DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Jugu“, kako je predstavljen  1915.g. u posebnom žalobnom broju našeg stručnog i staleškog glasila. Nikako ne smijemo  ne spomenuti njegovo  najznačajnije lovačko djelo Lovstvo – priručnik za lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji, kao prvi stručni udžbenik iz lovstva na hrvatskom jeziku (pretisak knjige objavljen je 1996. u nakladi Hrvatskog lovačkog saveza). U uvodniku koji je napisao u Križevcima početkom ožujka 1896. autor kaže sljedeće: „…sve svoje zvanične i mnoge ine poslove kao i usprkos tomu, da je nauka o lovstvu u obće do sada u nas Hrvata još slabo obradjeno polje, ipak u interesu stvari i družtva, napokon sam se latio toga, da sastavim nazočnu knjigu“. Bio je uvjeren da će sastavljena „nauka o lovstvu“ dobro doći kako slušateljima križevačkog učilišta, „a dapače i lovcem našim u obće, te sam tečajem  radnje prema tomu proširio prvobitni svoj program, ne bi li tako i ovoj potrebi što bolje zadovoljio. Kod samog sastavljanja nastojao sam, da po mogućnosti upotrijebim ne samo domaću literaturu o lovu i lovstvu, već i sva pristupna mi i priznana djela njemačke strukovne literature“ . Kakav je autoritet uživao kao lovački stručnjak jasno govori i podatak da je knjiga tiskana u nakladi same Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade.
Za svoj predan i plodan rad u šumarstvu tako i lovstvu, Kesterčanek je primio brojna priznanja i zahvalnice, mahom iz redova Hrvatskog šumarskog društva. Njegovo poprsje  od 1936. krasi zgradu Hrvatskog šumarskog društva u Zagrebu, a od 1960., prigodom proslave 100. obljetnice šumarske nastave u Hrvatskoj i predvorje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
I BAŠKE OŠTARIJE DOBILE SPOMEN-PLOČU
Alojzije Frković
Pomno pročitavši informativni prilog pod gornjim naslovom, objavljen u „Šumarskom listu“ 5-6/2015. (str. 290-293), u kojemu se govori o svečanosti otkrivanja spomen-ploče, nakon Krasna 2000.g. i Petrove Gore 2010., trećoj po redu našoj najstarijoj šumariji osnovanoj daleke 1765., ne mogu a da ne rasvijetlim neke nejasnoće. U Krasnu je spomen-ploča postavljena na zgradu u kojoj je šumarija djelovala, a u Petrovoj Gori na stijenu. Fotografija na str. 202 zorno pokazuje da je Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Gospić istu uklesalo također u stijenu, očito stoga jer zgrada šumarije više ne postoji. Na to dijelom upućuju i riječi izaslanice načelnika grada Karlobaga Tomislave Jurković, koja je u svom nastupu na svečanosti naglasila: “U zadnje vrijeme zbog nerazumijevanja državnih institucija stanovnici ovih krajeva napuštaju svoja ognjišta i odlaze daleko trbuhom za kruhom. Sela na Velebitu na području nekadašnje prve šumarije u Republici Hrvatskoj ostala su prazna. Tužna je spoznaja da sela gdje je još i ostalo nešto mještana nemaju mogućnosti zaposlenja u šumarstvu, koje im je bilo jedini izvor opstojnosti“. Od brojnih nekadašnjih lugarnica, uključujući i onu u Baškim Oštarijama, ističe Jurković, koje su uz lugare zapošljavale i domaće žitelje bilo kao šumske radnike sjekače i kirijaše, bilo kao čuvare šuma, danas  svega toga nema.
Tijekom svoje gotovo četiri desetljeća šumarske službe, koju sam pretežito obavljao u svom rodnom Gorskom kotaru, u više sam navrata kasnih 80-ih godina prošloga stoljeća s delegacijom kolega iz Šumskog gospodarstva Delnice bio u gostima Šumskog gospodarstva Gospić. Ljubazni domaćini redovito su si dali truda da, uz razmjenu iskustava, obiđemo i razgledamo brojna radilišta, šumske sječine s mehanizacijom, novo podignute kulture, a kao kruna svega oštarijsku zaravan (924 m) s netom probijenom ski-stazom za budući zimski centar na Velebnu, motel Velebno, „kubus“ s majstorski izvedenim serpentinama podno Starih vrata, tih dana nabujalu rječicu Ljubicu, vijenac kamenih glavica koje okružuju tu zaravan što dijeli Srednji od Sjevernog Velebita, ali o Baškim Oštarijama1 i prvoj šumariji ni riječi.
Neka mi bude oprošteno moje neznanje (a nisam sam u tome) da ni danas čitajući prilog, nisam se mogao prisjetiti gdje su zapravo smještene Baške Oštarije! Tu lokaciju