DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Bioproizvodnja se prosječno kretala od 10,15 t/ha zelene mase (6,50 t/ha suhe biomase) kod biljaka starih jednu godinu, u dvogodišnjoj ophodnji je iznosila 24,52 t/ha zelene biomase (15,76 t/ha suhe biomase), dok je prosječna zelena biomasa biljaka amorfe u četverogodišnjoj ophodnji iznosila 42,06 t/ha (28,10 t/ha suhe biomase).
Na temelju usporedbe utvrđenih udjela vode u drvu amorfe za razdoblje mirovanja vegetacije pri istraživanjima na području UŠP Sisak (Šumarija Sunja), koji su se kretali od 33,12 % do 35,92 %, može se uočiti da su ove vrijednosti na području UŠP Vinkovci nešto manje, a kreću se od 24,54 % do 34,31 %. Razlog tomu može biti samo vrijeme kada su obavljana mjerenja na navedenim područjima, koje je odstupalo i za 1 do 3 mjeseca (siječanj-ožujak). Osim toga, na području UŠP Vinkovci prevladava aridnija klima u odnosu na sjevernije područje na kojemu se nalazi UŠP Sisak.
Utvrđene vrijednosti udjela vode u biljkama amorfe za vrijeme vegetacijskog razdoblja (ljeto) kreću se između minimalnih 43,48 % i maksimalnih 54,42 %. Ovo ukazuje da prosječne vrijednosti udjela vode za razdoblje vegetacije teže iznosu od oko 50 %, što je razlika od 20-tak % više u odnosu na vrijednosti utvrđene za razdoblje mirovanja vegetacije. O tome svakako treba voditi računa pri planiranju i izvedbi radova pridobivanja biomase amorfe, ukoliko se donese odluka o njezinom komercijalnom iskorištenju, pri čemu je jako važan što manji udio vode.
Usporedba rezultata istraživanja bioproizvodnje amorfe ukazuje na određenu podudarnost sisačkog i vinkovačkog slučaja glede utvrđenih vrijednosti na pokusnim plohama 1 i 2 gospodarske jedinice „Slavir“, gdje se biološka proizvodnja drvne tvari amorfe kod jednogodišnjih biljaka kretala između 8,4 t/ha i 10,6 t/ha zelene biomase, odnosno 5,6 t/ha i 7,0 t/ha suhe tvari. Utvrđene vrijednosti jednogodišnje bioproizvodnje amorfe pri istraživanjima na podru­­­čju UŠP Sisak nešto su veće, a kretale su se od 10,15 t/ha do 14,8 t/ha zelene biomase ili 6,5 t/ha do 9,79 t/ha suhe drvne tvari.
Utvrđene vrijednosti ovog pokazatelja bioproizvodnje amorfe na plohama 3, 4 i 5 u gospodarskoj jedinici „Slavir“ osjetno su niže od onih s područja UŠP Sisak. Jednogodišnja bioproizvodnja amorfe ovdje se kreće od 4,4 t/ha do 4,8 t/ha zelene biomase ili 3,1 t/ha do 3,6 t/ha suhe, što predstavlja dvostruko i trostruko niže iznose od onih sa sisačkoga područja. Razlozi nastanka ovako velikih razlika leže u činjenici da su pokusne plohe 3, 4 i 5 u odsjeku 150 A, gospodarske jedinice „Slavir“, osim stabalaca amorfe sadržavale i druge vrste koje nisu bile predmet mjerenja (hrast, jasen, grab, klen u dr.) te je broj biljaka amorfe na tim primjernim površinama bio znatno manji od onoga na pokusnim plohama u UŠP Sisak, gdje su ove površine bile obrasle isključivo amorfom.
Zaključak
Conclusion
Ovim je istraživanjem utvrđeno da se postotni udjeli vode u zimskom razdoblju kreću se u rasponu od 24,54 % pa do 34,31 %, a prosječni postotni udio vode u drvu amorfe iznosi 30,25 %. Postotni udjeli vode u ljetnom razdoblju kretali su se od 43,48 % pa do 54,42 %, a prosječni je udio vode 48,38 %, što je za 18,13 % više u odnosu na zimsko razdoblje.
Na temelju ukupnih masa biljaka posječenih na primjernim površinama u zimskom razdoblju i pripadajućeg srednjeg postotnog udjela vode iskazana je produkcija suhe tvari po hektaru, koja se kreće od 3,08 t/ha do 16,82 t/ha. Za jednogodišnje i dvogodišnje biljke količina proizvedene suhe tvari se kreće od 3,08 t/ha do 6,96 t/ha, a produkcija od 16,82 t/ha se odnosi na pokusnu plohu višegodišnje amorfe. Prosječna gustoća uzoraka drva u svježem stanju iznosi 0,80 g/cm3.
Za usporedbu, na primjernoj plohi hrastovog i jasenovog pomlatka postotni udio vode u zimskom razdoblju iznosi 40,64 %, a postotni udio vode u ljetnom razdoblju iznosi 51,51 %. Produkcija suhe tvari je 5,46 t/ha, a prosječna gustoća uzoraka pomlatka hrasta i jasena iznosi 1,09 g/cm3.
Danas su na raspolaganju nove tehnologije kojima učinkovito pridobivamo energijsko drvo malih dimenzija prikladno za korištenje u postrojenjima za proizvodnju toplinske i električne energije. Stoga se korištenjem amorfe kao energijske sirovine, u postupku poticanja prirodne obnove nizinskih šuma, otvara mogućnost pokrivanja dijela troškova koji nastaju tijekom priprema staništa u cilju njezina suzbijanja.
Literatura
References
Anić, M., 1943: O klijavosti amorfina sjemena. Šumarski list 67(9): 261–263.
Ettinger, J., 1889: Priegled drveća i grmlja od osobite vrsti, koje raste u perivoju Maksimiru. Šumarski list 13(3): 112–119.
Glavaš, M., 1990: Upoznajmo amorfu. Pčela, 8(109): 223–227.
HRN EN 14961-1:2010 – Solid biofuels – Fuel specifications and classes – Part 1: General requirements – Čvrsta biogoriva – Specifikacije goriva i razredi – 1. dio: Opći zahtjevi.
Krpan, A. P. B., Tomašić, Ž., 2009: Amorfa (Amorpha fruticosa L.) – izvor biomase za energiju. (Indigobush (Amorpha fruticosa L.) – biomass source for energy). Znanstveno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem ”Biološko-ekološke i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) u Hrvatskoj. Zagreb, 12. ožujka 2009. Knjiga sažetaka str. 18 (44).
Krpan, A. P. B., Tomašić, Ž., Bašić Palković, P. 2011: Biopotencijal amorfe (Amorpha fruticosa L.) – druga godina istraživanja, Šumarski list 135, Posebni broj (2011): 103–113.