DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Lovejoy, T., R. Bierregaard, J. Rylands, J. Malcolm, C. Quintela, L. Harper, K. Brown, A. Powell, G. Powell, H. Schubart, M. Hays, 1986: Edge and other effects of isolation on Amazon forest fragments. In: M. Soule (Editor), Conservation Biology. The Science of Scarcity and Diversity. Sinauer, Sunderland, MA, pp. 257-285.
Marozas V., K. Pėtelis, G. Brazaitis, J. Baranauskaitė, 2009: Early changes of ground vegetation in fallow deer enclosure. Balt. For. 15: 268–272.
Marozas, V., 2014: Effect of the coniferous forest – grassland edge on ground vegetation in the mixed European forest zone, Lithuania. Dendrobiology, 71: 15-22.
Michel, A.K., S. Winter, A. Linde, 2011: The effect of tree dimension on the diversity of bark microhabitat structures and bark use in Douglas-fir (Pseudotsuga menziesii var. menziesii). Can. J. For. Res. 41: 300–308.
Mmolotsi, R., I. Kopong, M. Rampart, 2012: Bark Thickness and Diameter Variation in Spirostachys africana, a Multipurpose Tree Commonly used in Households in Southern Botswana. 1:539 doi:10.4172/scientificreports.539.
Murcia, C., 1995: Edge effects in fragmented forest: implications for conservation. Trends Ecol. Evol. 10: 58–62.
Peltonen, M., K. Heliövaara, 1999: Attack density and breeding success of bark beetles (Coleoptera, Scolytidae) at different distances from forest-clearcut edge. Agric. For. Entomol. 1: 237-242.
Pfeffer, A., 1995. Zentral-und westpalaearktische Borken- und Kenkafer, Pro Entomologia, c/o Naturhistorisches Museum Basel, 310 p., Basel.
Ranney, J., M. Bruner, J. Levenson, 1981: The importance of edge in the structure and dynamics of forest islands. In: R. Burgess and D. Sharpe (ed), Forest Islands Dynamics in Man-dominated Landscapes. Springer, p. 67-95, New York.
Ries, L., R.J.Jr. Fletcher, J. Battin, T.D. Sisk, 2004: Ecological responses to habitat edges: mechanisms, models and variability explained. Annu. Rev. Ecol. Evol. Syst. 35: 491–522.
Rossi, J.P., J.C. Samalens, D. Guyon, I. van Halder, H. Jactel, P. Menassieu, D. Piou, 2009: Multiscale spatial variation of the bark beetle Ips sexdentatus damage in a pine plantation forest (Landes de Gascogne, Southwestern France). For. Ecol. Manag. 257: 1551–1557.
Šálek, L., D. Zahradník, R. Marušák, L. Jerábková, J. Merganicˇ, 2013. Forest edges in managed riparian forests in the eastern part of the Czech Republic. For. Ecol. Manag. 305: 1–10.
Sonmez, T., S. Keles, F. Tilki, 2007: Effect of aspect, tree age and tree diameter on bark thickness of Picea orientalis. Scand. J. For. Res. 22: 193-197.
Wales, B., 1972: Vegetation analysis of northern and southern edges in a mature oak-hickory forest. Ecol. Monogr. 42: 451-471.
Wermelinger, B., M. Seifert, 1999: Temperature-dependent reproduction of the spruce bark beetle Ips typographus, and analysis of the potential population growth. Ecol. Entomol. 24: 103–110.
Wermelinger, B., 2004: Ecology and management of the spruce bark beetle Ips typographus – a review of recent research. For. Ecol. Manag. 202: 67-82.
Williams-Linera, G., 1990: Vegetation structure and environmental conditions of forest edges in Panama. J. Ecol. 78: 356-313.
Wuyts K., A. De Schrijver, J. Staelens, L. Gielis, J. Vandenbruwane, K. Verheyen, 2008: Comparison of forest edge effects on throughfall deposition in different forest types. Environ. Pollut. 156: 854–861.
Sažetak
Ips sexdentatus (Börner, 1776) (Coleoptera: Curculionidae: Scolytinae), velik šestozubi borov potkornjak, jedan je od najvažnijih štetnika iz porodice potkornjaka na području Turske. Ne samo da je sposoban napasti pojedinačna stable, već u povoljnim okolnostima može ući u prenamnoženja uzrokujući štete većih razmjera. Prostorna raširenost i štetnost ovog štetnika varira ovisno o različitim biotskim i abiotičkim čimbenicima (primjerice utjecaju šuimskog ruba i fragmentiranosti, klimi i vitalitetu biljaka domaćina). Provedeno istraživanje imalo je za cilj utvrditi utjecaj šumskog ruba sastojina crnog bora (Pinus nigra) na populacijsku gustoću i duljinu tijela (veličinu) potkornjaka I. sexdentatus. Za ovu je svrhu postavljena serija pokusa u regiji Kastamonu na sjeverozapadu crnomorske obale Turske u razdoblju od 2012. do 2013. godine. Tri mikropozicije na pet pokusnih lokaliteta testirane su na spomenuta dva obilježja I. sexdentatus: unutrašnjost šume, šumski rub i otvoreni prostor izvan šume (Slika 2). Odrasli potkornjaci hvatani su linijski postavljenim lijevkastim tipom feromonskih klopki (Lindgren®) opremljenim feromonom Ipssex®. Klopke sastavljene od 15 lijevkastih segmenata postavljene su u blokovima od 5 replikacija s tri klopke po bloku.
Rezultati istraživanja mogu se svesti na sljedeće: 1) Dvostruka debljina kore i promjer stabala na šumskom rubu veća je od stabala u unutrašnjosti sastojine; 2) Broj ulovljenih imaga I. sexdentatus izvan šume i na šumskom rubu značajno je veći od ulova u unutrašnjosti sastojine; 3) Duljina tijela I. sexdentatus iz kore stabala na šumskom rubu značajno je veći od jedinki izdvojenih iz kore stabala u unutrašnjosti sastojine.
KLJUČNE RIJEČI: Pinus nigra, potkornjaci, šumski rubovi, Turska