DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 70 <-- 70 --> PDF |
smješten i Šumarski muzej, kojemu je Kesterčanek neko vrijeme bio i upravitelj, brižljivo prikupljajući materijal za njegovu zbirku. Predavajući kolegije poput uzgajanja šuma, zaštite šuma, uporabe drveta, iskorištavanja šuma te lovstva, Kesterčanek je za svoje studente redovito organizirao stručne ekskurzije, upotpunjujući tako teoretska znanja praktičnom primjenom na mjestima budućeg radnog mjesta. Za službovanja na Akademiji aktivan je sudionik više znanstvenih skupova koji su se tih godina pretežito organizirali u Beču. Tako je 1913. kao predstavnik Sveučilišta u Zagrebu sudionik proslave 100. obljetnice osnutka Visoke škole za kulturu tla, kao i Šumarske akademije u Mariabrunnu. Urednik i marni suradnik „Šumarskog lista“ Ne samo u vrijeme kada je bio urednikom Šumarskog lista (1881.-1886. te 1905.-1908.) nego i kroz svo vrijeme članstva u Hrvatskom šumarskom društvu Kesrečanek je marni suradnik našeg staleškog glasila. Uz vlastite brojne stručne napise sve više „okuplja domaće vrsne šumarske stručnjake sklone peru, pa je za kratko vrijeme Šumarski list sadržajem i aktualnošću dostigao istovrsne strane časopise“. Živo se zalagao „ da je nužno utirati put domaćim sinovima da upravljaju vlastitim šumama“. Ni brojne izložbe koje su se krajem 19. st. održavale u zemlji i svijetu, a na kojima je sudjelovalo i Hrvatsko šumarsko društvo, nisu mogle proći bez Kesterčaneka. Uz one održane u Beču (1889.), Budimpešti (1896.), Parizu (1900.) te četiri izložbe lovstva i lovačkih trofeja u organizaciji Hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu (1899., 1900., 1902. i 1906.), ostat će upamćena jubilarna Gospodarsko-šumarska izložba u Zagrebu 1891.godine, koja je označena u zemlji i svijetu kao prvorazredan događaj na kraju stoljeća. Pokretač i prvi urednik „Lovačkog vjesnika“ Nimalo manje zasluge naš svečar ima i na polju lovstva. Jedan je od osnivača i prvi tajnik već spomenutog Prvog hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva (osnovano 1891.godine), kojemu je sačinio prijedlog društvenih pravila. Kako bi povećao broj članova Društva , njegovom zaslugom 1892. započinje izlaženje društvenog glasila, koje prve dvije godine (1892.-1893.) izlazi pod imenom Viestnik Prvoga obćega hrvatskog društva…, a od 1894. kao Lovačko-ribarski viestnik. Prvi broj izišao je kao dvobroj 1 i 2 za siječanj i veljaču 1892. godine, u čijem uvodniku iz pera tajnika Kesterčaneka i predsjednika Julija pl. Jelačića piše da će glasilo Društva „imati u prvom redu zadaću da zastupa interese društva i njegovih članova, kao i prijatelje lova i lovstva u našoj domovini“. Budući da je to vrijeme vladavine Khuena Hedervaryja, bilo je prijedloga da se list tiska i na njemačkom jeziku, ali to nije moglo proći dok je urednik lista bio Kesterčanek. Cijelo prvo godište (12 brojeva) lista tiskano je u Zagrebu u tiskari Dragutina Albrechta, da bi premiještanjem urednika u Varaždin godine 1893. bio tiskan u Varaždinu, sljedeće godine (1894.) |