DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Procesi tehnike tiskanja poštanskih marka vrlo su specifični,  posebice zbog vrlo velikih zahtjeva u pogledu kvalitete i svih sigurnosno-zaštitnih elemenata poštanskih maraka.
Naklada poštanskih maraka ovisi o politici izdavača maraka, odnosno o vrsti maraka (redovite, prigodne i komercijalne) te zanimljivosti teme (npr. aktualni događaji, obljetnice i sl.) ali i razlogu zbog koje se iste izdaju (1). Marke se nerijetko tiskaju kao zajednička izdanja s drugim poštanskim upravama čije države imaju zajedničke interese, bilo kroz povijest, kulturu, sport i sl.
FILATELIJA
PHILATELY
Sustavno proučavanje i sakupljanje poštanskih maraka i drugih srodnih filatelističkih suvenira naziva se filatelija. Filatelisti su ljudi koji pozorno provjeravaju svaku pojedinost na marki, koji istražuju razloge, povode i tematike izdavanja maraka, ali i koji su najstroži kontrolori bilo kakvog odstupanja u njihovoj izradi. Filatelija je najrašireniji sakupljački hobi u svijetu, čiji se počeci vežu uz početak izdavanja maraka (2)
Prema nekim procjenama, čak 25 posto ljudi, u nekom razdoblju života, u razvijenijim zemljama sakuplja marke, a danas u svijetu ima više od 20 milijuna filatelista. Današnji broj poštanskih maraka koje izdaje oko 250 država i samostalnih teritorija diljem svijeta penje se na nekoliko stotina tisuća različitih maraka. One se razlikuju po filatelističkoj vrijednosti (npr. švedska marka „Žuti treskilling“ iz 1855. godine vrijedi nekoliko milijuna švicarskih franaka, a serija poštanskih maraka s Mauricijusa preko 10 milijuna američkih dolara), obliku (pravokutne, okrugle, trokutaste, ovalne, u obliku voća i sl.), vrsti tiska, zupčanju i sl.
Velika većina izdavača maraka redovito u svoje programe uvrštavaju teme od globalnog značenja kao što su ekologija, prirodna bogastva, održivost okoliša i sl. Marke s motivima flore i faune su jedne od popularnijih tema na markama.
Kada je riječ o sakupljačkoj strasti odnosno vrsti i temi maraka koje filatelisti sakupljaju, nema pravila. Neki filatelisti sakupljaju marke jedne ili više država, određeno vremensko razdoblje, neki se opredljeljuju za neke teme kao što su šumarstvo, lovstvo, zaštita prirode i sl.
ZAŠTITA ŠUMA OD POŽARA
FOREST FIRE PROTECTION
Šume i šumska zemljišta predstavljaju velik potencijal za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, pomažu u održavanju bioraznolikosti, osiguravaju opskrbu svježom vodom te umanjuju rizike od šteta izazvanih prirodnim nepogodama. Jedni od njih su šumski požari, vrlo ozbiljan i uvijek aktualan društveni, privredni i ekološki problem. Požari često čitavo šumsko područje pretvaraju u pustoš, uništavaju životnu sredinu toga područja te nanose stanovništvu i zajednici neprocjenjive materijalne štete. Iz toga razloga, brojne institucije i poduzeća ulažu velike napore u provođenju preventivno-edukativnih mjera zaštite šuma od požara. Obzirom da je čovjek u više od 95 posto slučajeva uzročnik pojave šumskih požara, promidžba se početkom svakog ljeta usmjerava prema pučanstvu i turistima, a posebice prema školskoj djeci, za što bolje i djelotvornije preventivno djelovanje u sprečavanju nastanka šumskih požara. Jedan od komunikacijskih, učinkovitih i vrlo edukativnih kanala je onaj putem poštanskih maraka, bilo da je riječ o markama zalijepljenim na pismima ili onim koje se čuvaju u albumima i pokazuju na izložbama. Neka istraživanja pokazuju da poruka na poštanskoj marki, u komunikacijskom smislu, vrijedi više od tisuću riječi.
Zaštita šuma, posebice ona koja upozorava na šumske požare kao prirodne katastrofe (npr. sprečavanje, otkrivanje i gašenje požara), vrlo dobro je zastupljeno na poštanskim markama. To se posebice odnosi na razdoblje od zadnjih pedesetak godina, kada je zamijećena češća produkcija ovakvih maraka.
Neke od država koje su izdale marke koje svojim motivima skreću pozornost na šumske požare odnosno njihovo gašenje (vatrogasci, kanaderi) ili posljedice požara (šumska zgarišta, izgubljene divlje životinje) su: SR Njemačka 1959., Swaziland 1962., DR Njemačka 1969., Honduras 1970., Nova Kaledonija 1975., Mongolija 1977., Kanada 1979., Kina 1980., Turska i Obala Slonovače 1983., Djibuti 1984., SAD 1984., bivša Jugoslavija 1987., Italija 2009., Mozambique i Togo 2013. i Solomonski otoci 2014. Od svih maraka, posebno se ističu četiri brazilske marke izdane 1999. koje “mirišu” po spaljenom drveću. Marke prikazuju požar u šumi s mravojedom, cvijetom, listom i deblom drveta. Marke jasno pokazuju opasnost koja dolazi kada šuma gori, a mirisi skreću pozornost od opasnosti koje izazivaju požari te njihov utjecaj na okoliš. Sve su ove marke edukativne i male enciklopedije iz kojih se saznaje kako se pojedine države bore protiv zaštite šuma od požara.