DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Osim svoje primarne uloge, poštanska marka je kasnije dobila i brojne druge uloge, kao što su marketinški medij i predmet sakupljanja. Daljnji razvoj modernog društva, pojačana komercijalizacija i uporaba svih oblika medijske propaganda, prepoznali su poštansku marku kao dinamičan medij za promidžbene aktivnosti.
Na području današnje Hrvatske, sredinom 19. stoljeća, pojavile su se marke carske Austrije. Usporedbe radi, organizirano šumarstvo u Hrvatskoj u ovakvom obliku u kakvom je danas, potječe iz 1765. godine kada je osnovana prva uprava šuma.
1918. godine u prometu se pojavila prva hrvatska poštanska marka – alegorijski prikaz oslobođenja u liku roba koji kleči i kida lance (marka je bila u prometu samo jedan dan). Od 1991. godine do danas više od tisuću poštanskih maraka s natpisom HRVATSKA našlo se u unutarnjem i međunarodnom prometu i u filatelističkim zbirkama ili muzejima diljem svijeta.
Poštanske marke s motivima flore i faune pojavile su se u ranom stadiju razvoja maraka ponajprije zato što su vlade država, vlasnice nacionalnih poštanskih operatora željele pokazati raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, ali i brigu oko zaštite prirodnih bogastava. Među prvim markama s motivima flore u svijetu bila je kanadska marka iz 1851. Praktički da danas ne postoje poštanske uprave koje nisu izdale marke koje prikazuju očuvanje i iskorištavanje šuma (npr. proizvodnja celuloze, spuštanje posječene šume niz rijeku, prijevoz trupaca željeznicom, drveni objekti, zaštita šuma od požara, različite vrste biljnih i životinjskih vrsta i druge teme).
IZDAVAČKA POLITIKA
PUBLISHING POLICY
Shodno aktima Svjetske poštanske unije i odlukom zakonodavne vlasti određene države, nacionalni poštanski operatori imaju pravo izdavati poštanske marke. Ovu privilegiju imaju i Ujedinjeni narodi, ali i mali samostalni teritoriji kao što je Falklandski otoci, Otok Man, Gibraltar, i dr. Specifičan status ima i Bosna i Hercegovina, čija tri poštanska operatora izdaju međunarodno priznate poštanske marke.
Marke se izdaju uglavnom na način da nacionalni poštanski operatori, svake godine upućuje javni poziv svim institucijama i građanima radi dostave prijedloge tema koje bi se mogle naći na markama za određenu godinu. Predložene teme moraju pridonositi razvijanju veza među narodima te njegovati suradnju na kulturnom, socijalnom i gospodarskom području. Motivi na markama mogu biti različiti, od kulture, znanosti i povijesti do sporta ili obilježavanja važnijih obljetnica (100. godina šumarstva u Indiji, 1916.) ili aktualnih događaja (npr. marka Republike Hrvatske: “Arboretum Trsteno” iz 2001. ili marka iz 2008. kojom je Argentina obilježila 50. obljetnicu Šumarskog fakulteta u Santiagu del Esteru).
Na temelju pristiglih prijedloga, mjerodavne osobe (npr. u Hrvatskoj Povjerenstvo za izbor motiva, likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka, sastavljeno između ostalih, od eminentnih stručnjaka u području dizajna i umjetnosti koje imenuje nadležno ministarstvo za poštu), odabire teme te donosi plan njihova izdavanja. Osmišljavanje i izrada likovnih i grafičkih rješenja poštanskih maraka povjerava se vodećim likovnim umjetnicima i dizajnerima, na temelju natječaja u kojemu sudjeluju osobe s područja Republike Hrvatske, ali i strani državljani koji ispunjavaju propisane uvjete sudjelovanja, kao što su stručna i tehnička sposobnost, pouzdanost, iskustvo i poslovni ugled.