DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 75     <-- 75 -->        PDF

HŠD OGRANAK KARLOVAC POSJETIO VOJVODINU
Oliver Vlainić
Nakon nešto daljih putovanja prethodnih godina (Irska, Poljska i Češka), šumari karlovačkoga ogranka HŠD-a odlučili su se ove godine za nešto bližu destinaciju, te su zbog toga odabrali Vojvodinu, autonomnu pokrajinu u sastavu Republike Srbije. Kao i na ostalim ekskurzijama, uvijek je bar dio ekskurzije posvećen stručnom dijelu i upoznavanju sa šumarstvom zemlje koja se posjećuje. Zbog toga je predsjednik ogranka mr. sc. Ivan Grginčić, dipl. ing. šum. stupio u kontakt s kolegama šumarima iz Vojvodine te zamolio da nas prime u Javnom poduzeću Vojvodinašume i upoznaju sa svojom organizacijom i radom. Iz Vojvodinašuma stigao je pozitivan odgovor s prijedlogom da će nas primiti odmah prvoga dana ekskurzije u Šumskoj upravi (Šumariji) Morović.
Na put smo krenuli iz Karlovca 4. lipnja 2015. u ranim jutarnjim satima. S jugozapadnog ruba Panonske nizine uputili smo se ravničarskom autocestom prema istoku i Slavoniji, gdje smo napravili pauzu i popili jutarnju kavu. Bojeći se gužve na granici Hrvatske i Srbije predvidjeli smo nešto više vremena za prelazak granice, što nam na kraju nije bilo potrebno, jer smo vrlo brzo ušli u Vojvodinu. Odmah po prelasku javili smo se našim domaćinima iz Vojvodinašuma, koji su bili spremni da nas dočekaju i ranije nego je dogovoreno. Uskoro smo stigli pred lijepu upravnu zgradu Šumske uprave Morović sagrađenu 2009. godine i smještenu uz rijeku Bosut, preko koje vodi most u središte mjesta specifičnog po svom smještaju unutar ušća rijeke Studve u Bosut. U istoj zgradi je i sjedište radne jedinice Šumska mehanizacija Morović.  Dočekao nas je šef ŠU Morović Radoslav Lozjanin, dipl. ing. šum., koji nas je pozvao u zgradu i dvorište šumske uprave. Odmah na ulasku u zgradu svima nam je zapeo za oko izloženi eksponat – poprečni presjek hrasta lužnjaka starosti oko 450 godina, koji je imao visinu 34 m, promjer 224 cm, opseg 703 cm i volumen 65 m3, a potječe iz Rezervata prirode Vratična, susjedne Šumske uprave Višnjićevo. Zatim smo obišli i hortikulturno prekrasno uređeno dvorište šumske uprave. Nakon kraćeg predaha od putovanja i okrjepe, pridružili su nam se ostali predstavnici domaćina: pomoćnik direktora za šumarstvo JP Vojvodinašume  Đorđe Šimunovački, dipl. ing. šum., direktor Šumskog gospodarstva Srijemska Mitrovica Pera Dobrojević, dipl. ing. šum. te rukovoditelj Službe za planiranje i gospodarenje šumama ŠG Srijemska Mitrovica Đorđe Cvetković, dipl.ing. šum.
Smjestili smo se u prostranu dvoranu za sastanke i prezentacije, gdje nas je u ime Vojvodinašuma pozdravio pomoćnik direktora Đorđe Šimunovački i upoznao s osnovnim informacijama o šumama Vojvodine  i Javnom poduzeću Vojvodinašume. Prema stanju u osnovama gospodarenja Vojvodina ima 140.380 ha obraslih šumom, što daje šumovitost Vojvodine od 6,5 %, a to spada u manju šumovitost među europskim zemljama.  Zbog toga je u planu povećanje šumovitosti u sljedećih 20 godina za dodatnih 161.500 ha, a to bi značilo šumovitost od 14 %. Regionalnim prostornim planom AP Vojvodine povećanje šumovitosti postavljeno je kao strateški cilj. Velika prepreka tome cilju je nedostatak slobodnih površina za pošumljavanje. Pod prirodnim šumama nalazi se 96.887 ha, dok šumske kulture zauzimaju 43.493 ha. Neobraslo šumsko zemljište zauzima 12.925 ha, neplodno zemljišta 16.440 ha i ostalo zemljište 16.840 ha, a ukupno je to 186.585 ha površina koje se nalaze u osnovama gospodarenja, a unutar toga na šume i šumska zemljišta otpada 153.305 ha. Teritorijalno gledajući, najšumovitiji dio Vojvodine je Srijem s 15,9 % šumovitosti, a uvjerljivo najšumovitiji dio toga područja je općina Šid, gdje smo i bili u posjetu, s 30,7 %. Šume su većinom rasprostranjene uz rijeke Savu, Dravu, Dunav i Tisu, dok se ostala područja uglavnom nalaze pod poljoprivrednim kulturama. Takav razmještaj šuma uvjetuje posebne hidrografske uvjete te se 28,5 % površina šuma nalazi u plavljenom dijelu, a preostale površine su obranjene nasipima i kanalima. Obrasla površina šuma dijeli se prema korisnicima na: Javno poduzeće Vojvodinašume 71 %, Nacionalni park Fruška gora 16 %, Javno vodoprivredno poduzeće Vode Vojvodine 4 %, ostale korisnike 5 % te privatne šumokorisnike 4 %.
Ukupna drvna zaliha iznosi 28,3 milijuna m3, s prosječnom drvnom zalihom od 202 m3/ha. Godišnji prirast je 942 tisuće m3 ili 6,7 m3/ha, što je 3,3 % prema drvnoj zalihi. Od ukupne obrasle površine samo su na 19 % površine šume iz sjemena, 39 % su panjače, a umjetne šume su na 42 % površine. Najviše površina nalazi se pod kulturama euroameričkih topola, na čak 21 %, zatim pod šumama hrasta lužnjaka 19 %, šumama bagrema 17 % i