DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 27     <-- 27 -->        PDF

meteoroloških postaja za područje Gorsko-kotlinske Hrvatske, i to Gospić (564 mnv) i Parg (863 mnv), Lika odlikuje manjim vrijednostima srednje godišnje količine oborine i srednje godišnje naoblake, no istodobno i većim vrijednostima srednje godišnje ukupno doznačene sunčane energije i srednjeg godišnjeg osunčavanja (Zaninović i sur. 2008). U tom kontekstu moguća je analiza kauzalnosti diferencijacije promatranih populacija. S ciljem dobivanja što preciznijeg uvida u prirodu razdvajanja predmetnih populacija, a u okviru korelacije između morfoloških i ekoloških varijabli, potrebno je izvršiti detaljnu studiju stanišnih uvjeta lokaliteta uzorkovanja, kao i višegodišnje motrenje fenoloških faza referentnih stabala gorskog brijesta.
Na temelju provedenog istraživanja, koje je ujedno prva studija gorskog brijesta u Hrvatskoj, kvantificirana je unutarpopulacijska i međupopulacijska morfološka varijabilnost lisnih značajki ove vrste na području Gorsko-kotlinske Hrvatske. Ovo istraživanje predstavlja inicijalnu platformu za daljnja istraživanja i formiranje smjernica zaštite gorskog brijesta na području Hrvatske. Nastavak istraživanja obuhvatit će peripanonski i panonski prostor Hrvatske, čime će se dobiti sveobuhvatni uvid u raznolikost gorskog brijesta na cjelokupnom području njegove distribucije u našoj domovini.
Zahvala
Acknowledgement
Zahvaljujemo svim djelatnicima šumarija UŠP Delnice i UŠP Gospić, koji su nam olakšali pronalaženje stabala gorskog brijesta na terenu. Rad je izrađen u okviru projekta „Očuvanje raznolikosti brijestova u Hrvatskoj“, te se Hrvatskim šumama d.o.o. najljepše zahvaljujemo na financijskoj potpori istraživanju.
Literatura
References
Abramoff, M. D., P. J. Magalhaes, S. J. Ram, 2004: Image Processing with ImageJ, Biophotonics International, 11 (7): 36–42.
Akbarian, M. R., M. Tabari, M. Akbarinia, M. Zarafshar, J. A. Meave, H. Yousefzadeh, A. Sattarian, 2011: Effects of elevational gradient on leaf and stomatal morphology of Caucasian alder (Alnus subcordata) in the Hyrcanian forest, Iran, Folia Oecologica, 38(1): 1–7.
Bertović, S., 1975: Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj, Acta biologica, 7 (2), Prirodoslovna istraživanja JAZU 41, 89–215, Zagreb.
Biroščiková, M., K. Spišáková, Š. Lipták, V. Pichler, J. Ďurkovič, 2004: Micropropagation of mature wych elm (Ulmus glabra Huds.), Plant Cell Rep., 22 (9): 640–644.
Brasier, C. M., 2000: Intercontinental spread and continuing evolution of the Dutch elm disease pathogenes, U: C. P. Dunn (ur.), The elms – Breeding, conservation and disease management, Kluwer Academic Publishers, 61–72, Boston.
Bresson, C. C., Y. Vitasse, A. Kremer, S. Delzon, 2011: To what extent is altitudinal variation of functional traits driven by genetic adaptation in European oak and beech? Tree Physiol., 31(11):1164–1174.
Brockmann-Jerosch, H., 1936: Futterlaubbäume und Speisebäume, Ber. Schweiz. Bot. Ges., 46: 594–613.
Cicek, E., F. Tilki, 2006: Effects of temperature, light and storage on seed germination of Ulmus glabra Huds. and U. laevis Pall., Pak. J. Biol. Sci., 9 (4): 697–699.
Cicek, E., F. Tilki, 2007: Seed germination of three Ulmus species from Turkey as influenced by temperature and light, J. Environ. Biol., 28 (2): 423–425.
Coomes, D. A., R. B. Allen, 2007: Effects of size, competition and altitude on tree growth, J. Ecol., 95: 1084–1097.
Cordell, S., G. Goldstein, D. Mueller-Dubois, D. Webb, P. M. Vitousek, 1998: Physiological and morphological variation in Metrosideros polymorpha, a dominant Hawaiian tree species, along an altitudinal gradient: the role of phenotypic plasticity, Oecologia, 113 (2): 188–196.
Cox, K., A. Vanden Broeck, K. Vander Mijnsbrugge, J. Buiteveld, E. Collin, H. M. Heybroek, J. Mergeay, 2014: Interspecific hybridization and interaction with cultivars affect the genetic variation of Ulmus minor and Ulmus glabra in Flanders, Tree Genet. Genomes, 10 (4): 813–826.
Franjić, J., 1996: Morfometrijska analiza varijabilnosti lista posavskih i podravskih populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L., Fagaceae) u Hrvatskoj, Disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.
Goodall-Copestake, W. P., M. L. Hollingsworth, P. M. Hollingsworth, 2005: Molecular markers and ex situ conservation of the European elms (Ulmus spp.), Biol. Conserv., 122: 537–546.
Gratani, L., M. F. Crescente, V. D’Amato, C. Ricotta, A. R. Frattaroli, G. Puglielli, 2014: Leaf traits variation in Sesleria nitida growing at different altitudes in the Central Apennines, Photosynthetica, 52 (3): 386–396.
Hejcmanová, P., M. Stejskalová, M. Hejcman, 2014: Forage quality of leaf-fodder from the main broad-leaved woody species and its possible consequences for the Holocene development of forest vegetation in Central Europe, Veg. Hist. Archaeobot., 23 (5): 607–613.
Heybroek, H. M., 2000: Notes on elm breeding and genetics, U: C. P. Dunn (ur.), The elms – Breeding, conservation and disease management, Kluwer Academic Publishers, 249–258, Boston.
Hollingsworth, P. M., M. L. Hollingsworth, M. Coleman, 2000: The Europaean elms: Molecular markers, Population genetics, and Biosystematics, U: C. P. Dunn (ur.), The elms – Breeding, conservation and disease management, Kluwer Academic Publishers, 3–20, Boston.
Idžojtić, M., 2009: Dendrologija – List, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 904 str., Zagreb.
Idžojtić, M., M. Zebec, D. Drvodelić, 2006: Varijabilnost populacija brekinje u kontinentalnom dijelu Hrvatske prema morfološkim obilježjima lišća i plodova, Glas. šum. pokuse, pos. izd. 5: 305–314.
Jalas, J., J. Suominen, 1976: Atlas Florae Europaeae. Distribution of vascular plants in Europe. Vol. 3: Salicaceae to Balanophoraceae, The Committee for Mapping the Flora of Europe i Societas Biologica Fennica Vanamo, 128 str., Helsinki.