 28. lipnja 1932. god. u mjestu Brnaze, općina Sinj. Osnovnu školu završio je u Sinju kao i nižu gimnaziju. Nakon smrti oca Josipa, 1949. godine bio je primoran prekinuti redovito pohađanje gimnazije u Sinju i zaposlio se u Autotransportnom poduzeću Sinj, gdje je radio od 3. ožujka 1949. god. do 31. kolovoza 1950. godine. U rujnu mjesecu 1950. god. nastavlja školovanje upisavši Šumarsku školu za krš u Splitu, koju završava lipnja mjeseca 1954. godine s odličnim uspjehom. Na Poljoprivredno-šumarski  fakultet, šumsko-gospodarski odsjek u Zagrebu upisao je u šk. god. 1954./55., na kojem je diplomirao 1959. godine.
Nakon diplomiranja i odslužene vojne obveze prvo zaposlenje bilo mu je u Srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu kao predavač više šumarskih predmeta, gdje radi od 17. lipnja 1960. do 31. srpnja 1963. godine. Od 1. kolovoza do 31. prosinca  1963. god. radio je kao upravitelj šumarije Sinj.
Na Šumarski fakultet u Zagrebu dolazi raditi od 1. siječnja 1964. godine kao asistent na predmetu „Melioracije degradiranih šumskih terena“ (danas „Šumske melioracije krša“) u Katedri za uzgajanje šuma. Predavanje, ispite, terensku nastavu i vježbe iz navedenog predmeta odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća preuzeo je šk. god. 1975./76. Poslijediplomski studij upisao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odsjek Šumsko-gospodarski u šk. god. 1965./66. Apsolvirao je 1967. godine. Na poslijediplomskom studiju 17. travnja 1975. godine obranio je magistarski rad pod naslovom: „Komparativna istraživanja uspijevanja kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na vapnenastoj i flišnoj podlozi unutar prirodnog areala“, te stekao akademski stupanj magistar znanosti iz područja Melioracije degradiranih šumskih terena. Doktorsku disertaciju obranio je dana 10. travnja 1991. godine pod naslovom: „Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) i pinije (Pinus pinea Endl.) na degradirano stanište rasta medunca (Querco pubestentis-Carpinetum orientalis H-ić, Anić 1959.) u zadarskom području“. U znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za predmet Šumske melioracije krša izabran je 25. veljače 1997. godine.
Znanstvena aktivnost očitovala se i njegovim stručnim usavršavanjem u inozemstvu. Tako je boravio na specijalizaciji u Norveškoj u vremenu od 21. rujna 1964. godine do 21. svibnja 1965. godine u Institutu za uzgajanje šuma pri visokoj školi za šumarske znanosti i INSTITUT FOR SKOGSKJOTSEL-NORGES LANDRUKSHOGSKOLE u Vollebeku. Isto tako u organizaciji FAO-a aktivno je sudjelovao u radu seminara o uzgajanju šuma na vrištinama i pjeskovitim dinarama u Danskoj, u vremenu od 26. lipnja do 20. srpnja 1968. godine (Seminar od Heathland on Sand-Dune Silviculture, Denmark). Sudjelovao je i izlagao na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i republikama bivše države. Od međunarodnih posebno je značajno

ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 84     <-- 84 -->        PDF

njegovo sudjelovanje na dva svjetska IUFRO kongresa, u Norveškoj 1976. i Sloveniji 1986. godine, te studijskom boravku na Cipru 1985. i sudjelovanje na međunarodnom simpoziju o cedru u Turskoj 1990. godine.
Aktivnosti na znanstveno-istraživačkom radu odvijale su se na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, u uskoj suradnji sa šumarskom operativom. Sve aktivnosti u tom smislu vezane su za krš Hrvatske. S područja melioracije degradiranih šumskih terena objavio je 27 radova. Bio je član povjerenstva za ocjenu i obranu jedne disertacije i jednog magistarskog rada, a pod njegovim mentorstvom izrađeno je i obrađeno 35 diplomskih radova. Od 1968. godine bio je zamjenik upravitelja NPŠO Lipovljani, dok je u razdoblju od 1987. do kraja 1992. godine obavljao dužnost upravitelja NPŠO Lipovljani. Prof. Tomašević bio je dio tima profesora Šumarskog fakulteta na čelu kojeg je bio prof. Rauš, koji su godine 1974./75. pregovarali sa Š.G. Senj i Općinom Rab o izdvajanju dijela šumskog predjela Kalifront u NPŠO Rab. I tu mu pripada značajna zasluga. Završetkom šk. god. 1996./97. odnosno 30. rujna 1997. godine prestaje s radom na Šumarskom fakultetu i odlazi u mirovinu. Osim članova Hrvatskog šumarskog društva bio je član Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora, te Istočnoalpskog-dinarskog društva za istraživanje vegetacije.
Prof. dr. Ante Tomašević kao iskusni šumarski stručnjak za područje krša nesebično je prenosio svoje znanje šumarskoj operativi bilo pisanom riječju, bilo izravnim osobnim sudjelovanjem na terenu. Posebne su mu zasluge u doprinosu u proširenju broja vrsta za pošumljavanje, te uvođenjem novih tehnika rada kod pripreme staništa za pošumljavanje podrivanjem krških terena, što je danas osnovna i nezamjenjiva tehnika priprema na svim terenima koji omogućuju rad mehanizacije. Vidjevši iskustva drugih, posebice mediteranskih zemalja, uvijek je isticao nedovoljni interes uzgajanja kultura četinjača na kršu. Ponajprije nedovoljnu brigu u njezi tih kultura i zapostavljanje njihove gospodarske vrijednosti. Pinija je vrsta koja je posebno bila omiljena njegovom srcu. Ponosan na malu kulturu koju je sa studentima podigao na NPŠO Rab, ali tužan što nije uspio pobuditi interes za ozbiljan projekt podizanja komercijalnih nasada te krajobrazno prekrasne i nadasve gospodarski značajne vrste. Isto tako poznato je njegovo zalaganje za potpunu valorizaciju krškog područja, korištenje njegovog ekološkog i biološkog potencijala u gospodarskom smislu. Napose je isticao važnost krša Hrvatske kao ogromnog potencijala uzgoja i korištenje ljekovitog i aromatičnog bilja. Odlaskom u mirovinu ne prestaje njegov interes za suradnju s nama na Šumarskom fakultetu. Osim objavljivanja radova iz započetih istraživanja, bilo nam je posebno drago i veselili smo se da možemo na NPŠO Rab ugostiti profesora i njegovu suprugu Dariju za vrijeme trajanja terenske nastave iz Šumskih melioracija krša. Aktivno je s nama sudjelovao u nastavi i studentima prenosio svoje veliko znanje i iskustvo. Divna i nezaboravna su druženja bila poslije nastave sa kolegama i prijateljima s Fakulteta, vatrogascima Raba. Dolazio je na Rab dok god mu je zdravlje omogućavalo. Isto tako rado se sjećamo njegovih dolazaka na Fakultet i posjete kolegama i prijateljima kad god je dolazio u Zagreb.
Ono što posebno želim istaći na kraju, je osobina koja je krasila naše profesore pa i prof. Tomaševića, a koja se nažalost gubi s novim nazovimo to “specijaliziranim stručnjacima“, a to je širina znanja, obrazovanja, erudicija. Lijepo je i poučno bilo s profesorom sjesti opušteno za stolom uz gozbu ili šetajući šumskim putem, razgovarati ne samo o šumskoj problematici već i povijesti, kulturi, i svemu što je bilo njegov širok intelektualni interes. Kao student na terenskoj nastavi iz Šumskih melioracija krša, nakon nastave na terenu organizirao je stručno vođenje i obilazak samostana Svete Marije sestara Benediktinki i razgledavanje crkvenih eksponata zlato i srebro Zadra. Na Rabu je uvijek tražio da se studenti upoznaju s poviješću i obiđu starogradsku jezgru Raba, pa čak je organizirao u par navrata posjete muzeju franjevačkog samostana Sv.Eufemije u Kamporu.
Dozvolite mi na kraju malo slobode i osobnosti. Nakon ranog odlaska prof. Rauša napustio me i moj drugi učitelj, prijatelj. Profesore to je samo Vaš fizički odlazak. Vi ostajete i dalje s nama, sa svojim radovima, znanjem, iskustvom koje ste na nas prenijeli, a mi ćemo s ponosom govoriti o vašem radu i doprinosu za poboljšanje i očuvanje Vašeg i našeg hrvatskog krša.
Nedugo prije smo se rastali sa zemnim ostatcima zajedničkog prijatelja i kolege, isto tako velikog stručnjaka i operativca koji je cijeli radni vijek vezao za aktivnost u problematici krša, pok. dipl. ing. Vlatka Skorupa. Dozvolite mi da za njihove duše i njima u spomen kažem stihove kratke pjesmice, još jednog čovijeka sa krša, pjesnika Jure Kaštelana.
Lumin
Od davnine u davnine
Iz daljine u daljine
tinja
gori
treperi
Za konja u planini za lađu na
pučini
Za sjene mrtvih za sjene živih
sveto
ulje
maslinovo
Hvala Vam Profesore. Počivali u miru Božjem.
Prof. dr. sc. Željko Španjol

ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 85     <-- 85 -->        PDF

RADOVI
1. Tomašević A., 1963: Ing. Boris Giperborejski. Š.L. 3-4, s.163
2. Tomašević A., 1968: Sends of Yugoslavia, FAO seminar on Heartland and sand-dune Silviculture (1968 Denmark) 3p
3. Tomašević A., 1976: Regeneration and progression Alpe pine forests in the area of Dalmatia Oslo, Norway, XVI IUFRO Worlo-Congress: IUFRO Division I, Copress group I.4 (Discussion paper)
4. Prpić, B. & Tomašević, A., 1976: Utjecaj kozje paše na ekosustav hrasta medunca u okolišu Obrovca. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Savjetovanje-referat, Zadar, 04.-06.03.1976
5. Tomašević, A., 1977: Komparativna istraživanja uspijevanja kultura alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na vapnenastoj i na flišnoj podlozi unutar prirodnog areala. Zagreb, Š.L. 100 3-4, s.131-144
6. Tomašević, A., 1979: Na pragu drugog stoljeća rada na pošumljavanju i melioraciji krša. Š.L. 102 1-3, s.11-24
7. Tomašević, A., 1980: Pokusna ljetna sadnja Mladih istraživača u Istri i Dalmaciji .. Š.L. 9-10, s.445
8. Tomašević, A., 1981: Rezultati pokusne sadnje biljaka alepskog i primorskog bora (Pinus halepensis Mill. i P. maritima Dur.) golog korijenja i u polietilenskim tuljcima. Š.L. 105 10-12, s.441-450
9. Tomašević, A., 1982: Mogućnosti korištenja ljekovitog bilja s našeg krša. Š.L. 106 4-5, s.125-139
10. Tomašević, A., 1983: Uvođenje strojeva prve generacije na poslovima njege šuma i pošumljavanja krša. Šumarska mehanizacija 5-6, 147-152
11. Tomašević, A., 1983: Mogućnosti primjene strojne obrade tla pri pošumljavanju krša, Opatija, Šumarska mehanizacija 5-6: 665-668
12. Tomašević, A., 1983: Rezultati ljetne prakse pokusne sadnje biljaka na našem submediteranskom području. Š.L. 107 7-8, s.347-360
13. Hren, V., Kovačić, Đ., Tomašević, A., 1984: Osvrt na pošumljavanje Omladinskih radnih akcija u ljetnim mjesecima na području Mediterana i Submediterana SR Hrvatske. Š.L. 108 7-8, s.341-345
14.Tomašević, A., 1986:  Der Karst und seine Wiederbewaldung. Allgemeine forst zeitschrift 30/ 31 766-767
15. Tomašević, A., 1986:  Rekultivacija kraških goleti pošumljivanjem u SR Hrvatskoj. Glas.šum.pokuse vol. posebno izdanje 2. 147-160
16. Tomašević, A., 1986:   Vjetrozaštitni pojasevi u sinjskom polju - glavni projekt. P.167, Zagreb.
17. Tomašević,A.,  1990: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje. GŠP vol. 26 s. 393
18. Tomašević, A., 1990: Cedarse in Yugoslavia. Antalya, Turkey, International Cedar Symposium. 22-27. October, 1-8.
19. Tomašević, A., 1991: Međunarodni simpozij o cedrovima. Š.L. 1-2, s.78
20. Tomašević, A., 1993: Uspijevanje kultura austrijskog crnog bora (Pinus nigra Arn. spp austriaca) i zelene američke duglazije (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) na području šumarije Poreč. Š.L. 117 3-5, s.93
21. Tomašević, A., 1993: Pinija (Pinus pinea L.) kao vrsta za pošumljivanje Krasa. Š.L. 117 6-8, s.225
22. Tomašević, A., 1993: Meliorativni utjecaj kulture alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) i pinije (Pinus pinea Endl.) na degradirano stanište hrasta medunca (Querco pubescentis - Carpinetum orientalis H-ić, Anić 1959) u zadarskom području. Glasnik za šum. pokuse 30 (1994): 223-298, Zagreb.
23. Tomašević, A., 1994: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljavanje. Š.L. 5-6, s.173-181, Zagreb.
24. Tomašević, A., 1995: Komparativni prikaz uspijevanja alepskoga bora (Pinus halepensis Mill) i pinije (Pinus pinea L.) u mješovitim sastojinama u G. J. »Musapstan« šumarija Zadar. Š.L. 119 1-2, s.3
25. Tomašević, A., Španjol, Ž., Jakovec,H., Firšt,Z., Šutej, M., Modrić, J.,Delonga, A.,Senjak, V., 1995 Gospodarenje šumskim zemljištem u trasama dalekovoda 400kw, 220kw, i 110kw. Studija za potrebe “Hrvatske elektroprivrede“,pp.86
26. TOMAŠEVIĆ, A., 1995: Višegodišnji rezultati istraživanja uspjeha pošumljavanja na kršu alepskim borom (Pinus halepensis Mill.), crnim borom (Pinus nigra Arn.) i primorskim borom (Pinus pinaster Ait.) kod tri različite metode pripreme tla za pošumljavanje.. Š.L. 119 7-8, s.227
27. Tomašević, A., 1995: Osvrt na neke važnije značajke klime Sinja. “Cetinska vrila“ Glasilo ogranka Matice Hrvatske-Sinj 1:9-13
28. Tomašević, A., 1996: Vjetrozaštita sinjskog polja. Š.L. 120 1-2, s.19-34, Zagreb.
29.  Tomašević, A., 1996: Prvi rezultati pokusa sadnje crnogoričnih vrsta drveća na niskom i visokom kršu Dinarida. Hrvatsko šumarsko društvo, Skrb za hrvatske šumeod 1846 do 1996. Unapređenje proizvodnje šumskih ekosustava, knjiga 1: 335-336, Zagreb.
30. Tomašević, A., 1997: Povijest pošumljavanja na otoku Visu. Š.L. 121 9-10, s.515-526
31. Tomašević, A., Kulić, B., Španjol, Ž., Kružić, T., 2003: Razvoj sastojine i meliorativna uloga kulture crnog bora (Pinus nigra Arn.) na području šumskog predjela “Lonja-Biljin”, Šumarije Rijeka. Š.L. CXXVII 11-12, s.579-596, Zagreb.
32. Španjol, Ž., Barčić, D., Rosavec, R., Tomašević, A., Marković,N., Pokos, S. 2009: Effects of pine cultures on a degraded site in the transitional submediterranean area. GŠP vol. 43 s. 73-79, Zagreb.