DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2015 str. 15     <-- 15 -->        PDF

iznosi 0,79 g/cm3. Na ovoj plohi izmjerom je utvrđena prosječna visina dvogodišnjih biljaka amorfe od 2,20 m te visina jednogodišnjih biljaka od 1,70 m. Ukupna je masa posječene amorfe 12 kg. Procjena svježe drvne tvari iznosi 4,80 t/ha, a suhe tvari 3,62 t/ha.
Pokusna ploha 4
Prosječni udio vode kod dva uzorka amorfe u zimskom razdoblju iznosi 29,93 %, a za pet uzoraka u ljetnom razdoblju iznosi 46,20 %. Prosječna gustoća uzorka amorfe u zimskom razdoblju iznosi 0,81 g/cm3. Na ovoj plohi izmjerom je utvrđena prosječna visina jednogodišnjih biljaka amorfe od 1,50 m.
Ukupna je masa amorfe na ovoj plohi 11 kg. Procjena svježe drvne tvari iznosi 4,40 t/ha, a suhe drvne tvari 3,08 t/ha.
Pokusna ploha 5
Prosječni udio vode za pet uzoraka amorfe u zimskom razdoblju iznosi 29,25 %, a za četiri uzorka u ljetnom razdoblju iznosi 54,42 %. Prosječna je gustoća uzoraka u zimskom razdoblju 0,77 g/cm3. Na ovoj plohi nalaze se samo dvogodišnja stabalca, čija je prosječna visina 2,60 m. Ukupna je na plohi izvagano 24 kg drvne mase. Procjena svježe drvne tvari temeljem izmjere iznosi 9,60 t/ha, odnosno 6,79 t/ha suhe tvari.
Pokusna ploha 6
Prosječni udio vode za sedam uzoraka u zimskom razdoblju iznosi 40,64 %, a za četiri je uzorka u ljetnom razdoblju 51,51 %. Prosječna gustoća uzorka u zimskom razdoblju iznosi 1,09 g/cm3. Na ovoj plohi se nalazi samo pomladak hrasta i jasena, izmjerenih visina u rasponu od 0,70 m do 1,20 m. Ukupna masa posječenih stabalaca hrasta i jasena je 23,00 kg. Procijenjena količina svježe drvne tvari iznosi 9,20 t/ha, a suhe tvari 5,46 t/ha.
Krpan i Tomašić (2009) na pokusnim plohama na području šumarije Sunja utvrđuju u proljeće 2008. godine prosječnu masu suhe tvari višegodišnje amorfe 37,6 t/ha uz 33,72 % vode. U jesen iste godine utvrđuju biomasu jednogodišnjih biljaka na pokusnim plohama u rasponu od 11,2 t/ha do 19,2 t/ha zelene tvari (prosječno 15,2 t/ha), odnosno prosječno 9,12 t/ha suhe tvari, uz prosječnih 40,00 % udjela vode u drvu.
Za vrijeme druge godine istraživanja (Krpan i dr. 2011) udjeli vode u drvu kretali su se u vrijednostima od 33,12 % (dvogodišnje biljke) do 34,23 % (jednogodišnje biljke) za mirovanja vegetacije (sječa i uzeti uzorci – ožujak 2010). Zelena masa drva jednogodišnje amorfe iznosila je prosječno 11,96 t/ha, a suhe 7,87 t/ha, dok je kod dvogodišnjih stabalaca zelena masa prinosila 24,52 t/ha te 16,39 t/ha suhe tvari.
U trećoj godini istraživanja (Krpan i dr., 2014) udjeli vode za vrijeme mirovanja vegetacije kretali su se s vrijednostima koje ne prelaze 35 %, uz prosječne prinose zelene biomase za jednogodišnje biljke od 14,8 t/ha (9,79 t/ha suhe tvari), a za trogodišnje biljke prinos je bio 30,70 t/ha zelene mase, odnosno 21,10 t/ha suhe.
U četvrtoj godini istraživanja (Krpan i dr., 2015) udio vode u drvu amorfe u razdoblju mirovanja vegetacije prosječno se kretao od 33,19 % kod amorfe starosti četiri godine, 35,71 % kod dvogodišnje amorfe, a kod jednogodišnjih biljaka udio vode iznosio je prosječnih 35,92 %.